French Influence in the Bay of Kotor at the End of the 18th and the First Years of The 19th Century: The Activities of Mirislav Zanović

Authors

  • Marija Kocić Department of History, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v17i1.14

Keywords:

Mirislav Zanović, France, Venice, Austria, Russia, Montenegro, Budva, Pastrovichi

Abstract

The paper discusses the activities of Mirislav Zanović, the leader of the pro-French political faction in the Bay of Kotor at the end of the 18th and the first years of the 19th century. This research indicates that the first reliable data on his pro-French orientation date back to the end of 1793. At that time, the general providor of Dalmatia, Alvize Marin, was warned about individuals in Boka, who were suspected of feeling sympathy towards the Revolution and its ideas. In October 1795, Mirislav tried to launch a rebellion, motivated by the ideas of brotherhood and freedom. This revolt was aimed at liberating certain areas on the border from Ottoman servitude. It was quelled, while Mirislav was kept in prison for some time, in Venice. He was released after the French conquered the city and sent to Budva to propagate the ideas of the Revolution and work to win over the local population.

The paper also discusses its position during the first Austrian (1797–1805), Russian (1806–1807) and French (1807–1813) rule in Boka. Although the Austrian authorities harbored suspicion of Mirislav, he managed to survive thanks to the influence of his father, Count Antun Zanović, who was appointed manager of Budva. Mirislav found himself in the most difficult position during the Russian rule, when he spent some time in prison. He reached the peak of his rise in the political life of Boka during the French rule, when he was appointed to certain administrative positions in Budva. After France lost all illusions about the possibility of the survival of its government in Boka, Mirislav, thanks to good relations with Bishop Petar I Petrović-Njegoš, changed sides in 1813, denying any support to France. In the years that followed, Mirislav was relegated to the background. He spent a short time in prison in Dubrovnik, after which he was released, but was placed under surveillance by the Austrian authorities for the rest of his life.

 

Downloads

Download data is not yet available.

References

Archivio di Stato di Venezia, Senato, Dispacci, Provveditori da Terra e da Mar e altre cariche, b. 467 (ex 662) [Dispazi Proved[it]r General In Dalmazia z. Andrea Querini da 26 7bre 1795 usque p[r]imo Xmbre 1796].

ASV, Collegio, Relazioni, b. 70; www.statodamar.it

Antoljak, Stjepan. 1952. „Predaja Dalmacije Francuzima 1806“. Rad JAZU 288, n.s. 4: 167–183.

Appendini, Francesco Maria. 1811. Memorie spettanti ad alcuni uomini illustri di Cattaro. Ragusa: Presso Antonio Martechini.

Babić, Vanda. 1997. „Kulturni život Boke Kotorske uoči Preporoda“. Dani Hrvatskog kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 23 (1): 317–327.

Baras, Frano. 2011. „Dalmatinski dani maršala Marmonta (1806.-1809.)“. U Dalmacija za francuske uprave (1806.-1813.), priredili Marko Trogrlić i Josip Vrandečić, Josip, 199–220. Zbornik radova. Split, Književni krug Split, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

Berić, Dušan. 1950. „Djelatnost abata Jakova Brunacija za prisajedinjenje Boke Kotorske Austriji 1813. godine“. Istoriski zapisi III, knj. VI, (1–2): 382–393.

Bojović, Jovan R. 1983. „Ujedinjenje Crne Gore i Boke Kotorske 1813. godine (povodom 170. godišnjice)“. Istoriski zapisi XXXVI (3–4): 69–76.

Breyer, Mirko. 1904. Prilozi k starijoj književnoj i kulturnoj povijesti hrvatskoj. Zagreb: U nakladi vlastite knjižare.

Breyer, Mirko. 2020. Antun conte Zanović i njegovi sinovi. Roman života jedne paštrovsko-budljanske porodice u pretprošlom i prošlom vijeku (1720–1834). Budva: JU Narodna Biblioteka Budva, 2020 (prvo izdanje 1928).

Butorac, Pavao. 1938a. „Boka Kotorska nakon pada Mletačke Republike do Bečkog kongresa (1797–1815)“. Rad JAZU 264: 161–236.

Butorac, Pavao. 1938b. „Boka Kotorska nakon pada Mletačke Republike do Bečkog kongresa (1797–1815)“. Rad JAZU 265: 1–154.

Cattalinich, Giovanni. 1841. Memorie degli avvenimenti successi in Dalmazia dopo la caduta della repubblica Veneta: con un saggio sull'amministrazione pubblica Veneta e del regno d'Italia, vol. I–II. Spalato: Tip. Bernar. Piperata.

Curač, Ante I. 2008. Izveštaj generala Molitora o pohodu na Dalmaciju 1806. godine. Hrvatski povijesni portal. Elektronički časopis za povijest i srodne znanosti; dostupno na javnom domenu: https://povijest.net/2018/?p=3009; ova verzija ne poseduje paginaciju (poslednji put pristupljeno 27. 10. 2021).

Dajč, Haris. 2016. Sumrak starog Mediterana. Jonska ostrva 1774–1815. Beograd: Heraedu.

Dandolo, Girolamo. 1855. La caduta della Repubblica Venezia, ed i suoi ultimi cinquant'anni, vol. I–II. Venezia: Co' tipi di Pietro Naratovich.

Dragičević, Risto J. 1949. „Istoriska građa. Dokumenti iz arhive crnogorskih guvernadura“. Istoriski zapisi IV (3): 157–179.

Đorđević, Vladan.1912. Crna Gora i Austrija u XVIII veku. Beograd: SKA.

Gliubich, Simeon. 1856. Dizionario Biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna: Rod. Lechner librajo del I. R. Università.

Gottardi, Michele. 1999. „Peculati, corruzioni e ordine pubblico a Venezia nel primo governo austriaco (1798–1806). Acta Histriae VII (1): 599–608.

Hrabak, Bogumil. 1995. „Pomorstvo, gusari i bogoštovlje u Paštrovićima (XV–XVIII vek)“. Istorijski zapisi LXVIII (4): 103–155.

Ivetić, Egidio. 1995. „La Dalmazia nelle Anagrafi Venete (1766–1775)“. Atti, XXV: 301–350.

Ivković, Frane. 2011. „Ustroj uprave u Boki kotorskoj od francuske uprave 1807. do kraja Druge ustrijske uprave 1918. godine“. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru LIII: 189–200.

Kovačević, Predrag. 1971. „Flota admirala Senjavina u našim vodama – Ruska uprava u Boki (od 28. januara do avgusta 1807. god.)“. Boka: zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti 3: 59–78.

Kovačić, Risto. 1878. Prilozi za povjesnicu Boke Kotorske, vol. I–II. Dubrovnik: Pečatnja Dr. Pretnera.

Kocić, Marija. 2017. „Razbojništvo u Dalmaciji u vreme generalnog providura Alvizea Foskarija (1777–1780)”. Beogradski istorijski glasnik 8: 63–84.

Kocić, Marija i Dalibor Elezović. 2018. „Uspon Mahmud-paše Bušatlije kao odraz krize osmanskog državnog sistema“. Baština 46: 291–306.

Kocić, Marija i Dalibor Elezović. 2020. „Topla at the Beginning of the XVIII Century – An Example of the Integration of the Newly Conquered Area Into the Administrative System of Venice“. U Nauka bez granica III: [međunarodni tematski zbornik]. 3, Istorija sveta i umetnosti,15–32. Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini.

Lainović, Andrija. 1955. „Francuska štampa o Mahmud-paši Bušatliji i Crnoj Gori s kraja 18. vijeka“. Istoriski zapisi VIII (1–2): 339–344.

Lekić, Danilo. 1962. "Maršal Marmon i Crna Gora". Istoriski zapisi, XV, knj. XIX (1): 35–58.

Magyar. Zoltan. 1987. „Napoleonov vojskovođa Marmon u Boki“. Boka: zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti 19: 79–116.

Marmont. Auguste. 1857. Mémoires du Maréchal Duc de Raguse de 1792 a 1832. Paris: Perrotin, Librarie – Editeur.

Matutinović, Lujo. 2009. Ogledi o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori. Zagreb: Školska knjiga.

Mijušković, Slavko. 1954. „Otpor Brajića francuskim vlastima u Boki (1807–1814)“. Istoriski zapisi, VII, knj. X, (2): 331–363.

Mijušković, Slavko. 1958. „Jedno namjeravano izaslanstvo Paštrovića Napoleonu I radi očuvanja starih povlastica“. Istoriski zapisi XI, knj. XIV, (1–2): 295–300.

Novak, Grga. 1940. „Pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom (1797–1814)“. Rad JAZU 269: 1–110.

Novaković, Stojan. 1898. „Francuske službene beleške o zapadno-balkanskim zemljama iz 1806.–1813“. Spomenik SKA XXXI: 128–152.

Oršolić, Tado. 2013. Vojna Dalmacija u 19. stoljeću. Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.). Zadar: Sveučilište u Zadru.

Pavićević, Branko. 1956. „O prvom pohodu Mahmuta Bušatlije na Crnu Goru“. Istorijski časopis 6: 153–167.

Pavičević, Branko. 1985. „Crna Gora i Boka Kotorska od Požunskog do Tizlitskog ugovora, 1805–1807“. Istoriski zapisi XXXVIII (3–4): 5–55.

Raspopović, Radoslav. 2009. „Pokušaj osnivanja francuskog konzulata na Cetinju 1807 [1808]“. Istoriski zapisi LXXXII (3–4): 65–74.

Pederin, Ivan. 1999. „Austrijska tajna policija u izgradnji političkih i intelektualnih elita“. Acta Histriae VII (1): 619–632.

Pederin, Ivan. 2003. „Otpor francuskoj vlasti u Dalmaciji i Ilirskim pokrajinama poslije 1806.“ Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 45: 291–308.

Pederin, Ivan, 2011. „Juraj Matutinović i drugi Napoleonovi savjetnici za ilirske pokrajine i Bosnu, te problemi prodora na jugoistok“. U Dalmacija za francuske uprave (1806.-1813), priredili Marko Trogrlić i Josip Vrandečić, 221–250. Zbornik radova. Split, Književni krug Split, Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu.

Pisani, Paul. 1893. La Dalmatie de 1797 à 1815. Épisode des conquêtes Napoléoniennes. Paris: Alphonse Picard et fils.

Pivec Stelè, Melitta.1930. La vie économique des Provinces Illyriennes. Paris, Bossard. digitalizovano zahvaljujući: http://www.dlib.si; dostupno na javnom domenu: http://www.dlib.si/?URN=URN:NBN:SI:DOC-2LWS2712; poslednji put prisutpljeno 27. oktobra 2021.

Prpić, George J. 1964. „French rule in Croatia:1806–1813“. Balkan Studies 5: 221–276.

Rovinski, Pavel A. Stjepan Anibal Zanović, avanturista XVIII stoljeća; rad dostupan na javnom domenu montenegrina.net; uz rad nisu navedeni bibliografski podaci; poslednji put pristupljeno 27. oktobra 2021.

Safonov, Nikola. 1988. Ratovi na Jadranu 1797–1815. Beograd: Pomorska biblioteka.

Samardžić, Nikola, Mila Medigović-Stefanović, Zlata Marjanović i Dušan Medin. 2018. Kulturna istorija Paštrovića. Beograd: Heraedu.

Scarabello, Giovanni. 1998. „La Municipalita democratica“. In Storia di Venezia. Dalle origini alla caduta della Serenissima , t. VIII: L ' ultima fase della Serenissima, edited by Pietro del Negro and Paolo Preto, Roma: Istituto della Enciclopedia italiana; rad dostupan na javnom domenu: https://www.treccani.it/enciclopedia/l-ultima-fase-della-serenissima-la-politica-la-municipalita-democratica_%28Storia-di-Venezia%29/; ova verzija rada ne poseduje paginaciju; poslednji put pristupljeno 27. oktobra 2021.

Stanojević, Gligor. 1955. „Venecijaiaustrisko-crnogorski odnosi krajem XVIII vijeka“. Istoriski zapisi IX (1–2): 39–65.

Stanojević, Gligor. 1956. “Nekoliko statističkih podataka o Boki Kotorskoj iz sredine XVIII stoleća”. Spomenik SANU CV: 27–39.

Stanojević, Gligor, i Milan Vasić. 1975. Istorija Crne Gore, knj. III: Od početka XVI do kraja XVIII vijeka. Titograd: CANU, Redakcija za istoriju Crne Gore.

Tentori, Cristoforo. 1799. Raccolta Cronologica-ragionata di documenti inediti, che formano la Storia Diplomatica della rivoluzione e caduta della Repubblica di Venezia,vol I–II. Augusta.

Tomanović, Lazar. 1901.„Događaji u Boki Kotorskoj od 1797. do 1814. K istoriji Crne Gore toga doba“. Književni list 1 (1): 20–27.

Tomić, Jovan N. 1933. „Boka Kotorska i Francuska revolucionarna propaganda 1793“.

Downloads

Published

2022-04-02

How to Cite

Kocić, Marija. 2022. “French Influence in the Bay of Kotor at the End of the 18th and the First Years of The 19th Century: The Activities of Mirislav Zanović”. Etnoantropološki Problemi / Issues in Ethnology and Anthropology 17 (1):371–396. https://doi.org/10.21301/eap.v17i1.14.