Presentation of Socialist Everyday Life in Transformation – Television Series “A Better Life”
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v17i2.7Keywords:
television series, pop culture, Better Life, Yugonostalgia, stereotypes, everyday life, economic crisisAbstract
The paper analyzes the last Yugoslav television series A Better Life (Bolji život) the broadcast of which ended when the war had begun on the territory of the SFRY. More than thirty years after the end of the first broadcast of the series, it is still popular in Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia, which is noticeable through numerous reruns, but also popularity on social networks, as well as numerous quotes from the series that are used in colloquial speech. The paper presents the content of the series and the main characters, as well as the most important secondary characters, briefly explains the then political and media situation in the different republics of the SFRY, which was completely uneven, which led to numerous antagonisms between nations, so in this context the series A Better Life was singled out as a series that was equally followed by citizens in all the republics, which was a phenomenon.
In the context of today, the series is analyzed through the prism of Yugonostalgia, and the content of the series is analyzed through several themes that appear in the series: everyday life and rituals, dealing with the consequences of the economic crisis, the conflict between rural and urban among the residents of Belgrade, i.e. the so-called old Belgraders and so-called newcomers.Certain stereotypes appeared in the series, primarily gender stereotypes, that is, the roles of men and women in society were repeatedly pointed out through the dialogues. Although at the time of filming of Better Life, inter-ethnic relations in SFRY were in crisis, the screenwriter skilfully avoided national stereotypes, although they appeared in several scenes, which is also included in the analysis of the series. Although the series depicts a politically turbulent time, nowadays it is viewed almost romantically, as a chance for a lost better life and missed opportunities.
Downloads
References
Anđelić, N. 2005. Bosna i Hercegovina- između Tita i rata. Beograd: Samizdat B92
Bartolac, A., Kamenov, Ž. i Petrak, O. 2011. „Rodne razlike u obiteljskim ulogama, zadovoljstvu i doživljaju pravednosti s obzirom na tradicionalnost stava“. Revija za socijalnu politiku 18 (2): 175-194. Zagreb: Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Boyer, D. 2016. Ostalgija i politike sjećanja u istočnoj Njemačkoj. Postavljeno 27.2.2016. godine https://radiogornjigrad.wordpress.com/2016/02/27/dominic-boyer-ostalgija-i-politike-sjecanja-u-istocnoj-njemackoj/
Buljubašić, B. 2014. „Instrumentalizacija masovnih medija u funkciji nacionalističke destrukcije bosanskohercegovačke zajednice“ Doktorska disertacija Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu.
Buljubašić, B. 2021. Posljednji udarac bosanskohercehovačkom rukovodstvu. Postavljeno 09.01.2021. https://www.noviplamen.net/glavna/posljednji-udarac-bosanskohercegovackom-komunistickom-rukovodstvu-afera-neum/
Cifrić, I. 2013. „Iskustvo seljačkog društva. Poruka modernom društvu“. Sociologija i prostor 51, 196 (2): 265-279. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. DOI: doi.org/10.5673/sip.51.2.7
Čalić, M-Ž. 2013. Istorija Jugoslavije u XX veku. Clio: Beograd.
Danesi, M. 2019. Popular culture: Introductory Perspectives. Lanham. Rowman et Littlefield.
Dizdarević, R. 2000. Od smrti Tita do smrti Jugoslavije. Sarajevo: Svjetlost.
Dražeta, B. 2022. „Etnički i regionalni stereotipi u TV seriji 'Konak kod Hilmije“. Etnoantropološki problemi 17 (1): 119-155. https://doi.org/10.21301/eap.v17i1.4
Đurković, Miša. 2005. „Prva petoletka: domaće serije: domaće televizijske serije i transformacija sistema vrednosti u tranziciji”. Sociološki pregled 39 (4): 357–381.
Erdei, I. 2008. Antropologija potrošnje. Beograd: XX vek.
Hromadžić, H. 2020. „Svakodnevni život: sučelje mikro, mezo i makroteorija“. Sociologija i prostor 58 (2020) 218 (3): 223-243. https:// doi.org/10.5673/sip.58.3.1
Jović, D. 2003. Jugoslavija – drţava koja je odumirala: uspon, kriza i pad Četvrte Jugoslavije. Beograd: Samizdat B92.
Kosanović, S. 2018. „Suvremene muško-ženske konstrukcije u američkim igranim serijama Sex i grad, Kućanice i Vatreni dečki“. Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije14 (2): 87-102.
Kovačević, Ivan i Marija Brujić. 2014. „‘Ljubav na prvi pogled’ – TV serije: uvod u antropološku analizu”. Etnoantropološki problemi 9 (2): 395–415. https:// doi.org/10.21301/eap.v9i2.7.
Kožul, F. 1973. Samoupravni i radni status žene u Jugoslaviji (rezultati istraživanja). Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka.
Kurspahić, K. 2003. Zločin u 19 i 30, Balkanski mediji u ratu i miru. Sarajevo: Mediacentar Sarajevo i South East Europe Media Organization (SEEMO).
Mijić, E. 2012. „Nasleđe kao savremeni pop-kulturni sadržaj: Industrijalizacija i reprezentacija SFRJ“. Ogledi o jugoslovenskom kulturnom nasleđu: Zbornik radova sa naučnog skupa Okviri konstruisanja jugoslovenskog kulturnog nasleđa, uredio Ivan Kovačević, 225-241.
Milosavljević, O. 2004. Antibirokratska revolucija 1987-1989. godine. https://dokumen.tips/documents/antibirokratska-revolucija-by-olivera-milosavljevic.html
Musabegović, N. 2002. „Ruralno-urbani antagonizam u dezintegracionim procesima“. Republika br. 296. http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2002/296/296_13.html
Neidhardt, T. 1999. Kultura stanovanja: Popularni priručnik. Sarajevo: Svjetlost.
Nenadović, A. 1996. „'Politika' u nacionalističkoj oluji“. Srpska strana rata, priredio Nebojša Popov, 583-609. Zrenjanjin: Republika, Beograd, Vikom grafik, Novi Beograd i Građanska čitaonica.
Novaković, G. N. 2007. Propadanje radničke klase. Beograd: Institut društvenih nauka u Beogradu.
Panjeta, L. 2005. „Telenovela – antidepresiv za mase (Mehanizmi ubjeđivanja i plasiranje poruke Dobra u telenoveli)“. Telenovela fabrika ljubavi: Uvod u žanr i produkciju, uredili Panjeta, L., Mazzioti, N., Spahić, B. i Sanchez, L. Sarajevo: Zoro.
Perica, V. 2006. Balkanski idoli II (Religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama). Beograd: XX vek.
Popović, M. i Belc, P. 2014. „Jugonostalgija: Jugoslavija kao metaprostor u suvremenim umjetničkim praksama“. Život umjetnosti: časopis o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi 94 (1): 18-35.
Postnikov, B. 2017. Ima li „Boljeg života“ nakon smrti Jugoslavije? Postavljeno 22.12.2017.godine. https://www.bilten.org/?p=21618
Ross, A. 2014. Pop kultura i moć. Postavljeno 21.9.2014. godine. https://pescanik.net/pop-kultura-i-moc/
Slavković, D. 1981. Biti novinar. Beograd: Radnička štampa.
Sulima, R. 2005. Antropologija svakodnevice. Beograd: XX vek.
Thompson, M. 1995. Kovanje rata. Zagreb: Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i Građanska inicijativa za slobodu javne riječi.
Trifunović, Vesna. 2009. „Konceptualizacija gubitnika i dobitnika tranzicije u popularnoj kulturi.” Etnoantropološki problemi 4 (1): 107–121. https://doi.org/10.21301/eap.v4i1.5.
Vekarić, B. 2011. Reči i nedela Pozivanje ili podsticanje na ratne zločine u medijima u Srbiji1991-1992. Beograd: Centar za tranzicione procese.
Velikonja, M. 2008.Titostalgia: A study of Nostalgia of Josip Broz. Ljubljana: Peace Institute.
Velikonja, M. i Perica, V. 2012. Nebeska Jugoslavija; Interakcije političkih mitologija i pop -kulture. Beograd: XX vek.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.