About the Semantic and Pragmatic Typology of Names Giving Protection from ‘the Evil Eye’: With Reference to an Ethnographic Record from Boljevac
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v18i2.9Keywords:
protective names, prophylactic names, apotropaic names, temporary Christian name, anthroponymy, folk cultureAbstract
The semantic and pragmatic typology of protective names which we have previously proposed – with reference to the latest increase in the frequency of the name Vuk (originating from Serbian vuk ‘wolf’), registered in Montenegro and Serbia – is in this paper examined and complemented using an interdisciplinary method, starting from the record made by Savatije Grbić in 1909 in the then Boljevački District, where he worked as a teacher, about the names of babies born to Serbian families. Given in order to allegedly protect against demonic creatures and forces (such as witches and spells), the names were used until baptism, and in case of female newborns, they were: Cigančica ‘little Roma girl’ and Bulče ‘little Muslim girl, i.e. Turkish girl’, while in case of male newborns, they were: Turče ‘little Turk’, Čore ‘little girl?’ and Keža ‘weakling’?. By interpreting one by one the above names, and especially Čore and Keža, we examine the semantic aspect of the typology, deducing that these are the names whose alleged purpose was to ward off all that is demonic by way of deception (as opposed to names such as Vuk, whose alleged purpose was to ward off all that is demonic by way of intimidation). The pragmatic aspect of the typology, consisting of the previously proposed form only of the division into the only and additional protective names (for any use, or for all uses except for the official one), is hereby complemented – based not only on Grbić’s record, but also on ethnographic records from other locations within the Serbian ethnic area – by the division into generic and specific protective names (for all male or female children in the given region, or for each one individually), and by the division into temporary and permanent protective names (until baptism, i.e. any other milestone, or until the end of life), deducing that in the region surrounding Boljevac protective names were generic and temporary. We also establish (and this for the first time in Serbian academia) the origin and meaning of the custom of giving a newborn an ime na vodici/znamenju ‘temporary Christian name given before baptism, right after the first blessing with holy water’, deducing that the Serbian Orthodox clergy – in the way of St. Sava (in the way that, for example, in celebrating the family patron saint’s day, krsna slava in Serbian, the ancestor cult and/or the fertility cult were replaced by the cult of the family patron saint) – probably replaced (but not at once!) protective names, which were usually either “horrible” or “ugly”, with specific temporary names which were neither “horrible” nor “ugly”, often naming newborns after the saint whose day was celebrated in the days around their day of birth.
Downloads
References
Bandić, Dušan. 1986. „Funkcionalni pristup proučavanju porodične slave“. Glasnik Etnografskog Instituta SANU 35: 9–19.
Bandić, Dušan. 1991a. „O pojmu ’narodna religija Srba’“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 54–55: 179–184.
Bandić, Dušan. 1991b. Narodna religija Srba u sto pojmova. Beograd: Nolit.
Bašanović-Čečović, Jelena. 2020. Rječnik govora okoline Bijelog Polja (Vraneška dolina). Podgorica: CANU.
Begović, Nikola. 1887. Život i običaji Srba-Graničara. Zagreb: Narodne novine.
BER: B”lgarski etmilogičen rečnik, II, red. Vladimir Georgiev. Sofija: Marin Drinov. 2012.
Bjeletić, Marta. 2006. Iskovrnuti glagoli: Tipovi ekspresivnih preverbalnih formanata (na srpskom i hrvatskom jezičkom materijalu). Beograd: Institut za srpski jezik SANU.
Blagojević, Natalija. 1984. „Običaji u vezi sa rođenjem, ženidbom i smrću u titovoužičkom, požeškom i kosjerićkom kraju“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 48: 209–310.
Bogdanović, Dimitrije. 1961. „Krsna slava kao svetosavski kult“. Glasnik Srpske pravoslavne crkve 42: 200–207.
Bojanić, Mihailo i Rastislava Trivunac. 2002. „Rječnik dubrovačkog govora“. Srpski dijalektološki zbornik 49.
Božović, Marinko. 2002. Govor Ibarskog Kolašina. Leposavić: Institut za srpsku kulturu.
Brgles, Branimir. 2014. “Croatian medieval and early modern anthroponymy”. Onoma 49: 53–76.
Collazo, Anja. 2019. “Apotropaic naming: A comparative study”. In Namen im Geheimen, Hrsg. von Stéphane Hardy et al., 137–166. Münster – Hamburg: Geheimsprachen.
Čajkanović, Veselin. 1923. „Imena od uroka“. Godišnjica Nikole Čupića 35: 152–163.
Čajkanović, V[eselin], prir. 1934. „Vukova građa, II“. Srpski etnografski zbornik, br. 50, I–VI, 9–93.
Čajkanović, Veselin. 1941. „Božić, njegovo poreklo i značaj“. Srpski književni glasnik 62 (1): 57–64.
Došljak, Draško. 2020. Rječnik gornjobihorskoga govora. Podgorica: Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore.
Dragićević, Rajna. 2010. Leksikologija srpskog jezika. Beograd: Zavod za udžbenike.
Dragićević, Rajna. 2017. „Srpska leksikologija danas: Sadašnje stanje i perspektive“. Južnoslovenski filolog 73 (3–4): 259–290.
Đorđević, Dragutin. 1958. „Život i običaji narodni u Leskovačkoj Moravi“. Srpski etnografski zbornik, br. 70.
Đorđević, Tihomir. 1938. „Zle oči u verovanju Južnih Slovena“. Srpski etnografski zbornik, br. 53.
Đorđević, Tihomir. 1941. Deca u verovanjima i običajima našega naroda. Beograd: Centralni higijenski zavod.
EP: Enciklopedija pravoslavlja, I–III, uredio Dimitrije Kalezić. Beograd: Savremena administracija. 2002.
ERHSJ: Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–IV, izradio Petar Skok, priredili Mirko Deanović i Ljudevit Jonke. Zagreb: JAZU. 1971–1974.
Grbić, Savatije. 1909. „Srpski narodni običaji iz Sreza Boljevačkog“. Srpski etnografski zbornik, br. 14, 1–382.
Grković, Milica. 1986. Rečnik imena banjskog, dečanskog i prizrenskog vlastelinstva u XIV veku. Beograd: Narodna knjiga.
Grujić, Radoslav. 1930. „Crkveni elementi Krsne slave“. Glasnik Skopskog Naučnog Društva, br. 7–8, 35–75.
Ivanović, Milan. 2021a. „Kognitivna semantika u etimologisanju leksema bez istorije pisane upotrebe: Prilozi pitanju o porijeklu imenice ’džora’“. Annales: Annals for Istrian and Mediterranean Studies 31 (2): 311–328.
Ivanović, Milan. 2021b. „Obličke i značenjske varijacije u etnonimima s posebnim osvrtom na ulogu u usvajanju norme srpskog jezika“. Književnost i jezik 68 (2): 391–405.
Ivanović, Milan. 2023. „O semantičko-pragmatičkoj tipologiji imenâ ’od uroka’ (povodom najskorijeg porasta u frekvenciji imena ’Vuk’)“. Naučni sastanak slavista u Vukove dane 52, u štampi.
Jovanović, Bojan. 2000. Duh paganskog nasleđa u srpskoj tradicionalnoj kulturi. Novi Sad: Svetovi.
Jovanović, Miodrag. 2022. Rječnik govora Paštrovića. Podgorica: CANU.
Jukić, I. F., ur. 1861. „Narodne zagonetke (produženje)“. Bosanski prijatelj, br. 3, 183–192.
KGL: The Cambridge Greek Lexicon, I–II, edited by James Diggle et al. Cambridge – New York: Cambridge University Press. 2021.
Kovačev, Nikolaj. 1995. Predgovor u Čestotno-etimologičen rečnik na ličnite imena v s”vremennata b”lgarska antroponimija, 7–26. Veliko T”rnovo: PIK.
Kovačević, Ivan. 2015. Istorija srpske antropologije. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta – Dosije studio.
Latković, Vido. 1984. „Beleške i objašnjenja uz Gorski vijenac“. U Celokupna dela Petra II Petrovića Njegoša, III: Gorski vijenac – Luča mikrokozma, 217–314. Beograd: Prosveta – Cetinje: Obod.
Loma, Aleksandar. 2008. „Stilske i sociolingvističke ravni praslovenskog jezika – rečnik i tvorba reči“. Zbornik MS za slavistiku, br. 73, 241–257.
Ljubiša, Stjepan Mitrov. 1902. Pričanja Vuka Dojčevića, I. Beograd: SKZ.
Marojević, Radmilo. 2017. „Rekonstrukcija rukopisnih i štamparskih grešaka“. U Bilježnica – Noć skuplja vijeka: Kritičko izdanje i tekstologija djela Petra II Petrovića Njegoša, 571–640. Podgorica: CID.
Milosavljević, Sava. 1914. „Srpski narodni običaji iz Sreza Omoljskog“. Srpski etnografski zbornik, br. 19, 1–442.
Milošević, Žarko. [1991]. 150 godina školstva Opštine Boljevac: 1840–1990. Zaječar: Istorijski arhiv „Timočka krajina“.
Nikolić, Vladimir. 1910. „Iz Lužnice i Nišave“. Srpski etnografski zbornik, br. 16.
Novakov, Dragana. 2017. „Zaštitna imena u Dečanskom pomeniku (1595–1938)“. Arheografski prilozi 39: 137–148.
Novaković, Stojan, ur. 1877. Srpske narodne zagonetke. Beograd: Zadužbina Čupićeva.
Pecelj, Slobodan i Đorđija Ivetić. 2021. Grbaljski riječnik: Govorite li grbaljski?. Radanovići: Matica Boke.
Petrov, N. V. 2014. «Durnoj glaz: Tradicija, sovremennost’, Internet». U Sila vzgljada: Glaza v mifologii i ikonografii, red. D. I. Antonov, 317–355. Moskva: Rossijskij gosudarstvennyj gumanitarnyj universitet, Centr tipologii i semiotiki fol’klora.
Petrović, Petar. 1948. „Život i običaji narodni u Gruži“. Srpski etnografski zbornik, br. 58.
Petrović, Sreten. 1992. Kulturna istorija Svrljiga, I: Mitologija, magija i običaji. Niš: Prosveta – Svrljig: Narodni univerzitet.
Petrović, Sreten. 2014. Srpska mitologija (u verovanju, običajima i ritualu). Beograd: Dereta.
Petrović Njeguš, Petar. 1868. Gorski vijenac (prenio na latinicu s tumačenjem S. Ljubiša). Zadar: Matica Dalmatinska.
Pižurica, Mato. 1998. „Zaštitno ime (iz lokalne perspektive)“. Folklor u Vojvodini 10: 69–73.
Podol’skaja, N. V. 1988. Slovar’ russkoj onomastičeskoj terminologii (red. A. V. Superanskaja). Moskva: Nauka.
Radić, Prvoslav. 1982. „Iz onomastike sela Miloševa u Velikom Pomoravlju“. Onomatološki prilozi 3: 419–458.
Radojević, Danijela. 2021. Rječnik govora okoline Berana. Podgorica: CANU.
Radulović, Ilija. 1936. „Narodna verovanja u Zeti“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 11: 54–63.
Radulović, Lidija. 2007. „Koncepti Dušana Bandića: Narodna religija i narodno pravoslavlje u kontekstu istraživanja religije u domaćoj etnologiji XX veka“. U Antropologija savremenosti, uredio Saša Nedeljković, 102–122. Beograd: Srpski genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
RJA: Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I–XXIII. Zagreb: JAZU. 1880–1976.
RMS: Rečnik srpskohrvatskoga književnog jezika, I–VI. Novi Sad: MS (I–III i Zagreb: MH). 1967–1976.
Room, Adrian. 1996. An Alphabetical Guide to the Language of Name Studies. Lanham – London: The Scarecrow Press.
RSA: Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, I–(XXI). Beograd: Institut za srpsk(ohrvatsk)i jezik SANU. 1959–(2020).
RSJ: Rečnik srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska. 2011.
RSR: Veliki rečnik stranih reči i izraza, uredili Ivan Klajn i Milan Šipka. Novi Sad: Prometej. 2008.
Sikimić, Biljana. 1998. „Nevestinska imena: Od hipokoristika do pejorativa“. Srpski jezik 3: 29–55.
Simonović, Dragutin. 1959. Botanički rečnik naučnih i narodnih imena biljaka sa imenima na ruskom, engleskom, nemačkom i francuskom jeziku. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik SAN.
Sinani, Danijel. 2013. Demoni i rituali: Periodični rituali i demonologija narodne religije Srba. Beograd: Srpski genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Sitkei, Dóra. 2018. “Apotropaic names in different cultures”. Onomastica Uralica 13: 211–223.
SMR: Srpski mitološki rečnik, izradili Špiro Kulišić, Petar Petrović i Nikola Pantelić. Beograd: Etnografski institut SANU – Interprint. 1998.
SNP: Sabrana dela Vuka Karadžića, IX: Srpske narodne poslovice (priredio Miroslav Pantić). Beograd: Prosveta. 1965.
SR 1852: Srpski rječnik istumačen njemačkijem i latinskijem riječima, skupio ga i na svijet izdao Vuk Stef. Karadžić. Beč. 1852.
Šćepanović, Mihailo i Snežana Bauk. 2003. „Terminologija srpske antroponimije“. Naučni sastanak slavista u Vukove dane 32 (3): 241–250.
Tešić, Momčilo. 1988. Narodni život i običaji požeškog kraja. Požega: Razvigor.
Tolstoj, N. I. i S. M. Tolstaja. 2000. «Imja v kontekste narodnoj kul’tury». U Jazyk o jazyke, red. N. D. Arutjunova, 597–624. Moskva: Jazyki russkoj kul’tury.
Tolstoj, Svetlana i Ljubinko Radenković, red. 2001. Slovenska mitologija (enciklopedijski rečnik). Beograd: Zepter Book World.
Traugott, Elizabeth & Richard Dasher. 2002. Regularity in Semantic Change. Cambridge – New York: Cambridge University Press.
Trebješanin, Žarko. 2008. Predstava o detetu u srpskoj kulturi. Beograd: Sofos.
Trojanović, Sima. 1911. „Glavni srpski žrtveni običaji“. Srpski etnografski zbornik, br. 17, 1–238.
Unbegaun, B. O. 1989. Russkie familii (perev. i red. B. A. Uspenskij). Moskva: Progress.
Vrčević, Vuk. 1881. Niz srpskih pripovijedaka (većinom o narodnom suđenju po Boki, Crnoj Gori i Hercegovini). Pančevo: Knjižara braće Jovanovića.
Vrčević, Vuk. 1888. Pomanje srpske narodne svečanosti uz mimogredne narodne običaje. Pančevo: Knjižara braće Jovanovića.
Vukanović, Tatomir. 1940. „Lična imena kod Srba“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 15: 56–74.
Vukanović, Tatomir. 1986. Srbi na Kosovu, II. Vranje: Nova Jugoslavija.
Vukašinović, Vladimir. 2009. „Kritički osvrt na teološku misao Veselina Čajkanovića“. Crkvene studije 6: 145–156.
Vuletić, Aleksandra. 2022. „Mortalitet muškaraca i žena u Srbiji 1862–1910“. Istorijski časopis 71: 411–431.
Zečević, Slobodan. 2008. Mitska bića srpskih predanja. Beograd: Službeni glasnik.
Zlatković, Dragoljub. 2020. „Druga dopuna ’Rečniku pirotskog govora’“. Srpski dijalektološki zbornik 67: 123–297.
Zovko, Ivan. 1901. „Vjerovańa из Herceg-Bosne, II“. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena 6 (1): 115–160.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.