(Post)Yugoslavian Music Press in Transition

Authors

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4

Keywords:

music press, popular music, transition, Yugoslavia, Serbia

Abstract

The development of the Internet and digital technologies has influenced the ever- greater migrations of printed content to the digital sphere (blogs, online media, Internet portals, social networks), which has also brought with itself changes in readers’ habits and in the concept and format of texts as wells. Music press is no exception in that respect. In the context of South European states, these processes coincide with the period of political, social, cultural and economic transition, giving rise to the development of numerous regional and local specific forms of popular culture. The existence of the SFRY as a shared state enabled the creation of an authentic cultural space, which continued to develop even after its disintegration. This paper endeavors to shed light on one segment of that local authenticity through an analysis of music press. The aim the authors of this paper aspire to achieve is the presentation of the development path of the printed media in the first place inthe Socialist Federal Republic of Yugoslavia, then in Serbia, as well as the reconstructions of the modality of the transformation of this media in the transition period from an anthropological perspective. The wish is to identify the perception and significance of music as a local culturalphenomenon through the qualitative analysis of the archival material and the available Internet sources as well, then to trace the cultural changes that have been going on over time as a result of global and local social and cultural turmoil. We do not refer to press only as the medium which has an informative role, but rather as the medium that reflects the local community’s attitudes, simultaneously constructing narratives on popular culture that are incorporated in our everyday life.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Abrahamson, David. 2015. "Digital Transformation, Print Continuity: Magazine as Art Form Rather Than Platform." In The Routledge Handbook of Magazine Research, edited by David Abrahamson and Marcia R. Prior-Miller, 534–546. New York: Routledge, 2015.

Ajduk, Marija. 2021. Reprezentacija jugoslovenskog novog talasa u štampi od 1979. do 1985. godine. Beograd: Dosije.

Banić Grubišić, Ana. 2013. Romski Hip hop u Srbiji: muzika i konstrukcija manjinskog identiteta. Beograd: Srpski genealoški centar: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Banić Grubišić, Ana i Nina Kulenović. 2019. “Turbotronik – na granici između lokalne muzičke scene i žanra u nastajanju”. Etnoantropološki problemi 14(1): 23–46. https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.1

Bolčić, Silvano. 2019. „’Etnonacionalizacija’ post-jugoslovenskih društava: svojstva, akteri, posledice i mogućnosti ’deetnonacionalizacije’“. Sociologija 61 (3): 323-346. https://doi.org/10.2298/SOC1903323B

Cvek, Sven, Snježana Ivčić i Jasna Račić. 2015. „Jugoslavensko radništvo u tranziciji: ’Borovo’ 1989.“. Politička misao 52 (2): 7-34.

Đurković, Miša. 2013. „Rokenrol i nova narodna muzika u Jugoslaviji i Srbiji“. Sociološki pregled XLVII (2): 231-247. https://doi.org/10.5937/socpreg1302231D

Gajić, Zlatomir. 2023. “Štampani magazin XZ urednika Petra Lukovića - popularna kultura kao sredstvo političke borbe”. Zbornik radova Akademije umetnosti 11: 222-237. https://doi.org/10.5937/ZbAkU2311222G

Gorunović, Gordana. 2007. „Postsocijalizam i tranzicija, lokalne zajednice i identiteti“. U Antropologija savremenosti, uredio Saša Nedeljković, 190-207. Beograd: SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Hearsum, Paula. 2013. “Music Journalism.” In Specialist Journalism, edited by Barry Turner and Richard Orange, 107–123. New York: Routledge.

Hofman, Ana. 2008.“Nostalgija ili subverzija: postsocijalizam i problemi kulturnih politika u ruralnoj sredini“. Nova srpska politička misao 16 (1): 209-220.

Hromadžić, Hajrudin. 2020. „Historizacija tranzicije – slučaj (post)jugoslavenskog prostora“. Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline 29 (1): 81-95. https://doi.org/10.17234/SocEkol.29.1.4

Janjetović, Zoran. 2010. „’Selo moje lepše od Pariza’ – Narodna muzika u socijalističkoj Jugoslaviji”. Godišnjak za društvenu istoriju 3: 63-89.

Kovačević, Ivan. 2007. Antropologija tranzicije. Beograd: SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Krušelj, Željko. 2015. „Mehanizmi političke kontrole nad omladinskim tiskom u socijalističkoj Hrvatskoj na primjeru Poleta (1976.–1990.)“. Historijski zbornik 68 (2): 323-349.

Marković, Predrag. 2007. Trajnost i promena. Društvena historija socijalističke i postsocijalističke svakodnevice u Jugoslaviji i Srbiji. Beograd. Službeni glasnik.

Milosavljević, Ljubica. 2008. „Formiranje stava o starima kao glasačima kroz medijske izvore“. Etnoantropološke sveske 12 (n.s.) (1): 83-108.

Milosavljević, Ljubica. 2010. „Konstrukcija starosti: štampa o domovima za stare (1945-1960)“. Etnoantropološki problemi 5 (2): 165-183. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.8

Milosavljević, Ljubica. 2018. „Prvi svetski rat u narativima srpskih džez muzičara školovanih u Austriji: ratna odšteta kao improvizacija”. Antropologija 18 (3): 101-122.

Milosavljević, Ljubica and Vladimira Ilić. 2019. “On the other side of the genre boundary: an anthropological analysis of compromises as jazz musicians' strategy of action”. Traditiones 48 (3): 21-41. https://doi.org/10.3986/Traditio2019480302

Nossek, Hillel, Hanna Adoni and Galit Nimrod. 2015. „Is Print Really Dying? The State of Print Media Use in Europe“. International Journal of Communication 9: 365–385.

Pavlović, Dragana and Tatjana Vulić. 2014. „Izazovi i perspektive novih medija u odnosu na tradicionalne“. U: Digitalne medijske tehnologije i društveno-obrazovne promene 4, uredili Dubravka Valić Nedeljković i Dejan Pralica, 133-140. Novi Sad: Filozofski fakultet Univerzitet u Novom Sadu.

Raković, Aleksandar. 2012a. „Savez socijalističke omladine Jugoslavije i muzička omladina Jugoslavije u sporu oko rokenrola (1971-1981)“. Tokovi istorije 3: 159-189.

Raković, Aleksandar. 2012b. Rokenrol u Jugoslaviji 1956-1968. Beograd: Arhipelag.

Ristivojević, Marija. 2011. „Korelacija muzike i mesta na primeru beogradskog ’novog talasa’ u rokenrol muzici“. Etnoantropološki problemi 6 (4): 935-952. https://doi.org/10.21301/eap.v6i4.6

Ristivojević , Marija. 2013 . Rokenrol kao simbolički resurs. Etnološko-antropološke sveske, N.s., 21 = 10: 129-142.

Ristivojević , Marija. 2014 . Beograd na ”novom talasu”. Muzika kao element konstukcije lokalnog identiteta (Etnološka biblioteka, knj. 77). Beograd: Srpski genealoški centar: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Sabo, Adriana. 2015. „Muzički magazin Džuboks kao medijator jugoslovenske popularne muzike“. U: Zbornik radova sa naučnog skupa Drugi nacionalni naučni skup sa međunarodnim učešćem Balkan Art Forum 2014. Umetnost i kultura danas: duh vremena i problemi interpretacije, uredili Danijela Stojanović, Danijela Zdravić-Mihailović i Dragan Žunić, 457-469. Niš: Fakultet umetnosti.

Senjković, Reana. 2008. Izgubljeno u prijenosu: pop iskustvo soc kulture. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.

Shuker, Roy. 2016. Understanding Popular Music Culture. New York: Routledge.

Stefanović, Duško. 2014. Domaća rok štampa. Beograd: Utopija.

Stojanović, Srđan D. 2014. Predgovor u Domaća rok štampa, Duško Stefanović, str. 5. Beograd: Utopija.

Vasiljević, Jelena. 2008. „Kultura sećanja i medijska narativizacija sukoba u Hrvatskoj“. Etnoantropološki problemi 3 (1): 243-273. https://doi.org/10.21301/eap.v3i1.12

Vasiljević, Jelena. 2009. „Narativizacija srpsko-hrvatskog sukoba iz 1990ih: primeri upotrebe medijskih izvora u antropološkom istraživanju“. Antropologija 9: 147-173.

Verderi, Ketrin. 2005. Šta je bio socijalizam i šta dolazi posle njega. Beograd: Fabrika knjiga.

Vučetić, Radina. 2006. „Rokenrol na Zapadu Istoka – slučaj Džuboks“. Godišnjak za društvenu istoriju XIII, sveska 1-3: 71-88.

Vučetić, Radina. 2012. Koka-kola socijalizam. Amerikanizacija jugoslovenske popularne kulture šezdesetih godina XX veka. Beograd: Službeni glasnik.

Vujović, Marija and Anka M. Prokopović. 2018. „Ženska štampa u socijalističkoj Jugoslaviji“. Kultura 161: 152-169. https://doi.org/10.5937/kultura1861152V

Warner, Simon. 2015. “In print and on screen: The changing character of popular music journalism.” In The Sage Handbook of Popular Music, edited by Andy Bennett and Steve Waksman, 439–455. Los Angeles: SAGE.

Zubak, Marko. 2013. “The Yugoslav Youth Press (1968-80): Student Movements, Subcultures and Communist Alternative Media”. Dissertation. Faculties of the Central European University, Budapest.

Žikić, Bojan. 2012. „Vremenska kontekstualizacija kulturnih predstava o postsocijalizmu, tranziciji i evrointegracijama u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 7 (4): 899-917. https://doi.org/10.21301/EAP.v7i4.1

Downloads

Published

2024-01-04

How to Cite

Ajduk, Marija, Ljubica Milosavljević, and Ana Banić Grubišić. 2024. “(Post)Yugoslavian Music Press in Transition ”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 18 (4):1081–1114. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.4.

Most read articles by the same author(s)

1 2 3 4 5 6 > >>