Neolithic Settlement and Public: The case of Donja Branjevina by Odžaci

Authors

  • Ana Tripković Department of Archaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia
  • Boban Tripković Department of Archaeology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.5

Keywords:

Early Neolithic, figurine, Donja Branjevina, Red-Haired Goddess, archaeology and the public

Abstract

Donja Branjevina has been known to the professional public from the mid 1960s, as an archaeological site dated in to the Early Neolithic period. In the decades after its discovery, extensive research into the site has been conducted, as well as may activities concerning its preservation and presentation, making this one of the most famous and important praehistoric sites in Serbia. The paper presents the context and circumstances of the development of praehistoric archaeology in Serbia leading in our opinion to professional recognition of Donja Branjevina and in particular the anthropomorphic figurine known as Red-Haired Goddess, and the subsequent public interest for the site. Our aim is: 1) to point that the importance of Donja Branjevina and the Red-Haired Goddess was initiated and shaped even before the actual discovery, through the previous process of disciplinary development, where the specific traits of the site and the finds were an unexpected, but welcome discovery; 2) to remind that the usage of the archaeological knowledge in the modern society, although outside the scope of disciplinary practice, is still primarily founded upon the discipline itself, i.e. upon the information presented to the public. Conclusively, instead of critical appraisal of the modern society and the unexpected results, we are more inclined to stress the importance of a thorough reconsideration of the discipline and the modes in which we collect, valorise and present the data.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Aksentijević, Radomir. 2004. „Crvenokosa boginja“. Republika - glasilo gradskog samooslobođenja jun 1-30. http://www.republika.co.rs/334-335/10.html

Aranđelović-Garašanin, Draga. 1954. Starčevačka kultura. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Arheološki seminar.

Babić, Staša. 2014. Zanat arheologa i dijalog sa javnošću. Etnoantropološki problemi 9(3): 563–573.

Babović, Ljubinka. 1988. “Ribnjak-Bečej”. In The Neolithic of Serbia, ed. Dragoslav Srejović, 89–90. Beograd: Centre for Archaeological Research.

– – –. 1992. Rezultati detaljnog rekognosciranja neolitskih lokaliteta u širem područiju Bečeja. Rad vojvođanskih muzeja 34: 43–84.

Balj, Lidija. 2008. Crvenokosa boginja kao simbol. Rad Muzeja Vojvodine 50: 9–23.

Batorović, Mato. 1978. Rad muzeološke sekcije jugozapadne Bačke. Informatica museologica 8 (3–4): 130–131.

Biagi, Paolo (ed.) 2005. Donja Branjevina: A Neolithic settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia). Trieste: Società per la preistoria e protoistoria della regione Friuli-Venezia Giulia.

Bogosavljević Petrović, Vera i Andrej Starović. 2016. The Context of the Early Neolithic in Serbia: Hidden Reflections of Mesolithic Continuity? Glasnik SAD 32: 7–48.

Borić, Dušan. 2005. Body metamorphosis and animality: Volatile bodies and boulder artworks from Lepenski Vir. Cambridge Archaeologica Journal 15 (1): 35–69.

Brukner, Bogdan. 1965. Istorijat i rezultati proučavanja Starčevo-Koroš-Criš kompleksa. Rad vojvođanskih muzeja 14: 5–14.

– – –. 1966. Đurđevo, Bela Bara, naselje Köröš ili Starčevačke grupe. Arheološki pregled 8: 12–13.

– – –. 1998. “Körös type Terracotta from Donja Branjevina”. In The Late Neolithic of the Middle Danube Region, ed. Florin Draşovean, 39–49. Timisoara: The Museum of Banat.

Childe, Gordon, V. 1925 (1958). The Down of European Civilization. New York: Alfred A. Knopf.

– – –. 1929. The Danube in Prehistory. Oxford: Clarendon Press.

Diaz-Andreu, Margarita. 2007. A World History of Nineteenth-Century Archaeology: Nationalism, Colonialism, and the Past. Oxford: University Press.

Dimitrijević, Stojan. 1969. Starčevačka kultura u Slavonsko-srijemskom prostoru i problem prijelaza ranog u srednji neolit u srpskom i hrvatskom Podunavlju. Vukovar: Gradski muzej – Matica Hrvatska – Arheološko društvo Jugoslavije.

– – –. 1974. Problem stupnjevanja starčevačke kulture s posebnim obzirom na doprinos južnopanonskih nalazišta rešavanju ovih problema. Materijali X: 59–122.

Fewkes, Vladimir J., Hetty Goldman i Robert Ehrich, W. 1933. Excavations at Starcevo, Yugoslavia, seasons 1931 and 1932. A preliminary report. Bulletin, American School of Prehistroric Research 9: 33–35.

Garašanin, Draga. 1959. Nosa-Biserna obala. Arheološki pregled 1: 5–11.

– – –. 1960. Nosa-Biserna obala, praistorijsko naselje. Starinar XI: 228–229.

Garašanin, Milutin 1951. Hronologija vinčanske grupe. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Arheološki seminar.

– – –. 1979. „Centralnobalkanska zona“. U Praistorija jugoslavenskih zemalja II, neolitsko doba, ur. Alojz Benac, 79–212. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – Svjetlost.

Grbić, Miodrag. 1929. Pločnik. Eine Prähistorische Ansiedlung aus der Kupferzeit. Belgrad: Nationalmuseum.

Holste, Friedrich. 1939. Zur chronologischen Stellung der Vinča Keramik. Wiener Prähistorische Zeitschrift XXVI (1): 1–21.

Ignjatović, Milorad. 2008. „Katalog“. U Vinča-praistorijska metropola, ur. Dubravka Nikolić, 203–279. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Narodni muzej u Beogradu – Muzej grada Beograda – Srpska akademija nauka i umetnosti.

Janićijević, Ranđel 2001. Crvenokosa Boginja iz Donje Branjevine. Beograd: Čigoja.

Karmanski, Sergej 1968a. Slikana keramika sa lokaliteta Donja Branjevina kod Deronja. Odžaci.

– – –. 1968b. Neolitski lokaliteti jugozapadne Bačke. Pregled materijala sa lokaliteta iz okoline Odžaka. Odžaci: Arheološka sekcija pri Osnovnoj školi „Boris Kidrič“.

– – –. 1978. Katalog antropomorfne idoloplastike i nalazi sa lokaliteta Mostonga I. Odžaci: Arheološka zbirka pri Narodnom univerzitetu Odžaci.

– – –. 1996. Boginja je pronađena. Odžaci: Centar kulture i Muzejska jedinica.

– – –. 2005. Donja Branjevina. A Neolithic Settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia). Trieste: Societa per la preistoria e protostoria della regione Friuli-Venezia Giulia.

Kuzmanović, Zorica. 2012. „Refleksivna priroda arheološkog mišljenja. Studija slučaja helenističkih nalaza u srpskoj arheologiji“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Lazić, Miroslav. 2014. Arheološka zbirka Filozofskog fakulteta u Beogradu. Beograd: Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Makkay, János. 2005. “Bibliography of Sergej Karmanski”. U Donja Branjevina: A Neolithic settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia), ed. Paolo Biagi, 7–8. Trieste: Società per la preistoria e protoistoria della regione Friuli-Venezia Giulia.

Medović, Predrag i Bogdan Brukner. 1967. Rekognosciranja u Bačkoj. Arheološki pregled 9: 169–172.

Medović, Predrag. 1966. Rekognosciranje trase II odbrambene linije leve obale Dunava u Bačkoj. Arheološki pregled 8: 193–200.

Milojčić, Vladimir. 1949. Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel– und Südosteuropas. Berlin: Gebr. Mann.

Mihaljčić, Milena. 2016. 52 Weekends in Serbia. Belgrade: National Tourism Organisation of Serbia.

Milosavljević, Monika i Aleksandar Palavestra 2016. Vasićev zakon periferije. Etnoantropološki problemi 11(3): 776–807.

Milovanović, Jasmina. 2016. ”Prehistory on Serbia’s land“. In The Cultural Treasures in Serbia, ur. Smiljana Novičić, 1–5. Belgrade: National Tourism Organisation of Serbia.

Novaković, Predrag. 2014. Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Evrope. Univrezitet u Sarajevu.

Orssich de Slavetich, Adam. 1940. Bubanj, eine vorgeschichtliche Ausiedlung bei Niš. Mitteilungen der prähistorishe Kommission der Österreichischen Akademie Wissenchaften 4 (1-2): 1–42.

Palavestra, Aleksandar. 2011. Kulturni konteksti arheologije. Beograd: Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

– – –. 2013. Čitanja Miloja M. Vasića u srpskoj arheologiji. Etnoantropološki problemi 8(3): 681–715.

Perić, Slaviša. 1998. Višeslojna neolitska naselja i problem kulturne stratigrafije neolita na teritoriji Srbije. Starinar 49: 11–38.

Sekereš, Laslo. 1974. „Neki aspekti istraživanja ranog neolita u severoistočnoj Bačkoj“. Materijali X: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i Srpskom Podunavlu, 189–196. Subotica: Gradski muzej – Srpsko arheološko društvo.

Srejović, Dragoslav. 1969. Lepenski Vir. Beograd: Srpska književna zadruga

– – –. 1972. Europe’s First Monumental Sculpture: New Discoveries at Lepenski Vir. London: Thames & Hudson.

– – –. 1974. „Mezolitske osnove neolitskih kultura u južnom Podunavlju“. Materijali X: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i Srpskom Podunavlju, 21–30. Subotica: Gradski muzej – Srpsko arheološko društvo.

---. (ed.) 1988. Neolithic of Serbia. Beograd: Centre for Archaeological Research.

Srejović, Dragoslav i Ljubinka Babović. 1983. Umetnost Lepenskog Vira. Beograd: Jugoslavija

Stanković, Svetozar. 1992. „Sakralna mesta i predmeti u starijeneolitskim kulturama centralnobalkanskog područja“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Tasić, Nenad, N. 1993. Nekoliko novih radiokarbon datuma. Glasnik SAD 9: 99–102.

– – –-. 2009. Neolitska kvadratura kruga. Beograd: Zavod za udžbenike.

Trajković, Čeda. 1988. “Topole-Bač”. In The Neolithic of Serbia, ed. Dragoslav Srejović, 89–90. Beograd: Centre for Archaeological Research.

Tripković, Boban i Ana Tripković. 2017. „Praistorijska društva“. U Kulturno blago Srbije u 1000 slika, ur. Stanka Janković, 1–46. Beograd: Vulkan.

Tripković, Ana, Marko Porčić i Sofija Stefanović. 2017. Mothers and Figurines: Representation of Pregnancy in the Early Neolithic of Central Balkans?. Arhaika 5: 79–98.

Vasić, M. 1936. Preistoriska Vinča. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.

Vitezović, Selena. 2014. „Praistorija Bačke: od paleolita do bronzanog doba“. U Bačka kroz vekove. Slojevi kultura Bačke, ur. Miodrag Maticki i Vidojko Jović, 15–41. Beograd: Vukova zadužbina.

Vujović, Slavica. 2016. Kako očuvati i koristiti kulturno nasleđe. Doprinos vekova Bača. Petrovaradin: Pokrajinski Zavod za zaštitu spomenika kulture.

Whittle, Alasdair, Laszlo Bartosiewicz, Dušan Borić, Paul Pettitt and Michael Richards. 2002. In the beginning: new radiocarbon dates for the Early Neolithic in northern Serbia and south-east Hungary. Antaeus 25: 63–118.

Downloads

Published

2018-09-03

How to Cite

Tripković, Ana, and Boban Tripković. 2018. “Neolithic Settlement and Public: The Case of Donja Branjevina by Odžaci”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 13 (3):651-75. https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.5.