Nikola Borota’s Kameni cvijet (Stone Flower) and Inscriptions on Stećak Tombstones: Semantic and Poetic Level
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.5Keywords:
stećci tombstones, Yugoslav popular music, ballad, folklore motives, world music, kameni cvet (stone flower), Nikola Borota, art rock, Procol Harum, scriptura continuaAbstract
Themes of art in stone and the symbolism of the stone itself are actualized in the sphere of poetry, fine arts and art music in the SFR Yugoslavia in the second half of the 20th century, on the one hand probably under the influence of increased interest in these topics in the USSR, just before and after the World War Two, and, on the other hand, as a result of scientific and artistic fascination with medieval tombstones, stećci (predominantly from the territory of Herzegovina and Bosnia). General themes of stone, with the symbolic of eternal life and virtue, the resistance of transience and oblivion, the overcoming of death, left also a trace in the pieces of popular music of that era (the early Yugoslav representatives of the world music genre).
The ballade "Stone Flower", by the Sarajevo composer and producer Nikola Borota, is based on the South Slavic folk music templates, and on the arrangement and production principles of the British art rock band Procol Harum. This composition in its structural components: musical metric, melody, versification of lines, rhythms, text treatment, accent schedules, musical form and way of interpretation, contains certain particularities that justify the connection of this musical structure and its poetics with semantics and poetics of textual inscriptions on stećci. The analysis of the musical-structural components of the composition justifies the listening impression and experience, related to the experience when observing and reading the inscriptions on these stone monuments.
Downloads
References
Antonijević, Dragana. 1991. Značenje srpskih bajki. Beograd: Etnografski institut SANU. Izdanja Etnografskog instituta, Posebna izdanja, knjiga 33.
Bažov, Pavel. 1939. Malahitovaya shkatulka. Skazy starogo Urala. Sverdlovsk: Sverdlovskoe oblastnoe izdatel’stvo.
Benac, Alojz. 1967. Stećci. Beograd: Jugoslavija.
Bešlagić, Šefik. 2004. Leksikon stećaka. Sarajevo: Svjetlost.
Bezić, Jerko. 1981. Stilovi folklorne glazbe u Jugoslaviji. Zvuk 3: 33-50.
Borota, Nikola Alexander alias Radovan. 2014. „Noć u kojoj smo tražili blues (Svjedočanstvo iz prve ruke)“. U Knjiga Bijelo dugme 1974–1988, Želimir Babogredac, 174-177. Zagreb: Croatia Records.
Chevalier, Jean i Gheerbrant, Alain. 1983. „Kamen“. U Rječnik simbola – mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, Branimir Donat, ur. 245-250. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Dević, Dragoslav. 1997. „Stilsko-genetska osobitost tonalnog odnosa u srpskim narodnim pesmama“. U Izuzetnost i sapostojanje – V međunarodni simpozijum Folklor – muzika – delo, ur. Miško Šuvaković, 216-244. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
Dopuđa, Jelena. 1953. Narodne igre Kupreškog Polja. Sarajevo [s.n.].
Dunin, Elsie Ivancich. 2011. “In Search of Continuity: Tombstones and Dance in the Dubrovnik Area”. In Imaging Dance. Visual Representations of Dancers and Dancing, Eds. Barbara Sparti and Judy Van Zile with Elsie Ivancich Dunin, Nancy G. Heller & Adrienne L. Kaeppler, 53-76. Hildesheim – Zürich – New York: Olms – Weidmann.
Jovanović, Jelena. 2014a. Folklorni motivi u ranim kompozicijama Nikole Borote Radovana. Muzikologija 16: 173-192.
Jovanović, Jelena. 2014b. Pojava koncept albuma u popularnoj muzici Jugoslavije: LP ploče Kamen na kamen. Muzikologija 17: 167-194.
Kotevska, Cveta (ur.) 1963. Uralske narodne bajke. Beograd: Narodna knjiga. Biseri 27.
Miletić, Nada i Benac, Alojz. 1965. Umjetnost stećaka. Sarajevo: Zemaljski muzej Sarajevo.
Solovjev, Aleksandar. 1956. Simbolika srednjevekovnih grobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine VIII: 5-67 + table.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine I – VII. (1950, 1951, 1952, 1954, 1962), ur. Alojz Benac, Sarajevo [s.n.].
Subotić, Milan. 2013. Ruske teme. Mesijanstvo, inteligencija, nacija. Beograd: Logos.
Suvajdžić, Boško. 2005. „Na baštini, na plemenitoj – biografije na stećcima“. U Junaci i maske – tumačenja srpske usmene epike, ur. Zona Mrkalj, Bosiljka MIlić, Veljko Brborić, 185-200. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije.
Suvajdžić, Boško. 2012. „Od kamena nikom ni kamena. Reči u kamenu Rajka Petrova Noga“. U Dnovide vode. Folklorni elementi u srpskoj književnosti, ur. Aleksandra Vraneš i Selimir Radulović, 335-358. Novi Sad – Beograd: ORPHEUS – Filološki fakultet. Biblioteka „Kolesa“.
Trifunović, Đorđe. 1990. Azbučnik srpskih srednjovekovnih književnih pojmova. Beograd: Nolit.
Vasić, Olivera. 2006. „Šta doznajemo sa predstava kola na stećcima i freskama“. U Istorija i misterija muzike, u čast Roksande Pejović, ur. Ivana Perković Radak, Dragana Stojanović-Novičić, Danka Lajić, 169-180. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju. Muzikološke studije – monografije, Sveska 2/2006.
Wencel, Marian. 1965. Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo: Veselin Masleša.
Zečević, Slobodan. 1964. Ljeljenovo kolo. Narodno stvaralaštvo–folklor 9-10: 702-710.
Zemcovski, Izalij. 1964. Prilog pitanju strofike narodnih pesama (iz južnoslovensko-ruskih paralela). Narodno stvaralaštvo – folklor 25: 62-65.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2018 Jelena Jovanović

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.