Contexts in the Use of Terminology Šijak at South Slavs’ in the 18th and 19th Century

Authors

  • Uroš Šešum Department of History, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.4

Keywords:

Ethnology, Šijak, South Slavs, First Serbian Uprising, onomastics

Abstract

The term Šijak was used in the 18th and 19th century among Serbs, as well as Croats, as a nickname for ethnically or linguistically related or identical, more or less distanced communities, which differed  at some points from the group that called them Šijaks. The nickname had been used among the Orthodox and Catholic Christians in Slavonia to mark the inhabitants of the surroundings of Slavonian Požega regardless of their religion, but also the people who used ikavski speech, while in Bačka and Srem, it signified those who used jekavski speech. In Western Serbia, it was used by the Herzegovian immigrants to mark the natives of ekavski speech, but also the inhabitants of the lowland agricultural villages. As a signifier of the inhabitants of the lowland agricultural villages, it was as well used in Eastern Bosnia and Herzegovina.    In Montenegro, Herzegovina, Old Herzegovina, Old Serbia, and South Morava Valley, it was used since the times of the First Serbian Uprising by the Muslims and Orthodox Christians as a name for Serbia residents. They were also in use among the Muslims in Old Serbia as a pejorative for Muslims from Bosnia and Herzegovina. The use of the nickname as a pejorative which the Catholics called Orthodox Christians in Bosnia remains questionable.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Andrić, Ljubisav. 1992. Domaći i strani posetioci Vukova Tršića (1846-1970). Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 40 (1): 119-155.

Vukićević, Milenko. 1912. Karađorđe, knj. 2. Istorija Ustanka od 1804-1807. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.

Gavrilović, Slavko. 1969. „Središte štaba Graničarskog puka“. U Sremska Mitrovica, u čast dvadesetpetogodišnjice oslobođenja grada, ur. Radomir Prica, 93-117. Sremska Mitrovica: Muzej Srema.

Gavrilović, Slavko. 2006. „Šijaci“ u Somboru sredinom XVIII veka. Zbornik Matice srpske za istoriju 73: 163-167.

Dedijer, Jefto. 1912. Hercegovina i Hercegovci. Letopis Matice srpske 289: 47-73.

Dimitrijević, Steva. 1936. Jedan naš trgovački dnevnik iz 18. veka. Zbornik za istoriju Južne Srbije i susednih oblasti 1: 355-388.

Zlatanović, Momčilo. 2004. Prvi srpski ustanak na jugu Srbije u istoriji i tradiciji. Vranje: Organizacioni odbor za obeležavanje dva veka od Prvog srpskog ustanka.

Jovićević, Andrija. 1896. Istorija Morače do 1820. godine. Brastvo 7: 215-248.

Jukić, Ivan Frano. 1851. Zemljopis i poviestnica Bosne od Slavoljuba Bošnjaka. Zagreb: Narodna tiskarnica Ljudevit Gaja.

Kajmaković, Radmila. 1979. Semberija-etnološka monografija. Glasnik Muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, Etnologija 29: 5-122.

Karadžić, Stefanović, Vuk. 1862. Srpske narodne pjesme, knj. 4, u kojoj su pjesme junače novijih vremena o vojevanju za slobodu. Beč: Štamparija jermenskog manastira.

Karadžić, Stefanović, Vuk. 1818. Srpski rječnik, istolkovan njemačkim i latinskim riječima. Beč: Gedrugtc bei den p. p. Armeniern.

Karadžić, Stefanović Vuk. 1852. Srpski rječnik, istolkovan njemačkijem i latinskijem riječima. Beč: Štamparija jermenskog manastira.

Klaić, Vjekoslav. 1878. Prirodni zemljopis Hrvatske, knj.1. Zagreb: Matica Hrvatska.

Kovačević, Toma. 1879. Opis Bosne i Hercegovine. Beograd: Štamparija N. Stefanovića i Druga.

Korajac, Vilim. 1868. Šijaci, slika iz života. Dragoljub, zabavan, poučan i književan list 2: 145-147, 161-165, 177, 181, 200-203, 214-217, 230-232.

Luburić, Andrija. 1930. Pleme Drobnjaci, poreklo, prošlost i etnička uloga u našem narodu. Beograd: Nikola Pašić.

Mažuranić, Vladimir. 1908. Prinosi za hrvatski pravno-povjestni rječnik. Zagreb: JAZU.

Mažuranić, Matija. 1842. Pogled u Bosnu,ili kratak put u onu krajinu učinjen 1839-1840, po jednom domorodcu. Zagreb: Tiskarna dra. Ljudevita Gaja.

Milojević, Miloš. 1872. Putopis dela prave (Stare Srbije), knj. 2. Beograd: Državna štamparija.

Milićević, Đ. Milan. 1876. Kneževina Srbija, geografija-orografija-hidrografija-topografija-arkeologija-istorija-etnografija-statistika-prosveta-kultura-uprava. Beograd: Državna štamparija.

Petrović, Ž. Petar. 1984. Raška, antropogeografska proučavanja, knj. 1. Beograd: Etnografski institut Srpske akademije nauka i umetnosti.

Popović, Avram. 1908. Ustanak u gornjem Ibru i po Kopaoniku od 1806. do 1813. Godišnjica Nikole Čupića 27: 229-258.

Popović, Dušan. 1952. Srbi u Budimu, od 1690. do 1740. Beograd: Srpska književna zadruga.

Popović, Dušan. 1959. Srbi u Vojvodini, od Karlovačkog mira 1699. do Temišvarskog sabora 1790. Novi Sad: Matica srpska.

Popović, Sreten. 1950. Putovanje po Novoj Srbiji (1878 i 1880). Beograd: Srpska književna zadruga.

Srećković Pantelija. 1900. Pregled istorijskih izvora o knezu Lazaru i Kraljeviću Marku. Spomenik SKA 36: 7-183.

Stojanović, Ljubomir. 1926. Stari srpski zapisi i natpisi, knj. 6. Sremski Karlovci: Srpska manastirska štamparija.

Tunguz-Perović, Radovan. 1906. Iz zemlje plača. Beograd: Geca Kon.

Filipović, Milenko. 1950. Glasinac, antropogeografsko-etnološka rasprava. Beograd: Naučna knjiga.

Filipović, Milenko. 1960. Takovo. Beograd: Srpska akademija nauka.

Downloads

Published

2018-01-29

How to Cite

Šešum, Uroš. 2018. “Contexts in the Use of Terminology Šijak at South Slavs’ in the 18th and 19th Century”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 13 (1):83-92. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.4.