Introduction into Research of the Archaeological Society of Yugoslavia (1949–1991)
Keywords:
archaeological society,
scientific society,
Yugoslavia,
archaeology,
Coordination Board of Yugoslav Archaeologists,
Archaeological Society of Yugoslavia,
Association of Archaeological Societies of Yugoslavia
Abstract
The text lays the grounds for the research into the activities of the Archaeological Society of Yugoslavia (ASY) in all its organizational aspects (1949–1991). The concept of scientific societies – one of the forms of organization of scholars in various discipline, is investigated. The aim is to introduce a wider investigation of ASY’s importance in archaeology, organized into several interconnected parts. A short chronology of the genesis of scientific societies in the territory of former Yugoslavia is laid out. The fact is emphasized that ASY was founded upon older traditions that shaped the diversity of archaeological practices in the region. New information is offered on organization of archaeologists in the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes, introducing for the first time the meeting of Yugoslav archaeologists in Dobrna by Celje, Slovenia, in 1922, thus acquiring a wider context for the interpretation of the first congress of Yugoslav archaeologists, held the same year in Belgrade. The importance of these meetings is emphasized, as well as the idea of the foundation of an archaeological institute in the Kingdom of Yugoslavia, although it is clearly stated that the process of joining archaeologists in the Kingdom was unsuccessful in the long term. A chronological overview of the development of ASY is presented through its organizational forms: Coordination Board of Yugoslav Archaeologists (1949–1954), Archaeological Society of Yugoslavia (1954–1972) and Association of Archaeological Societies of Yugoslavia (1972–1991). The activities and achievements of the association are described (congresses, symposia, publishing activity...), implicitly linking the genesis of ASY with the development of the Yugoslav society and state. The importance of ASY is discussed and of the research issues its work raises. Since the paper is the result of the work in progress, the conclusions are not final, and the focus of research is flexible. The accessible evidence is discussed. The concluding part of the paper offers the author’s assessment of the importance of ASY and the concept of autonomous “Yugoslav archaeology”.
Downloads
Download data is not yet available.
References
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963a. „Poročilo prazgodovinske sekcije”. Informator 2: 1–2.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963b. „Poročilo antične sekcije”. Informator 2: 2–3.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963c. „Poročilo srednjeveške sekcije“. Informator 2: 3–4.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963d. „Poročilo o delovanju slovenske podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 2: 6–9.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966a. „Poročilo o delovanju hrvaške podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 17: 29–30.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966b. „Poročilo o delovanju srbske podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 17: 32–33.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966c. „Poročilo o delovanju srednjeveške sekcije“. Informator 18: 5–7.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1969a. „Poročilo Izdajateljskega odbora Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 27: 4–6.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1969b. „Zapisnik letne skupščine Arheološkega društva Jugoslavije – Bor, 30.09.1969“. Informator 27: 13.
Cunja, Radovan. 1992. „Zgodovinski oris arheoloških raziskav na Koprskem“. Annales: anali Koprskega primorja in bližnjih pokrajin 2 (2): 67–86. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-BXCVC9Z6
Djurić, Bojan. 1986. „Predgovor“. Arheološki pregled 26: 8.
Fazioli, Kirk Patrick. 2012. „From First Reich to Third Reich: German Imperialism and Early Medieval Scholarship in Southeastern Alpine Region (c. 1919–1945)“. Archaeologies 8( 2): 116–144. https://doi.org/10.1007/s11759-012-9192-1
Garašanin, Milutin. 1950. „Ka najstarijim slovenskim kulturama naše zemlje“. Starinar I: 27–39.
Garašanin, Milutin. 1963. „Problem kontinuiteta u arheologiji“. Materijali I: 9–47.
Garašanin, Milutin. 1983. „Srpsko arheološko društvo 1883–1983.“ U Spomenica Srpskog arheološkog društva 1883–1983, uredio Nikola Tasić, 9–16. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Garašanin, Milutin. 1996. Razgovori o arheologiji. Uredili Staša Babić i Miodrag Tomović. Beograd: 3T d.o.o.
Gellner, Ernst. 1983. Nations and nationalism – New Perspectives on the past. Oxford: Blackwell Publishers.
Heimpel, Hermann. 1972. Geschichtsvereine einst und jetzt. Geschichtswissenschaft und Vereinswesen im 19. Jahrhundert. Beitrëge zur Geschichte historischer Forschung in Deutschland. Göttingen: Max-Planck Institut fűr Geschichte.
Hroch, Miroslav. 1993. „How Nations are formed“. New Left Review 198: 3–20.
Ilustrovani list. 1922a. „ Iz života našega društva“. Ilustrovani list 38, 5–12. 11. 1922: 13.
Ilustrovani list. 1922b. „Iz života našega društva“. Ilustrovani list 45, 23–30. 11. 1922: 2.
Ivanišević, Milan. 1985. „Uz obletnicu Frane Bulića“. Crkva u svijetu 2: 120–128.
Iveković, Ćiro M. 1922. „1. jugoslovenski arheološki kongres“. Narodna starina 2: 197–199.
Janković, Marko A. 2018. Arheološke putanje i stranputice Adama Oršića. Niš: Narodni muzej Niš i Filozofski fakultet Beograd.
Janša-Zorn, Olga. 1991a. „Historično društvo za Kranjsko“. Zgodovinski časopis 45 (2): 217–238. http://hdl.handle.net/11686/14284
Janša-Zorn, Olga. 1991b. „Historično društvo za Kranjsko“. Zgodovinski časopis 45 (3): 393–410. http://hdl.handle.net/11686/14231
Janša-Zorn, Olga. 1991c. „Historično društvo za Kranjsko.“ Zgodovinski časopis 45 (4): 581–593. http://hdl.handle.net/11686/14207
Janša-Zorn, Olga. 1992. „Predhodniki današnje Zveze zgodovinskih društev Slovenije“. Kronika 39 (3): 54–60. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-CXPHJFLL
Jelovina, Dušan. 1988. „Osnivanje i rad Kninskog starinarskog društva“. Starohrvatska prosvjeta 18: 241–251.
Janžekovič, Izidor. 2017a. „Mnogo hrupa za nič: Staroslovansko svetišče ali srednjeveški stolp na ptujskem gradu (1. del)“. Zgodovinski časopis 71 (1–2): 208–245. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-N96UJ6CO
Janžekovič, I. 2017b. „Mnogo hrupa za nič: Staroslovansko svetišče ali srednjeveški stolp na ptujskem gradu (2. del)“. Zgodovinski časopis 71 (3–4): 310–348. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-M0UR5DUM
Jutro. 1922. „Sestanek arheologov v Dobrni“. Jutro III (broj 204), 29. 8. 1922.
Kaljanac, Adnan i Tijana Križanović. 2012. „Bosanskohercegovački antikvarizam osmanskog doba. Antikvari na razmeđu istoka i zapada“. Godišnjak/Jahrbuch 41: 229–253. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-40.14
Kastelic, Jože. 1964. „Nekaj problemov zgodnjesrednjeveške arheologije v Sloveniji“. Arheološki vestnik 15/16: 109–124.
Korošec, Josip. 1950. „Arheologija in nekatere njene naloge“. Zgodovinski časopis 4: 5–22.
Košutar, Petra i Branka Tafra. 2010. „Hrvatske akademije (od 16. do 18. stoljeća) u europskom kontekstu“. Kroatologija 1 (1): 131–148. https://hrcak.srce.hr/60208
Kovačević, Jovan. 1972. „Sloveni i staro balkansko stanovništvo“. Materijali IX: 63–81.
Ložar, Rajko. 1974. „Vojeslav Mole, Iz knjige spominov“. Meddobje 14: 132–144.
Ložar, Rajko. 1985. „Nekaj spominov iz mojega življenja in dela“. Meddobje 21 (1–2): 42–75.
Ljubinković, Mirjana. 1965. „Problemi arheoloških istraživanija VI-VII veka u Jugoslaviji, sa posebnim osvrtom na probleme slovenske arheologije“. Materijali III: 83–99.
Ljubinković, Mirjana. 1969. „Ka problemu kontinuiteta Iliri – Sloveni. U Simpozijum Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slovena. uredio A. Benac, 201–215. Sarajevo: Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH.
Ljubinković, Mirjana. 1977. „Dvadeset i pet godina Saveza arheoloških društava Jugoslavije“. Archaeologia Iugoslavica XVIII: 61–65.
Mal, Josip. 1939. „Naše muzejsko društvo v toku 100 let“. Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo (Zbornik ob stoletnici društva 1839–1939) 20 (1): 1–24.
Maštrović, Vjekoslav. 1979. Zadrska oznanjenja iz 18., 19. i početka 20. stoljeća (Jadertina croatica). Zagreb: JAZU.
Marwick, Arthur. 2001. The New Nature of History. Knowledge, Evidence, Language. Basingstoke: Palgrave.
Mole, Vojislav. 1970. Iz knjige spominov. Ljubljana: Slovenska matica.
Nikić, Ljubomir, Gordana Žujović i Gordana Radojčić-Kostić. 2007. Građa za biografski rečnik članova Društva srpske slovesnosti, Srepskog učenog društva i Srpske kraljevske akademije. Srpska akademija nauka i umetnosti. Beograd: SANU. Izdanja biblioteke 27.
Novaković, Predrag. 2003. Osvajanje prostora: razvoj prostorske in krajinske arheologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta.
Novaković Predrag, 2004. „Zgodovina arheologije na Univerzi v Ljubljani“. U Osemdeset let študija arheologije na Univerzi v Ljubljani, uredili Predrag Novaković, Milan Lovenjak i Mihael Budja, 11–15. Ljubljana: Oddelek za arheologijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani.
Novaković, Predrag. 2011 „Archaeology in the new countries of southeastern Europe: a historical perspective“. In Comparative archaeologies: a sociological view of the science of the past, uredio Ludomir R. Lozny, 339–461. New York: Springer.
Novaković, Predrag. 2014. Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Europe. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.
Novaković, Predrag i Božidar Slapšak. 1996. „Is there national archaeology without nationalism? Archaeological tradition in Slovenia“. In Nationalism and Archaeology in Europe, edited by Margarita Diaz-Andreu i Timothy Champion, 256–293. London: University College of London Press.
Oreb, Franko. 2009. „Arheološka i starinarska društva na tlu južne Hrvatske“. U Hrvatska arheologija u XX. stoljeću, uredili Jelena Hekman, Jacqueline Balen i Božidar Čečuk, 31–64. Zagreb: Matica Hrvatska.
Pavan, Gino i Giuliana Marini (ur.) 2011. Il Bicentenario della Società di Minerva 1810–2010. Archeografo Triestino, extra Serie (8). Trst: Società di Minerva.
Periša, Darko. 2019. Alojz Benac – vodeći jugoslavenski arheolog. Sarajevo: (u štampi).
Rapanić, Željko. 1981. „Postanak arheoloških društava, njihova uloga u razvitku arheologije u Hrvatskoj i doprinos nacionalnoj kulturi“. U Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, uredila Nives Majnarić-Pandžić, 15–28. Vukovar: Hrvatsko arheološko društvo.
Rapanić, Željko. 1986. „O stanju i nekim problemima arheologije u Jugoslaviji“. Arheo 5: 6–11. http://arheologija.splet.arnes.si/files/2018/01/ARHEO-05-1986.pdf
Rendić-Miočević, Ante. 2009. „130 obletnica osnivanja Hrvatskog arheološkog društva”. U Hrvatska arheologija u XX. stoljeću, uredili Jelena Hekman, Jacqueline Balen i Božidar Čečuk, 9–30. Zagreb: Matica Hrvatska.
Ristovski, Blaze (ur.) 2009. Encyclopedia Macedonica. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite.
Rizvanbegović, Izet. 1976. „Razvojni put Muzejskog društva Bosne i Hercegovine“. Muzeologija 20: 109–135. https://hrcak.srce.hr/98654
Saria, Balduin. 1932. „Arheološki zemljevidi“. Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo 13: 5–16.
Srejović, Dragoslav. 1996. Prazno polje, uredila Ivanji, I. Vršac: Književna opština Vršac.
Tasić, Nikola. 1983. „Arheologija u Srbiji do osnivanja Srpskog arheološkog društva 1883“. U Spomenica Srpskog arheološkog društva 1883–1983, uredio Nikola Tasić, 1–8. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Tasić, Nikola. 2004. Pamćenja i opomene: Razgovori sa Nikolom Tasićem, uredio Miloš Jevtić. Beograd: Beogradska knjiga.
Truhelka, Ćiro. 1942. Uspomene jednog pionira. Zagreb: Izdanje Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda.
Vinski, Zdenko. 1968. „Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slavena na Balkan / Autochtone Kulturelemente zur Zeit der slawischen Landnahme des Balkanraums“. U Simpozijum Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena, uredio Alojz Benac, 171–199. Sarajevo: Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiHŽitko, Salvator. 1997. „Carlijevo delovanje v koprskih akademijah 18. stoletja“. Actae Histriae 5: 59–78. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-BJUY07S1
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963b. „Poročilo antične sekcije”. Informator 2: 2–3.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963c. „Poročilo srednjeveške sekcije“. Informator 2: 3–4.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1963d. „Poročilo o delovanju slovenske podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 2: 6–9.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966a. „Poročilo o delovanju hrvaške podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 17: 29–30.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966b. „Poročilo o delovanju srbske podružnice Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 17: 32–33.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1966c. „Poročilo o delovanju srednjeveške sekcije“. Informator 18: 5–7.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1969a. „Poročilo Izdajateljskega odbora Arheološkega društva Jugoslavije“. Informator 27: 4–6.
ADJ [Arheološko društvo Jugoslavije] 1969b. „Zapisnik letne skupščine Arheološkega društva Jugoslavije – Bor, 30.09.1969“. Informator 27: 13.
Cunja, Radovan. 1992. „Zgodovinski oris arheoloških raziskav na Koprskem“. Annales: anali Koprskega primorja in bližnjih pokrajin 2 (2): 67–86. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-BXCVC9Z6
Djurić, Bojan. 1986. „Predgovor“. Arheološki pregled 26: 8.
Fazioli, Kirk Patrick. 2012. „From First Reich to Third Reich: German Imperialism and Early Medieval Scholarship in Southeastern Alpine Region (c. 1919–1945)“. Archaeologies 8( 2): 116–144. https://doi.org/10.1007/s11759-012-9192-1
Garašanin, Milutin. 1950. „Ka najstarijim slovenskim kulturama naše zemlje“. Starinar I: 27–39.
Garašanin, Milutin. 1963. „Problem kontinuiteta u arheologiji“. Materijali I: 9–47.
Garašanin, Milutin. 1983. „Srpsko arheološko društvo 1883–1983.“ U Spomenica Srpskog arheološkog društva 1883–1983, uredio Nikola Tasić, 9–16. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Garašanin, Milutin. 1996. Razgovori o arheologiji. Uredili Staša Babić i Miodrag Tomović. Beograd: 3T d.o.o.
Gellner, Ernst. 1983. Nations and nationalism – New Perspectives on the past. Oxford: Blackwell Publishers.
Heimpel, Hermann. 1972. Geschichtsvereine einst und jetzt. Geschichtswissenschaft und Vereinswesen im 19. Jahrhundert. Beitrëge zur Geschichte historischer Forschung in Deutschland. Göttingen: Max-Planck Institut fűr Geschichte.
Hroch, Miroslav. 1993. „How Nations are formed“. New Left Review 198: 3–20.
Ilustrovani list. 1922a. „ Iz života našega društva“. Ilustrovani list 38, 5–12. 11. 1922: 13.
Ilustrovani list. 1922b. „Iz života našega društva“. Ilustrovani list 45, 23–30. 11. 1922: 2.
Ivanišević, Milan. 1985. „Uz obletnicu Frane Bulića“. Crkva u svijetu 2: 120–128.
Iveković, Ćiro M. 1922. „1. jugoslovenski arheološki kongres“. Narodna starina 2: 197–199.
Janković, Marko A. 2018. Arheološke putanje i stranputice Adama Oršića. Niš: Narodni muzej Niš i Filozofski fakultet Beograd.
Janša-Zorn, Olga. 1991a. „Historično društvo za Kranjsko“. Zgodovinski časopis 45 (2): 217–238. http://hdl.handle.net/11686/14284
Janša-Zorn, Olga. 1991b. „Historično društvo za Kranjsko“. Zgodovinski časopis 45 (3): 393–410. http://hdl.handle.net/11686/14231
Janša-Zorn, Olga. 1991c. „Historično društvo za Kranjsko.“ Zgodovinski časopis 45 (4): 581–593. http://hdl.handle.net/11686/14207
Janša-Zorn, Olga. 1992. „Predhodniki današnje Zveze zgodovinskih društev Slovenije“. Kronika 39 (3): 54–60. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-CXPHJFLL
Jelovina, Dušan. 1988. „Osnivanje i rad Kninskog starinarskog društva“. Starohrvatska prosvjeta 18: 241–251.
Janžekovič, Izidor. 2017a. „Mnogo hrupa za nič: Staroslovansko svetišče ali srednjeveški stolp na ptujskem gradu (1. del)“. Zgodovinski časopis 71 (1–2): 208–245. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-N96UJ6CO
Janžekovič, I. 2017b. „Mnogo hrupa za nič: Staroslovansko svetišče ali srednjeveški stolp na ptujskem gradu (2. del)“. Zgodovinski časopis 71 (3–4): 310–348. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-M0UR5DUM
Jutro. 1922. „Sestanek arheologov v Dobrni“. Jutro III (broj 204), 29. 8. 1922.
Kaljanac, Adnan i Tijana Križanović. 2012. „Bosanskohercegovački antikvarizam osmanskog doba. Antikvari na razmeđu istoka i zapada“. Godišnjak/Jahrbuch 41: 229–253. https://doi.org/10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-40.14
Kastelic, Jože. 1964. „Nekaj problemov zgodnjesrednjeveške arheologije v Sloveniji“. Arheološki vestnik 15/16: 109–124.
Korošec, Josip. 1950. „Arheologija in nekatere njene naloge“. Zgodovinski časopis 4: 5–22.
Košutar, Petra i Branka Tafra. 2010. „Hrvatske akademije (od 16. do 18. stoljeća) u europskom kontekstu“. Kroatologija 1 (1): 131–148. https://hrcak.srce.hr/60208
Kovačević, Jovan. 1972. „Sloveni i staro balkansko stanovništvo“. Materijali IX: 63–81.
Ložar, Rajko. 1974. „Vojeslav Mole, Iz knjige spominov“. Meddobje 14: 132–144.
Ložar, Rajko. 1985. „Nekaj spominov iz mojega življenja in dela“. Meddobje 21 (1–2): 42–75.
Ljubinković, Mirjana. 1965. „Problemi arheoloških istraživanija VI-VII veka u Jugoslaviji, sa posebnim osvrtom na probleme slovenske arheologije“. Materijali III: 83–99.
Ljubinković, Mirjana. 1969. „Ka problemu kontinuiteta Iliri – Sloveni. U Simpozijum Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slovena. uredio A. Benac, 201–215. Sarajevo: Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiH.
Ljubinković, Mirjana. 1977. „Dvadeset i pet godina Saveza arheoloških društava Jugoslavije“. Archaeologia Iugoslavica XVIII: 61–65.
Mal, Josip. 1939. „Naše muzejsko društvo v toku 100 let“. Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo (Zbornik ob stoletnici društva 1839–1939) 20 (1): 1–24.
Maštrović, Vjekoslav. 1979. Zadrska oznanjenja iz 18., 19. i početka 20. stoljeća (Jadertina croatica). Zagreb: JAZU.
Marwick, Arthur. 2001. The New Nature of History. Knowledge, Evidence, Language. Basingstoke: Palgrave.
Mole, Vojislav. 1970. Iz knjige spominov. Ljubljana: Slovenska matica.
Nikić, Ljubomir, Gordana Žujović i Gordana Radojčić-Kostić. 2007. Građa za biografski rečnik članova Društva srpske slovesnosti, Srepskog učenog društva i Srpske kraljevske akademije. Srpska akademija nauka i umetnosti. Beograd: SANU. Izdanja biblioteke 27.
Novaković, Predrag. 2003. Osvajanje prostora: razvoj prostorske in krajinske arheologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta.
Novaković Predrag, 2004. „Zgodovina arheologije na Univerzi v Ljubljani“. U Osemdeset let študija arheologije na Univerzi v Ljubljani, uredili Predrag Novaković, Milan Lovenjak i Mihael Budja, 11–15. Ljubljana: Oddelek za arheologijo, Filozofska fakulteta, Univerza v Ljubljani.
Novaković, Predrag. 2011 „Archaeology in the new countries of southeastern Europe: a historical perspective“. In Comparative archaeologies: a sociological view of the science of the past, uredio Ludomir R. Lozny, 339–461. New York: Springer.
Novaković, Predrag. 2014. Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Europe. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu.
Novaković, Predrag i Božidar Slapšak. 1996. „Is there national archaeology without nationalism? Archaeological tradition in Slovenia“. In Nationalism and Archaeology in Europe, edited by Margarita Diaz-Andreu i Timothy Champion, 256–293. London: University College of London Press.
Oreb, Franko. 2009. „Arheološka i starinarska društva na tlu južne Hrvatske“. U Hrvatska arheologija u XX. stoljeću, uredili Jelena Hekman, Jacqueline Balen i Božidar Čečuk, 31–64. Zagreb: Matica Hrvatska.
Pavan, Gino i Giuliana Marini (ur.) 2011. Il Bicentenario della Società di Minerva 1810–2010. Archeografo Triestino, extra Serie (8). Trst: Società di Minerva.
Periša, Darko. 2019. Alojz Benac – vodeći jugoslavenski arheolog. Sarajevo: (u štampi).
Rapanić, Željko. 1981. „Postanak arheoloških društava, njihova uloga u razvitku arheologije u Hrvatskoj i doprinos nacionalnoj kulturi“. U Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, uredila Nives Majnarić-Pandžić, 15–28. Vukovar: Hrvatsko arheološko društvo.
Rapanić, Željko. 1986. „O stanju i nekim problemima arheologije u Jugoslaviji“. Arheo 5: 6–11. http://arheologija.splet.arnes.si/files/2018/01/ARHEO-05-1986.pdf
Rendić-Miočević, Ante. 2009. „130 obletnica osnivanja Hrvatskog arheološkog društva”. U Hrvatska arheologija u XX. stoljeću, uredili Jelena Hekman, Jacqueline Balen i Božidar Čečuk, 9–30. Zagreb: Matica Hrvatska.
Ristovski, Blaze (ur.) 2009. Encyclopedia Macedonica. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite.
Rizvanbegović, Izet. 1976. „Razvojni put Muzejskog društva Bosne i Hercegovine“. Muzeologija 20: 109–135. https://hrcak.srce.hr/98654
Saria, Balduin. 1932. „Arheološki zemljevidi“. Glasnik Muzejskega društva za Slovenijo 13: 5–16.
Srejović, Dragoslav. 1996. Prazno polje, uredila Ivanji, I. Vršac: Književna opština Vršac.
Tasić, Nikola. 1983. „Arheologija u Srbiji do osnivanja Srpskog arheološkog društva 1883“. U Spomenica Srpskog arheološkog društva 1883–1983, uredio Nikola Tasić, 1–8. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Tasić, Nikola. 2004. Pamćenja i opomene: Razgovori sa Nikolom Tasićem, uredio Miloš Jevtić. Beograd: Beogradska knjiga.
Truhelka, Ćiro. 1942. Uspomene jednog pionira. Zagreb: Izdanje Hrvatskog izdavalačkog bibliografskog zavoda.
Vinski, Zdenko. 1968. „Autohtoni kulturni elementi u doba doseljenja Slavena na Balkan / Autochtone Kulturelemente zur Zeit der slawischen Landnahme des Balkanraums“. U Simpozijum Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi južnih Slavena, uredio Alojz Benac, 171–199. Sarajevo: Centar za balkanološka ispitivanja ANUBiHŽitko, Salvator. 1997. „Carlijevo delovanje v koprskih akademijah 18. stoletja“. Actae Histriae 5: 59–78. http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-BJUY07S1
Published
2019-11-01
How to Cite
Lorber, Črtomir. 2019. “Introduction into Research of the Archaeological Society of Yugoslavia (1949–1991)”. Issues in Ethnology and Anthropology 14 (3), 909–936. https://doi.org/https://doi.org/10.21301/eap.v14i3.8.
Section
Thematic Issue
All articles in Issues in Ethnology and Anthropology are published under the terms of the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License which allows authors and users to copy, distribute, transmit and adapt the article under the same conditions as in the licence.
The CC BY SA license permits non-commercial and commercial re-use of an open access article, as long as the author is properly attributed.
Copyright on any research article published by Issues in Ethnology and Anthropology is retained by the author(s).
Authors grant to the Issues in Ethnology and Anthropology the right to publish the article, to be cited as its original publisher in case of reuse, and to distribute it in all forms and media. Copyright and source must be acknowledged and a link must be made to the article's DOI.
Open Access
DOAJ - Directory of Open Access Journals
ROAD - Directory of Open Access Scholarly Resources
World Cat 
AnthroSerbia
![Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License](<a rel="license" href="http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/"><img alt="Creative Commons License" style="border-width:0" src="https://i.creativecommons.org/l/by-sa/4.0/88x31.png" /></a><br />This work is licensed under a <a rel="license" href="http://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/">Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License</a>.){kind=link}