The Omniscient Spring – the Whispering Water: Man and potajnica
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v16i2.11Keywords:
the Balkan Peninsula, intermittent springs, supernatural force, healing water, religious ceremonies, superstition, traditionAbstract
Potajnice (intermittent/rhythmic springs) are a rare hydrographic phenomenon exclusively present in karst areas. They appear as a result of the rising and emptying of the siphon in the underground karst reservoir, while the phases when the water flows over and drains down most frequently last for several minutes or several hours. They are often accompanied by a distinct noise (rumbling, sizzling, bursting) which adds to the mysteriousness of this phenomenon. Up to this point in time, around one hundred of these flows have been detected worldwide and, when it comes to Europe, they are most frequent in the Balkan Peninsula, primarily in the range of the Dinarides.
The subject of this paper is the human perception of this unusual hydrological phenomenon and reaction to it, which has brought about the birth of many interesting ceremonies and beliefs. In areas with predominantly Orthodox and Islamic traditions, the water from these springs is often regarded as healing and miraculous, which is not the case in the northwestern areas closer to Central Europe. Nevertheless, the entire area is eager to provide a logical explanation for this phenomenon. In the more distant past, some of these places had been subject to Christianisation through construction of churches in their vicinity and provision of a Christian interpretation of local beliefs and tales.
Man interpreted the functioning of these flows in two ways – either as the existence of a supernatural being in the underground canal, which occasionally presents a barrier to the water flow, or as activities of a higher power which infallibly judges the moral righteousness of human beings and thereupon decides to either let the water flow or stops its flow. The ancient human tendency to tame the supernatural has enticed man to look for a way to predict the flow intervals which, under certain circumstances, could ensure or confirm social power for an individual or group. At some point, the monks took over the perennial monitoring of the flow rhythm of one such source in order to harmonise their prayers for the appearance of the “healingˮ water.
The relation between man and the potajnica has always been ambivalent; therefore, one river, which for centuries was called Sveto vrelo (the Holy Spring), also has an alternative name – Đavolje vrelo (the Devil's Spring). Also, men tend to cross significant distances to reach water from one spring, but avoid drinking water from others precisely due to the identical disappearance of the flow. Nevertheless, these springs represent unrivalled points where the richness of the spirit and tradition of the population visiting them is embedded, and, more generally, the relationship between man, as the human being, and this enigmatic force of nature.
Downloads
References
Aličić, Ahmed. 1985. Poimenični popis sandžaka vilajeta Hercegovina. Sarajevo: Orijentalni institut.
Aličić, Ahmed. 2008. Sumarni popis sandžaka Bosna iz 1468/69. godine. Mostar: Islamski kulturni centar.
Begović, Katarina. 2018. „Živa voda kao božanska hipostaza – etimološki primarno značenje sintagme živa voda“. Književnost i jezik 3–4: 361–375. DOI: 10.18485/kij.2018.65.3_4.4
Bjeljevine. 2014. Bjeljevine. You Tube video, 22:54. https://www.youtube.com/watch?v=gsWIV_4FdW0
Bonacci, Ognjen i Davor Bojanić. 1991. „Rhythmic karst springs“. Hydrological Sciences Journal 36/1: 35–47. DOI: 10.1080/02626669109492483
Borisova, Rumi. 2019. „Zhiva voda poznava greshnici“, 07/04/2019,
https//standartnews.com/ chudesata_na_balgariya/zhiva-voda-poznava-greshnitsi-389048.html
Bögli, Alfred. 1980. Karst Hydrology and Physical Speleology. Berlin: Springer-Verlag.
Bratinić, Ž. D. 1883. „Iz Nikšića na Goransko (crtice iz putovanja po Crnoj Gori)“. Godišnjica Nikole Čupića 5: 212–258.
Cvijić, Jovan. 1889. „Ka poznavanju krša Istočne Srbije“. Prosvetni glasnik 3–4: januar, 1–14; februar, 62–73; mart, 131–139.
Cvijić, Jovan. 1896. „Izvori, tresave i vodopadi u Istočnoj Srbiji“. Glas Srpske kraljevske akademije 51: 1–122.
Cvijić, Jovan. 1912. „Petnjička pećina“. Glasnik Srpskog geografskog društva 1: 105–109.
Cvetković, Zoran. a. „Bjeluša, Arilje“, b.d. http://www.srbijaplus.net/bjelusa-arilje.htm
Cvetković, Zoran. b. „Selite i Homoljska potajnica, Žagubica“, b.d. http://www.srbijaplus.net/ seliste-homoljska-potajnica-zagubica.htm
Defter: 174 Numaralı Hersek Livası İcmal Eflakan ve Voynugan Tahrir Defteri (939/1533). Ankara: T.C. Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü, 2009.
Đorđević, Dragutin. 1958 „Život i običaji narodni u Leskovačkoj Moravi“. Srpski etnografski zbornik 70. Beograd: Naučno delo.
Etemović, Ramiz. 2013. Promuklice. You Tube video, 3:22. https://www.youtube.com/watch?v=bL29y-y63Mc
Fasmer, Мaks. 1986. Jetimologicheskij slovar russkogo jazyka I–IV. Moskva: Progress.
Gagović, Svetozar. 2004. „Iz leksike Pive: selo Bezuje“. Srpski dijalektološki zbornik 51: 1–312.
Gavrilović, Dušan. 1967. „Intermitentni izvori u Jugoslaviji“. Glasnik Srpskog geografskog društva 47: 13–36.
Gavrilović, Dušan i Ljiljana Gavrilović. 1985. „Intermitentni izvor Zaslapnica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 65 (2): 37–41.
Gligorić, Dimitrije. 1893. „Izvor potajnica“. Bosanska vila 24: 266–267.
Grafenauer, Ivan. 1956. „Zmaj iz petelinjega jajca“. Razprave SAZU 2 (2): 313–333.
Grošelj, Pavel. 1933. „Kako so odkrili človeško ribico?“. Proteus 1 (1): 1–7.
Grošić, Jasmin. 2017. „Svetinja, bužimska „mubareć voda“. Stav, 14.05.2017, https://arhiv.stav. ba/oznake/mubarec-voda/
Guberinić, Radomir. 1997. Manastir Šudikovo i metoh Uroševica. Andrijevica: Stupovi.
Hafizović, Fazileta. 2016. Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine. Zagreb – Sarajevo: SKD Prosvjeta.
Hassert, Kurt. 1893. Reise durch Montenegro nebst Bemerkungen über Land und Leute. Wien: A. Hartleben's Verlag.
Igračev, Nikola. 2020. „Homoljska potajnica – mističan izvor Istočne Srbije“, 25/09/2020, https://www.planplus.rs/magazin/2020/09/25/homoljska-potajnica-mistican-izvor-istocne-srbije-prirodno-nasledje-srbije/99
Karić, Vladimir. 1887. Srbija, opis zemlje, naroda i države. Beograd: Kraljevsko-srpska državna štamparija.
Katzer, Friedrich. 1909. „Karst und Karsthydrographie“. Zur Kunde der Balkanhalbinsel: Reisen und Beobachtungen 8: 1–88.
Kilibarda, Novak. 2011. Serdarev grob: Cetinje: Centralna narodna biblioteka Đurđe Crnojević.
Knežević, Srebrica. 2006. „Etnoantropološko viđenje vode u pojmovima narodne kulture“. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 70: 311–336.
Kristeva, Borjana. 2016. „Izvorat ”Zhivata voda” kraj selo Bosnek i negovite chudodejni sili“, 11/12/2016,https://uspelite.bg/izvorat-jivata-voda-krai-selo-bosnek-i-negovite-chudodeini -sili-1
Kropej, Monika. 2012. Supernatural beings from Slovenian myth and folktales. Ljubljana: Založba ZRC.
Krstić, Dejan. 2014. „Legenda o vodenom biku“. Razvitak 53 (245–246): 169–176.
Ladišić, Borivoj. 2013. „Izvir Minutnik na Gorjancih“, 22/04/2013, http://www.jknm.si/si/? id=314&l=2013
Legende o slovenskih krajih. Genija. 2018.
Logar, Srečko. 1957. „Letošnje jamarsko raziskovanje našega področja“. Idrijski razgledi 2 (3): 85–86.
Logar, Srečko. 1965. „Zaganjalke“. Proteus 28 (2): 56–57.
Loma, Aleksandar. 1987. „Sutelica – toponomastički tragovi latinskog hrišćanstva u unutrašnjosti prednemanjićke Srbije“. Istorijski glasnik 1–2: 7–28.
Loma, Aleksandar. 2002. Prakosovo, slovenski i indoevropski koreni srpske epike. Beograd: Balkanološki institut SANU.
Loma, Aleksandar. 2007. „Šudikovski kamen: dosadašnja tumačenja, smernice za dalja razmišljanja“. Mileševski zapisi 7: 89–102.
Loma, Aleksandar. 2010. „Praindoevropski glagol i slovenska etimologija“. Južnoslovenski filolog 66: 283–295.
Lovmjanjski, Henrik. 1996. Religija Slovena. Beograd: Biblioteka XX vek.
Lutovac, Milisav. 1957. Ivangradska (Beranska) kotlina: regionalno-geografska ispitivanja. Beograd: Naučno delo.
Malchev, Rossen. 2017. „Processes of Culturological Adaptation of Natural Phenomena to the Traditional Models of Knowledge: The Case of the Demonological Entity Called the ‘Water Bull’ (Based on the Material from the Bulgarian Regions of Montana and Vratsa)“. Фолклористика 2 (2): 63–83. DOI: 10.18485/folk.2017.2.2.4
Marković, Jovan. 1963. „Homoljska potajnica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 43 (2): 117–126.
Marković, Miodrag. 2006–2007. „Kult svetog Vita (Vida) kod Srba u srednjem veku“. Zograf 31: 35–50.
Milićević, Milan. 1876. Kneževina Srbija II, Beograd: Državna štamparija.
Novak, Dušan. 1965. „Zaganjalke“. Proteus 27 (8): 232–233.
Novak, Dušan. 1966. „Zaganjalke“. Varstvo narave 5: 15–28.
Oblak, B. 1948. „Minutnik“. Proteus 10 (6): 165–166.
Obradović, Rade. 2013. „Homolje u mitu i legendi“. Mitološki zbornik 30: 27–52.
Petrović, Dragutin i Dušan Dukić. 1961. „Intermitentno vrelo Mukavica u Nikšićkom polju“. Zbornik radova Geografskog zavoda Prirodno-matematičkog fakulteta 8: 1–17.
Petrović, Jovan. 1981. „Udvojena potajnica Promuklica“. Glasnik Srpskog geografskog društva 61 (1): 33–43.
Petrović, Jovan. 1983. Kraške vode Crne Gore. Novi Sad: Posebna izdanja Instituta za geografiju, Prirodno-matematički fakultet.
Petrović, Petar. 1932. „Tragovi obožavanja potajnih izvora u našem narodu“. Brastvo 26: 174–181.
Pifat, Fedor. 1966. „Zaganjalka pri sv. Miklavžu poleg Ulake na Bloški planoti“. Proteus 29 (2): 59–60.
Pirkovič, Ivo. 1948. Pismo redakciji. Proteus 10 (6): 166–167.
Podobnik, Rafael i Jože Čar. 1963. „Jamarski problemi na Cerkljanskem“. Idrijski razgledi 8 (4): 70–72.
Podobnik, Rafael i Jože Čar. 1968. „Zaganjalka“. Idrijski razgledi 13 (3): 64–67.
Popović, Marko. 2007. „Manastirski kompleks u Uroševici – prvi rezultati istraživanja“. Mileševski zapisi 7: 25–30.
Popović, Danica. 2011. „Kompleks manastira Šudikove“. U Na tragovima Vojislava J. Đurića. Naučni skupovi (SANU) knj. 33; Odeljenje istorijskih nauka knj. 135, uredili D. Medaković i C. Grozdanov, 379–395. Beograd: SANU.
Radenković, Ljubinko. 1998a. „Mitološki stanovnici voda. Vodeni bik“. Danica 6: 257–270.
Radenković, Ljubinko. 1998b. „Vodyanoi byk v predaniyah balkanskih Slavyan“, Polytropon K 70 letyu Vladimira Nikolayevicha Toporova, Moskva: Rosiyskaya Akademiya nauk – Institut slavyanovedeniya, 439–446.
Raičević, Slobodan. 1992. Spomenici u staroj župi Onogošt. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Rečnik 1988. Rečnik srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika. Tom XIII. Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik SANU.
Rozman, Aleš. 2017. Presihajoči studenec v Zgornjesavinjski dolini. You Tube video, 1:02. https://www.youtube.com/watch?v=XScn-K4zU2c
Sijarić, Ćamil. 1969. „Voda Promuklica“. U Sablja, izbor pripovjedaka, 229–257. Titograd: Grafički zavod.
Skok, Petar. 1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika III. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Stojanović, Ljubomir. 1903. Stari srpski zapisi i natpisi II. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Svoboda, Jan. 1964. Staročeská osobní jména a naše příjmení. Praha: Československá akademia věd.
Šimunović, Petar i Marko Lukenda. 1995. „Osobno ime Vid“. Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 21: 213–225.
Tomić, Svetozar. 1902. „Drobnjak: Antropogeografska ispitivanja“. Srpski etnografski zbornik 4: 357–497.
Trubarac Matić, Đorđina. 2016. „Vodeni bik balkanskih i drugih svetskih tradicija: poreklo predstave“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 64 (1): 163–177, DOI: 10.2298/GEI160 1163T
Valvasor, Janez. 1877. Die Ehre des Herzogthums Krain 1–4. Laibach – Nürnberg: Rudolfswerth, Druck und Verlag J. Krajec.
Vlahović, Vladislav. 1975. Kras Nikšićkog polja i njegova hidrogeologija. Titograd: Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore.
Vujadinović, Sonja. 2005. „Pokraj Vidov potoka žeđ nepodnošljiva“, 24/09/2005, https://forum. cdm.me/showthread.php?12590-Pokraj-Vidov-potoka-zedj-nepodnosljiva
Vujisić, Tugomir. 1963. „Prethodni prikaz režima intermitentnog karstnog vrela (potajnice) Premuklica“. Zapisnici Srpskog geološkog društva za 1960. i 1961. godinu: 81–87.
Zlatković, Dragoljub. 2007. Pripovetke i predanja iz Pirotskog kraja II – predanja. Pirot: Institut za književnost i umetnost – Dom kulture Pirot.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
Copyright (c) 2021 Bojan Novaković

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.