“Memes as the Gusle of the 21st Century”: An Analysis of Memes About Gusle, Gusle Players and Gusle Practices on the Internet

Authors

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.7

Keywords:

Internet, memes, gusle, communication, identities, stereotypes

Abstract

Memes are nowadays both a simple digital form and one of the most prevalent, widely shared contents in the field of creative freedom and digital culture, observed in this case as part of the so-called “Cyber Folk Art”. This paper aims to analyze Internet memes about the gusle (one-stringed instrument) and gusle players, primarily found on social networks such as Instagram and Facebook or obtained via Google searches. Based on the collected (internet) sources and materials, different levels of identification, symbolism, communication and stereotypes, which already emerge as the first associations with gusle practices, can be discerned. The cultural and social contexts will be included in the analysis and interpretation of memes, i.e. comprehensive performances and depictions of ethnic, national, musical and personal foundations of certain historical and public figures from the political and gusle music world will be interpreted through memes – a combination of image, text, and/or videos. As is the case with other genres of Internet memes and musical genres and styles, the creation of content based on social needs, the writing of social space into musical space and vice versa, as well as the mapping of a symbolic space and stereotypes are evident in the presented and analyzed memes. It can be said that memes about gusle and gusle players, i.e. gusle practices, represent a kind of simplified form of communication in terms of the use of stereotypes and symbolism that indicate different levels of identification, which is the topic with potential for further and more detailed research.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Ajduk, Marija. 2018. „Razumevanje, stvaranje i slušanje muzikena internet sajtu YouTube: slučaj hora Viva Vox“. Etnoantropološki problemi 13 (2): 395–413. https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.6

Ajduk, Marija, Ljubica Milosavljević i Ana Banić Grubišić. 2023. „Muzički festivali kao prostor konstruisanja lokalnih identiteta na primeru manifestacije Jazz in the Garden“. Muzikologija 35: 37–52. https://doi.org/10.2298/MUZ2335037A

Antonijević, Dragana i Ana Banić Grubišić. 2019. „'Mape stereotipa' kao duhovito-opaki proizvod: folklorizacija i komercijalizacija etničkih predrasuda u internet prostoru“. Antropologija 13 (1): 137–153.

Antonijević, Dragana. 2023. Antropologija folklora. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu i Dosije studio.

Banić Grubišić, Ana. 2012. „Obrok dana posle sutra. Predstave o hrani i ishrani u post-apokaliptičnim filmovima“. Etnoantropološki problemi 7 (1): 187–212. https://doi.org/10.21301/eap.v7i1.9

Banić Grubišić, Ana. 2013. „Аntropološki pristup medijima – kratak pregled (sa posebnim osvrtom na igrani film)“. Antropologija 13 (2): 135–155.

Banić Grubišić, Ana. 2022. „Koronalor – o folkloru Kovid-19 pandemije u Republici Srbiji“. Antropologija 22 (2): 95–117.

Banić Grubišić, Ana. 2023. Internet mimovi između folklora i popularne kulture. Beograd: Institut za etnologiju i antropologiju i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu.

Bleking, Džon. 1992. Pojam muzikalnosti. Nolit: Beograd.

Bošković-Stulli, Maja. 1983. Usmena književnost nekad i danas. Beograd: Prosveta i Biblioteka XX vek.

Božilović, Nikola. 2006. „Identity and the Meaning of Style in Subculture”. Philosophy and society 30: 233–250.

Brstilo, Ivana. 2009. „Tijelo i tehnologija u postmodernoj perspektivi“, Socijala ekologija 18 (3–4): 289–310.

Brubaker, Rogers. 2004. Ethnicity without Groups. Cambridge – Mass: Harvard University Press.

Cohen, Sara. 1993. “Ethnography and Popular Music Studies”. Popular Music 12 (2): 123–138. https//doi.com/10.1017/S0261143000005511

Cohen, Sara. 1995. “Sounding out the City: Music and the Sensuous Production of Place”. Transactions of the Institute of British Geographers 20 (4): 434–446. https//doi.org/10.2307/622974

Connell, John and Chris Gibson. 2004. Sound Tracks. Popular music, identity and place. London: Routledge. https://doi.org/10.4324/9780203448397

Čubelić, Tvrtko. 1971. Uvodna napomena u Rad XV kongresa Saveza folklorista Jugoslavije u Jajcu 12–16. septembar 1968, uredio Cvjetko Rihtman, 161–196. Sarajevo: Savez folklorista Jugoslavije.

Dražeta, Bogdan. 2021. Etnička identifikacija i granice u Bosni i Hercegovini: primeri Mostara i Sarajeva. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Dosije studio.

Dražeta, Bogdan. 2024. “Monuments in Mostar as Markers of the Symbolic Border and Post-war Memorialization“. Geoadria 29 (2), (in the press).

Đorđević Belić, Smiljana. 2011. „Savremeno epsko pevanje: problemi, mogućnosti i perspektive proučavanja”. Zbornik Matice srpske za književnost i jezik 59 (2): 425–433.

Đorđević, Smiljana. 2010. „Figura pevača/guslara: kodiranje teksta socijalne uloge“. U Likovi usmene književnosti, uredila Snežana Samardžija, 147–204. Beograd: Institut za književnost i umetnost.

Erdei, Ildiko. 2015. „Hor“. U Plameni pozdravi. Reprezentativni portret detinjstva u socijalističkoj Jugoslaviji, uredila Ana Adamović, 181–185. Beograd: Kiosk.

Eriksen, Tomas Hilan. 2004. Etnicitet i nacionalizam. Beograd: Biblioteka XX vek.

Foote, Monica. 2007. “Userpicks: Cyber Folk Art in the Early 21st Century.” Folklore Forum 37: 27–38.

Forceville, Charles and Billy Clark. 2014. „Can pictures have explicatures?“. Linguagem em (Dis)curso, 14 (3), 451–472.

https//doi.com/10.1590/1982-4017-140301-0114

Forceville, Charles. 2014. „Relevance Theory as model for analysing visual and multimodal communication“. Visual communication 4: 51–70. https//doi.com/10.1515/9783110255492.51

Georgakopoulou, Alexandra. 2015. „Small Stories Research Methods – Analysis – Outreach”. In The Handbook of Narrative Analysis, edited by Anna De Fina and Alexandra Georgakopoulou, 255–271. Chichester West Sussex: John Wiley & Sons.

Georgakopoulou, Alexandra. 2017. „Sharing the moment as small stories: The interplay between practices & affordances in the social media-curation of lives”. Narrative Inquiry 27 (2): 311–333.

Guja Dražeta, Zorana. 2023. „Jelica Belović Bernadžikovska: od male vezilje do guslarskih pjesama kroz prepiske i saradnje“. U Savremena srpska folkloristika XII, uredili Danijela Petković i Dejan Ajdačić, 337–349. Beograd–Loznica–Tršić: Udruženje folklorista Srbije, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Komisija za folkloristiku Međunarodnog komiteta slavista, Centar za kulturu „Vuk Karadžić“, Naučno-obrazovno kulturni centar „Vuk Karadžić“.

Guja Dražeta, Zorana. 2024. „Grupno pjevanje uz gusle u centralno-istočnoj Bosni“. U Muzika u društvu, uredili Aida Adžović, Ena Plakalo i Amila Ramović. Sarajevo: Muzikološko društvo FBiH, Univerzitet u Sarajevu i Muzička akademija (u štampi).

Guja, Zorana. 2021. „Prilog proučavanju romanijskog stila pjevanja uz gusle kroz prizmu guslara Milovana Srdanovića“. U Muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine, uredile Tamara Karača Beljak i Jasmina Talam, 81–100. Sarajevo: ICTM Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini.

Iloh, Constance. 2021.“Do It for the Culture: The Case for Memes in Qualitative Research“, The International Journal of Qualitative Methods 20: 1–10. https://doi.org/10.1177/16094069211025896

Jan, Steven. 1999. „ The Selfish Meme: Particularity, Replication, and Evolution in Musical Style“, International Journal of Musicology 8: 9–76.

Jarvie, Ian C. 1978. Seeing Through Movies. Philosophy of the Social Sciences 8 (4): 374–397.

Kelner, Daglas. 2004. Medijska kultura. Clio: Beograd.

Laineste, Liisi. 2016. “From joke tales to demotivators. A diachronic look at humorous discourse in Folklore.” Traditiones 45 (3): 7–25.

Lajić Mihajlović, Danka. 2014. Srpsko tradicionalno pevanje uz gusle: guslarska praksa kao komunikacioni proces. Beograd: Muzikološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti.

Lajić-Mihajlović, Danka. 2008. „Etnomuzikološki 'portret' narodnog muzičara: guslara“. Muzikologija 8: 225–240.

Manojlović, Nina i Anica Radosavljević Krsmanović. 2021. „Analiza popularnih internet mimova o mačkama – postizanje efekta humora i značaj mačaka“. U Srpski jezik, književnost, umetnost, uredili Nikola Bubanja, Dragan Bošković i Miloš Kovačević, 249–266. Kragujevac – Drača: Filološko-umetnički fakultet.

Marković, Olivera S. i Mirjana D. Bojanić Ćirković. 2024. „Poetika mima kao folklornog internet žanra“. U Savremena srpska folkloristika XIII, uredili Danijela Popović Nikolić, Nemanja Radulović i Danijela Mitrović, 398–417. Beograd – Loznica – Tršić: Udruženje folklorista Srbije, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Centar za kulturu „Vuk Karadžić“ i Naučno-obrazovno kulturni centar „Vuk Karadžić“.

Milenković, Miloš. 2016. Povratak nasleđu: ogled iz primenjene humanistike. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Centar za antropologiju javnih i praktičnih politika Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Dosije studio.

Muktupāvela, Rūta. 2018. „University Students’ Humour in Digital Environment: Internet Memes as a Folklore Genre”. Culture Crossroads 12 (1): 4–18.

Murko, Matija. 1951. Tragom srpsko-hrvatske narodne epike. Putovanja u godinama 1930–1932. Zagreb: JAZU.

Naumović, Slobodan, Marija Brujić i Katarina Mitrović. 2021. „Uvod u antropologiju fotografije u Srbiji“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 69 (1): 151–171. https//doi.com/10.2298/GEI2101151N

Nedeljković, Saša. 2007. Čast, krv i suze. Beograd: Zlatni zmaj i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Ober, Loran. 2007. Muzika drugih. Beograd: Biblioteka XX vek.

Petrović, Edit. 1988. „Pristup proučavanju etničkog identiteta: na primeru crnogorskih kolonista u Vojvodini“. Etnološke sveske 9: 65–72.

Prelić, Mladena. 2008. (N)i ovde (n)i tamo: etnički identitet Srba u Mađarskoj na kraju XX veka. Beograd: Etnografski institutu SANU.

Prelić, Mladena. 2017. „Etnički identitet“. U Mali leksikoni srpske kulture: etnologija i antropologija, uredile Nina Aksić i Ljiljana Gavrilović, 64–69. Beograd: Službeni glasnik i Etnografski institut SANU.

Ristivojević, Marija. 2012. „Proučavanje muzike u antropologiji”. Etnoantropološki problemi 7 (2): 471–486. https//doi.com/10.21301/eap.v7i2.8

Rothenbuhler, Eric W. and Mihai Coman. 2005. Media Anthropology. Thousand Oaks: SAGE Publications. https//doi.com/10.1007/s11616-005-0217-2

Shifman, Limor. 2014. Memes in Digital Culture. Massachusetts: The MIT Press.

Siuda, Piotr, Jakub Nowak and Robert W. Gehl. „Darknet imaginaries in Internet memes: the discursive malleability of the cultural status of digital technologies“. Journal of Computer-Mediated Communication 28 (1), 1–14. https://doi.org/10.1093/jcmc/zmac023

Tay, Geniesa. 2014. „Binders full of LOLitics: Political humour, internet memes, and play in the 2012 US Presidential Election (and beyond)“. European Journal of Humour Research 2(4): 46–73. https//doi.com/10.7592/EJHR2014.2.4.tay

Trubarac Matić, Đorđina. 2018. Gusle naše nasušne: polemika o guslama sagledana u funkcionalno-pragmatičkom ključu. Beograd: Etnografski institut SANU.

Valković, Jerko. 2024. „Digitalna antropologija: kako komunikacija u digitalnom okruženju utječe na čovjeka?“, Diacovensia 32 (2): 271–289. https://doi.org/10.31823/d.32.2.5

Vučinić-Nešković, Vesna. 2013. Metodologija terenskog istraživanja u antropologiji. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Vujanović, Jelena M. 2021. „Mim stranice kao lideri javnog mnjenja u izbornoj kampanji za parlamentarne izbore u Crnoj Gori 2020. godine“. Baština 53: 341–353.

Yus, Francisco. 2018. “Identity-related issues in meme communication.” Internet Pragmatics 1 (1): 113–133. https//doi.com/10.1075/ip.00006.yus

Zittrain, Jonathan. 2014. “Reflections on Internet Culture.” Journal of Visual Culture 13 (3): 388–394. https//doi.com/10.1177/1470412914544540

Žikić, Bojan, 2012. „Popularna kultura: nadkulturna komunikacija“. Etnoantropološki problemi 7 (2): 315–341. https//doi.com/10.21301/eap.v7i2.1

Žikić, Bojan. 2010. „Antropološko proučavanje popularne kulture”. Etnoantropološki problemi 5 (2): 17–39. https//doi.com/10.21301/eap.v5i2.1

Downloads

Published

2024-12-28

How to Cite

Guja Dražeta, Zoarana. 2024. “‘Memes As the Gusle of the 21st Century’: An Analysis of Memes About Gusle, Gusle Players and Gusle Practices on the Internet”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 19 (4):1215– 1236. https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.7.