Le vin – boisson favorite des souverains et des nobles serbes du Moyen Age

Auteurs

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.13

Mots-clés :

vin, souverains serbes, noblesse serbe, Dubrovnik, cour, verres et récipients à vin, Serbie médiévale

Résumé

Le vin comme la boisson la plus noble et la plus appréciée du Moyen Âge, était consommée de préférence dans les cours des souverains et de la noblesse serbes médiévaux. Au cours des premières décennies du XIVe siècle, les souverains et la noblesse serbes importaient du vin des villes côtières de Zeta, qui étaient sous le règne serbe et où la viticulture constituait la principale culture agricole. La noblesse des régions serbes gravitant autour de la côte adriatique (Trebinje et Hum) importait du vin de la région de Dubrovnik aux XIVe et XVe siècles, Dubrovnik étant le plus grand producteur de cette boisson sur la côte est de l'Adriatique. Jusqu’ aux les premières décennies du XVe siècle, la viticulture avait atteint un niveau de développement plus élevé même dans les régions intérieures de la Serbie, en particulier à proximité des agglomérations urbaines, ce qui permettait certainement aux souverains et à la noblesse de disposer de quantités plus importantes de vin domestique. Lors de visites et de séjours à Dubrovnik, les souverains et les seigneurs locaux serbes étaient le plus souvent honorés de quantités généreuses de vin. Cette boisson était presque inévitablement présente lors des banquets des souverains et des nobles, organisés pour diverses occasions, mais aussi comme moyen de socialisation et de divertissement quotidien, où des toasts étaient portés avec des verres de vin à la main. Les dignitaires militaires et les soldats consommaient également du vin pendant les campagnes militaires.

Il est supposé que les variétés de vin rouge étaient plus consommées, parmi lesquelles kratošija de la région de Budva et tamjanika de la région de Dubrovnik étaient connues, cette dernière étant également cultivée en tant que variété blanche. Le vin blanc était considéré comme plus luxueux, tel que le vin trebbiano de Dubrovnik, le vin de la ville italienne d'Ortona, ainsi que malvasia, le vin particulièrement estimé, importé par les souverains serbes et bosniens à la fin du XIVe siècle et dans la première moitié du XVe siècle de Dubrovnik et de Venise. Pendant les mois d'été, le vin était servi frais avec de la glace, tandis qu'en hiver, il était consommé pur. Au palais du souverain, un serviteur ou un échanson était responsable du vin, appelé enohiar en période de l'Empire serbe (1346–1371), un terme d'origine grecque. La personne supérieure au serviteur et aux autres membres de la cour du souverain portait le titre de grand serviteur, accordé aux membres des familles nobles les plus prestigieuses. De grandes quantités de vin étaient conservées dans les forteresses près de la cour du souverain ou dans des caves spéciales appelées vinice ou pivnice. La vaisselle de table des souverains et des nobles utilisée pour verser et boire du vin était fabriquée en métaux précieux, le plus souvent en argent. Des récipients appelés bokal, bardak, imbrik, kondir, možul, etc., étaient utilisés pour verser le vin, tandis que les verres à vin, notamment le gobelet, la tasse et la coupe, étaient particulièrement distingués.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Aleksić, Vladimir. 2014. „Raspodela moći u Srpskom carstvu i uspon kneza Lazara”. U Vlast i moć: vlastela Moravske Srbije od 1365. do 1402. godine, urednik Siniša Mišić, 51–74. Kruševac: Narodna biblioteka Kruševac, Centar za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju. Filozofski fakultet u Beogradu.

Anastasijević, Dragutin. 1922. „Srpski arhiv Lavre atonske”. Spomenik SKA 56: 6–21.

Anđelković, Maja i Rakićević, Tihon (ur.) 2018. Sveti Sava, Studenički tipik. Studenica: Manastir Studenica.

Antović, Jelena. (ur.) 2009. Statuta civitatis Cathari – Statut grada Kotora, knjiga II, Kotor: Državni arhiv Crne Gore.

Beldiceanu, Nicoară. 1964. Les actes des premiers sultans conservés dans les manuscrits turcs de la Bibliothèque nationale à Paris II. Règlements miniers: 1390–1512. Paris: Mouton et co.

Bikić, Вiljana. 2004. „Kuhinja i trpeza: posuđe u svakodnevnom životu”. U Privatni život u srpskim zemljama srednjeg veka, priredile Smilja Marjanović-Dušanić i Danica Popović, 139–160. Beograd: Clio.

Bjork, Robert E. (edit.) 2010. The Oxford dictionary of the Middle Ages 4 (R–Z). Oxford: Oxford University Press.

Blagojević, Miloš. 1971. „Obrok i priselica”. Istorijski časopis 18: 165–188.

Blagojević, Miloš. 1981. „Ideja i stvarnost Dušanovog carevanja”, U Istorija srpskog naroda I. Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), urednik Sima Ćirković, 524–540. Beograd: Srpska književna zadruga.

Blagojević, Miloš. 1992. „Grad i župa – međe gradskog društva”. U Socijalna struktura srpskih gradskih naselja (XII–XVIII vek), uredili Jovanka Kalić, Milosav Čolović, 67–84. Beograd: Odeljenje za istoriju Filozofskog fakulteta; Smederevo: Muzej u Smederevu.

Blagojević, Miloš. 1999a. „Obrok”, U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 458. Beograd: Knowledge.

Blagojević, Miloš. 1999b. „Poklon”, U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 539–540. Beograd: Knowledge.

Blagojević, Miloš. 2001. Državna uprava u srpskim srednjovekovnim zemljama. Beograd: Službeni list.

Blagojević, Miloš. 2004. Zemljoradnja u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd: Službeni list SCG.

Bojanić, Dušanka. 1983. „O Novobrdskoj gospoštini”. Istorijski časopis 29–30 (1982–1983): 117–127.

Bojanin, Stanoje. 1999. „Gozba”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 118–119. Beograd: Knowledge.

Bojanin, Stanoje. 2005. Zabave i svetkovine u srednjovekovnoj Srbiji od kraja XII do kraja XV veka. Beograd: Istorijski institut.

Božić, Ivan 1970. „Vladavina Crnojevića”, Istorija Crne Gore. Knjiga 2, Od kraja XII do kraja XV vijeka. Tom 2, Crna Gora u doba oblasnih gospodara, 277–371. Titograd: Redakcija za istoriju Crne Gore.

Braudel, Fernand. 1995. Mediteran: prostor i istorija, Beograd: Centar za geopoetiku.

Bujan, Solange. 2008. „La Chronique du Prêtre de Dioclée – un faux document historique”. Revue des études byzantines 65: 5–38.

Bujan, Solange. 2011. „Orbinijevo izdanje „Ljetopisa popa Dukljanina“: povijesni falsifikat“. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 43: 65–80.

Bujuklić, Žika. 2014. Pravno uređenje srednjovekovne budvanske komune. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta.

Chroust, Anton (ed.) 1928. „Historia de expeditione Friderici imperatoris”. U Monumenta Germaniae Historica SSRG NS V, edidit Theodorus Mommsen, 1–115. Berlin: Apud Weidmannos.

Ćirković, Sima. 1964. Herceg Stefan Vukčić-Kosača i njegovo doba. Beograd: Naučno delo.

Ćirković, Sima. 1999. „Zdravica”, U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 234. Beograd: Knowledge.

Ćirković, Sima i Ferjančić, Božidar. 1986a. „Nićifor Grigora”. U Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije VI, uredili Franjo Barišić i Božidar Ferjančić, 143–296. Beograd: Vizantološki institut SANU, posebna izdanja, knjiga 18.

Ćirković, Sima i Ferjančić, Božidar. 1986b. „Jovan Kantakuzin”. U Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije VI, uredili Franjo Barišić i Božidar Ferjančić, 297–575. Beograd: Vizantološki institut SANU, posebna izdanja, knjiga 18.

Ćirković, Sima, Desanka Kovačević-Kojić i Ruža Ćuk. 2002. Staro srpsko rudarstvo. Novi Sad: Prometej.

Daničić, Đura. 1863. Rječnik iz književnih starina srpskih II (L–P). Beograd: Državna štamparija.

Daničić, Đura. 1864. Rječnik iz književnih starina srpskih III (R–Ć). Beograd: Državna štamparija.

Dinić, Mihailo. 1951. Odluke veća Dubrovačke republike I, Beograd: Naučna knjiga.

Dinić, Mihailo. 1964. „Dukin prevodilac o boju na Kosovu”. Zbornik radova Vizantološkog instituta 8 (2): 53–67.

Dinić, Mihailo. 1967. Humsko-trebinjska vlastela. Beograd: SANU.

Dinić-Knežević, Dušanka. 1966. „Trgovina vinom u Dubrovniku u XIV veku”. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 9: 39–85.

Dinić-Knežević, Dušanka. 1968. „Prilog proučavanju mera za vino u Dubrovniku u XIV veku”. Historijski zbornik 19–20 (1966–1967): 419–427.

Domentijan. 1988. Život Svetoga Save i Život Svetoga Simeona. U Stara srpska književnost u 24 knjige IV. Priredila Radmila Marinković. Preveo Lazar Mirković. Beograd: Prosveta, Srpska književna zadruga.

Domentijan. 2001. Žitije Svetoga Save. Predgovor, prevod i komentari Ljiljana Juhas-Georgievska. Izdanje na srpskoslovenskom Tomislav Jovanović. Beograd: Srpska književna zadruga.

Đurđev, Branislav i Hadžiosmanović, Lamija. 1973. Dva deftera Crne Gore iz vremena Skender-bega Crnojevića II. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Gajić, Mila. 2010. Srebrne čaše poznog srednjeg veka u Srbiji: [katalog izložbe] = Silver Bowls from the Late Middle Ages in Serbia [exhibition catalogue]. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.

Han, V. 1977. „Kost i rog srednjovekovni”. U Istorija primenjene umetnosti kod Srba I. Srednjovekovna Srbija, urednik Nada Andrejević-Kun, 181–193. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.

Ječmenica, Dejan. 2018. Nemanjići drugog reda. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta.

Jeremić, Risto i Jorjo Tadić. 1938. Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika I. Beograd: Centralni higijenski zavod.

Jireček, Konstantin. 1892. „Spomenici srpski”. Spomenik Srpske kraljevske akademije 11.

Jireček, Konstantin. 1915. Važnost Dubrovnika u trgovačkoj povijesti srednjega vijeka, prevod i uvod B. Cvjetković. Dubrovnik: Naklada Kat. Društva „Bošković”.

Jireček, Konstantin. 1978a. Istorija Srba I, politička istorija do 1537. god. preveo Jovan Radonić. Beograd: Slovo ljubve.

Jireček, Konstantin. 1978b. Istorija Srba II, kulturna istorija, preveo i dopunio Jovan Radonić. Beograd: Slovo ljubve.

Jovanović, Tomislav (prir.) 2018. Sveti Sava, Sabrana dela. Beograd: Srpska književna zadruga.

Kalić, Jovanka i Radošević-Maksimović, Ninoslava. 1971. „Nikita Honijat”. U Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije IV, uredili Georgije Ostrogorski i Franjo Barišić, 107–171. Beograd: Vizantološki institut SANU, posebna izdanja, knjiga 12.

Katić, Relja. 1958. Medicina kod Srba u srednjem veku. Beograd: Naučno delo.

Katić, Relja. 1965. O pojavama i suzbijanju zaraznih bolesti kod Srba od 1202. do 1813. godine. Beograd: Naučno delo.

Katić, Relja. 1981. Poreklo srpske srednjovekovne medicine. Beograd: SANU.

Katić, Relja (prev, prir. i uvodna studija), Ljubomir Kotarčić, Mladen Milojević (transkripcija srpskoslovenskog teksta i prevod). 1989. Hilandarski medicinski kodeks N. 517. Beograd: Narodna biblioteka Srbije: Republički zavod za međunarodnu naučnu, prosvetnu, kulturnu i tehničku saradnju; Gornji Milanovac: Dečje novine.

Koprivica, Marija. 2022a. Vlastelinstva i ekonomija manastira srednjovekovne Srbije. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta, Centar za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju; Niš: Centar za crkvene studije.

Koprivica, Marija. 2022b. „„Davanje na vratima” – milostinja i humanitarni rad Srpske crkve u srednjem veku”, Beogradski istorijski glasnik XIII: 161–174.

Kostić, Aleksandar. 1976. Medicinska enciklopedija: azbučna: Vuk Karadžić – Larousse 2, J–P. Beograd: Vuk Karadžić; Sarajevo: Svjetlost.

Kovačević, Desanka. 1961. Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni. Sarajevo: Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine.

Kovačević-Kojić, Desanka. 1955. „Nikola Tvrtka Glavić i Nikola Živolinović u trgovačkim knjigama braće Kabužić”. Istorijski časopis 40–41 (1993–1994): 5–18.

Loma, Aleksandar. 2013. „Sveti Sava i oblakogonci”. Zbornik radova Vizantološkog instituta 50/2: 1041–1079.

Marković, Biljana. 1985. Zakon o rudnicima despota Stefana Lazarevića: prevod i pravnoistorijska studija. Beograd: SANU.

Marković, Biljana. 1999. Despotov zakonik: Zakon o rudnicima despota Stefana Lazarevića. Predgovor Nikola Pantić. Beograd: Vajat.

Mihaljčić, Rade. 1976. „Stavilac”. Istorijski časopis 23: 5–21.

Mihaljčić, Rade. 1984. Lazar Hrebeljanović: istorija, kult, predanje. Beograd: Nolit.

Mihaljčić, Rade. 1999a. „Peharnik”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 509–510. Beograd: Knowledge.

Mihaljčić, Rade. 1999b. „Sluga”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 674–675. Beograd: Knowledge.

Mihaljčić, Rade. 1999c. „Stavilac”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 693–694. Beograd: Knowledge.

Mihaljčić, Rade. 1999d. „Veliki sluga”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 74. Beograd: Knowledge.

Mijatović, Čedomir. 1873. „Studije za istoriju srpske trgovine XIII i XIV veka”. Glasnik Srpskog učenog društva 38: 79–140.

Milošević, Desanka, Bojana Radojković i Anika Skovran. 1985. Srednjovjekovna umjetnost Srba: iz muzeja, riznica, manastira i crkava. Zagreb: MTM.

Mišić, Siniša. 2007. Korišćenje unutrašnjih voda u srpskim zemljama srednjeg veka. Beograd: Utopija.

Mišić, Siniša. 2015. „Društvena struktura Prizrena u 14. veku”. Zbornik radova u čast akademiku Desanki Kovačević-Kojić, 319–325. Banja Luka: ANURS.

Mišić, Siniša. 2018. „Teritorijalno-upravna organizacija Rudnika i okoline (12–15. vek)”. Rudnik i Venčac sa okolinom u srednjem veku i ranoj moderni, 7–14. Aranđelovac: Narodni muzej „Aranđelovac”; Beograd: Centar za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju, Filozofskog fakulteta.

Mišić, Siniša. 2019. Srpsko selo u srednjem veku. Beograd: Evoluta.

Mišić, Siniša i Subotin-Golubović, Tatjana. 2003. Svetoarhanđelovska hrisovulja. Beograd: Istorijski institut.

Mitrović, Katarina. 2010a. „Kult Svetog Trifuna u srednjovekovnom Kotoru”. Drevnohrišćansko i svetosavsko nasleđe u Crnoj Gori, 236–277. Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet Univerziteta, Institut za teološka istraživanja; Cetinje: Svetigora.

Mitrović, Katarina. 2010b. „Obod”. U Leksikon gradova i trgova srednjovekovnih srpskih zemalja, uredio Siniša Mišić, 203. Beograd: Zavod za udžbenike.

Mošin, Vladimir, Ćirković, Sima i Dušan Sindik (prir.) 2011. Zbornik srednjovekovnih ćiriličkih povelja i pisama Srbije, Bosne i Dubrovnika I 1186–1321. Beograd: Knowledge.

Mrgić-Radojčić, Jelena. 2005. „Povelja bana Tvrtka Kotromanića kojom potvrđuje baštinske posede knezu Vlatku Vukoslaviću”. Stari srpski arhiv 4: 99–114.

Nedeljković, Branislav. 1964. „Dubrovnik u svatovima kneza Lazara Đurđevića”. Zbornik Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII (2): 479–524.

Novaković, Stojan. 1908. „Vizantijski činovi i titule u srpskim zemljama XI–XV veka”. Glas Srpske kraljevske akademije 78, drugi razred 47: 178–280.

Novaković, Stojan. 2005. Zakonski spomenici srpskih država srednjega veka. Urednik i priređivač Rade Mihaljčić. Beograd: Lirika.

Orbini, Mavro. 1601. Il Regno de gli Slavi : hoggi corrottamente detti Schiavoni : Historia di don Mavro Orbini Ravseo abbate melitense: Nella quale si vede l'Origine quasi di tutti i Popoli, che furono della Lingua Slava, con molte, & varie guerre, che fecero in Europa, Asia, & Africa; il progresso dell'imperio loro, l'antico culto, & il tempo della loro conversione al Christianesimo. E in particolare veggonsi i successi de'Rè, che anticamente dominarono in Dalmatia, Croatia, Bosna, Servia, Rassia, & Bvlgaria, Pesaro: Apresso Girolamo Concordia.

Orbin, Mavro. 1968. Kraljevstvo Slovena. Redaktori Franjo Barišić, Radovan Samardžić i Sima Ćirković. Preveo sa italijanskog Zdravko Šundrica. Beograd.

Orbini, Mavro. 2016. Kraljevstvo Slovena. Priredio i napisao uvodnu studiju Dragoljub P. Antić, Beograd: Ganeša klub.

Orešković, Ivo. 2010. Malvasija – glasovito vino još iz doba Dubrovačke republike. Dubrovnik: Vinarska poljoprivredna zadruga, Malvasija dubrovačka bijela Pridvorje.

Ostrogorski, Georgije. 1965. Serska oblast posle Dušanove smrti. Beograd: Naučno delo.

Patrijarh Pajsije. 1993. Sabrani spisi. U Stara srpska književnost u 24 knjige XVI. Preveli i priredili Dimitrije Bogdanović i Tomislav Jovanović. Beograd: Prosveta, Srpska književna zadruga.

Petrović, Vladeta. 1999. „Vinica“. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 80. Beograd: Knowledge.

Petrović, Vladeta. 2015. „Gradski metoh”. U Spomenica akademika Miloša Blagojevića (1930–2012), 139–150. Beograd: Filozofski fakultet, Centar za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju.

Radić, Radivoj. 1986. „Oblasni gospodari u Vizantiji krajem XII i u prvim decenijama XIII veka”. Zbornik radova Vizantološkog instituta 24–25: 151–289.

Radić, Radivoj. 2004. „Šta su pili Vizantinci”. Nova zora, časopis za književnost i kulturu 1: 114–123.

Radojčić, Nikola. 1962. Zakon o rudnicima despota Stefana Lazarevića. Beograd: Naučno delo.

Radojičić, Đorđe. 1939. „Sluga i Stavilac”, III međunarodni kongres slavista, Dopune 3 (1939).

Radojković, Bojana. 1966. „Srebrna čaša vlastelina Sanka”. Zbornik za likovne umetnosti 2: 51–60.

Radojković, Bojana. 1977. „Metal srednjovekovni”. Istorija primenjene umetnosti kod Srba I. Srednjovekovna Srbija, uredila Nada Andrejević-Kun, 79–120. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.

Radojković, Bojana. 1999. „Posude”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 562–564. Beograd: Knowledge.

Ravančić, Goran. 2001. Život u krčmama srednjovjekovnog Dubrovnika, Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Biblioteka hrvatska povjesnica, Dom i svijet.

Robinson, Jancis (edit.) 2015. The Oxford Companion to Wine. Oxford: University Press.

Ruvarac, Ilarion. 1875. „Povesna slova o knezu Lazaru, despotu Stefanu Brankoviću i knezu Stefanu Štiljanoviću”. Letopis Matice srpske II–117 (1874): 108–121.

Spremić, Momčilo. 1999a. „Pića”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 517–519. Beograd: Knowledge.

Spremić, Momčilo. 1999b. „Post”. U Leksikon srpskog srednjeg veka, priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić, 561–562. Beograd: Knowledge.

Spremić, Momčilo. 2004. „Jelo i piće”, U Privatni život u srpskim zemljama srednjeg veka, priredile Smilja Marjanović-Dušanić i Danica Popović, 113–138. Beograd: Clio.

Spremić, Momčilo. 2014. Srbija i Venecija (VI–XVI vek). Beograd: Službeni glasnik.

Spremić, Momčilo. 2020. Despot Đurađ Branković i njegovo doba. Beograd: Biblioteka Sabornik.

Stefan Prvovenčani. 1988. Sabrani spisi. U Stara srpska književnost u 24 knjige III. Priredila Ljiljana Juhas-Georgievska. Beograd: Prosveta, Srpska književna zadruga.

Stefanović Karadžić, Vuk. 2006. Srpske narodne pjesme, priredila Snežana Samardžija. Beograd: Zavod za udžbenike.

Stjepčević, Ivo. 2003. Katedrala Sv. Tripuna u Kotoru. U Arhivska istraživanja Boke Kotorske, 11–105. Perast: „Gospa od Škpjela”; Kotor: Hrvatska gospodarska komora; Gornja Lastva: Kulturno zavičajno društvo „Napredak”.

Stojanović, Ljubomir. 2019a. Stare srpske povelje i pisma I–1, priredio Rade Mihaljčić. Banja Luka – Beograd: Zadužbina „Petar Kočić”.

Stojanović, Ljubomir. 2019b. Stare srpske povelje i pisma I–2, priredio Rade Mihaljčić. Banja Luka – Beograd: Zadužbina „Petar Kočić”.

Šekularac, Božidar. 1987. Dukljansko-zetske povelje. Titograd: Istorijski institut SR Crne Gore.

Štetić, Marina. 2015. „Vinogradi na posedima manastira Sveti Arhanđeli kod Prizrena”. Beogradski istorijski glasnik VI: 119–128.

Štetić, Marina. 2021. Vinogradarstvo u srednjovekovnoj Srbiji. Beograd: Centar za istorijsku geografiju i istorijsku demografiju Filozofskog fakulteta.

Štetić, Marina. 2022. „Mertik vinski – vino kao deo ishrane u crkvenom i svetovnom životu srednjovekovne Srbije”. U Savremena srpska folkloristika X, uredili Jelena Jovanović i Branko Zlatković, 279–304. Beograd: Udruženje folklorista Srbije, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”; Topola: Kulturni centar „Topola”.

Tadić, Jorjo. 1939. Promet putnika u starom Dubrovniku. Dubrovnik: Turistički savez.

Talbot, Alice-Mary. 2007. „Mealtime in monasteries: the culture of the Byzantine refectory”. U Eat, Drink and be Merry (Luke 12: 19), Food and Wine in Byzantium, edited by Leslie Brubaker and Kallirroe Linardou, 109–128. Routledge: Ashgate Variorum.

Teodosije. 1988. Žitija. U Stara srpska književnost u 24 knjige V–I. 1988. Priredio Dimitrije Bogdanović, današnja jezička verzija Lazar Mirković i Dimitrije Bogdanović. Beograd: Prosveta, Srpska književna zadruga.

Tkalčić, I. K. (ur.) 1895. Monumenta Ragusina, Libri reformationum III a. 1359–1364. Zagrabiae: Academia scientiarum et artium Slavorum Meridionalium.

Tošić, Đuro. 1987. Trg Drijeva u srednjem vijeku, Sarajevo: „Veselin Masleša”.

Tričković, Radmila. 1988. „Poklon”. Istorijski časopis 35: 55–74.

Uzelac, Aleksandar. 2018. Krstaši i Srbi: (XI–XII vek). Beograd: Utopija.

Uzelac, Aleksandar. 2021. „Nemanjićka Zeta u delima zapadnih putopisaca i hroničara”. Osam vekova Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori: od Zetske episkopije do Mitropolije crnogorsko-primorske, urednik Dragiša Bojović, 47–63. Niš: Međunarodni centar za pravoslavne studije, Centar za crkvene studije.

Vauchez, A., Dobson, B., Lapidge, M. (edit.) 2000. Encyclopedia of the Middle Ages II (K–Z), English translation by Adrian Walford. Cambridge [etc.] : James Clarke & Co [etc.].

Vučković, Nikola. (prevod i predgovor), Miroslav Luketić i Žika Bujuklić (priredili). 1988. Srednjovjekovni statut Budve, Budva: Istorijski arhiv Budva.

Wattenbach, Wilhelm (ed.) 1861. „Chronicon Magni Presbiteri”. U Momumenta Germaniae Historica SS XVII, edidit Georgius Heinricus Pertz, 476–523. Hannoverae: Impensis bibliopolii avlici Hahniani.

Živković, Tibor (urednik) i Dragana Kunčer (kritičko izdanje i prevod) 2009. Gesta regum Sclavorum, tom I. Beograd: Istorijski institut, Manastir Ostrog.

Živković, Tibor (urednik, komentar) 2009. Gesta regum Sclavorum, tom II. Beograd: Istorijski institut, Manastir Ostrog.

Živković, Tibor, Vladeta Petrović, Aleksandar Uzelac (priredili) i Dragana Kunčer (kritičko izdanje teksta na latinskom jeziku, prevod i filološka analiza). 2013. Anonymi Descriptio Europae Orientalis. Anonimov Opis istočne Evrope, uredio Srđan Rudić. Beograd: Istorijski institut.

Živković, Valentina. 2004. „Kotor – model kasnosrednjovekovnog grada”. U Privatni život u srpskim zemljama srednjeg veka, priredile Smilja Marjanović-Dušanić i Danica Popović, 80–110. Beograd: Clio.

Téléchargements

Publiée

2024-08-10

Comment citer

Štetić, Marina. 2024. « Le Vin – Boisson Favorite Des Souverains Et Des Nobles Serbes Du Moyen Age  ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 19 (2):621–655. https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.13.

Numéro

Rubrique

Other Humanities and Social Sciences