Construction postcommuniste de la mémoire: entre „la grande histoire“ et le mythe politique (d’actualité)

Auteurs

  • Gordana Đerić Institute for Philosophy and Social Theory, University of Belgrade, Serbia

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v5i3.5

Mots-clés :

mémoire sociale, postcommunisme, mythe, Zoran Đinđić

Résumé

Dans cet article l’auteure thématise la question de la formation des souvenirs sociaux dans les sociétés postcommunistes et notamment les influences du métarécit communiste, formellement rejeté, sur les démarches et les stratégies de construction des passés nationaux dans les états nouvellement créés. L’auteure réexamine ses thèses à travers l’analyse de la construction du souvenir public du premier ministre Zoran Đinđić dans le contexte de la mythologie nationale, ainsi que des narrations et des démarches caractéristiques du processus de la constitution du métarécit yougoslave. 

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Assmann, Jan. 2006. „Kultura sjećanja”. U Kultura pamćenja i historija. Brkljačić, M. i Prlenda, S. (ur.), 45-78. Zagreb: Holden marketing – Tehnička knjiga.

Bajt, Veronika. 2009. „Postkomunističko obnavljanje slovenačkog kolektivnog pamćenja i nacionalnog identiteta“. U Pamćenje i nostalgija. Neki prostori, oblici, lica i naličja. Gordana Đerić (ur.), 83-115. Beograd: IFDT – IP „Filip Višnjić“.

Connerton, Paul. 2008. Seven types of forgetting. Memory Studies (1): 59-71.

Čapo, Erik. 2008. Teorije mitologije. Beograd: Clio.

David, Lea. 2009. „Sećam se, dakle, postojim: identitet Srba kao refleksija kulture sećanja“. U Pamćenje i nostalgija. Neki prostori, oblici, lica i naličja. Gordana Đerić (ur.), 139-171. Beograd: IFDT – IP „Filip Višnjić“.

Đerić, Gordana. 2005. “Nacionalni mit kao integrativni stereotip“. U Pr(a)vo lice množine. Mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi,13-39. Beograd: IFDT – IP “Filip Višnjić“.

Đerić, Gordana. 2009a. „Označeno i neoznačeno u narativima društvenog pamćenja: jugoslovenski slučaj“. U Kultura sjećanja:1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Sulejman Bosto, Tihomir Cipek (ur.), 83-93. Zagreb.

Đerić, Gordana. 2009b. „Znanje, pepeo i prah. Uloga književne kritike u jugoslovenskom pamćenju“. U Pamćenje i nostalgija. Neki prostori, oblici, lica i naličja. Gordana Đerić (ur.), 171-201. Beograd, IFDT/IP „Filip Višnjić“.

Hutchinson, John. 1994. Modern Nationalism. London: Fontana Press.

Irwin-Zarecka, Iwona. 1994. Frames of Remembrance: The Dynamics of Collective Memory. New Brunswick: Transaction Books.

Fon Kroko, Kristijan. 2001. O nemačkim mitovima. Retrospektiva i perspektiva. Novi Sad: Svetovi.

Koren, Snježana. 2009. „Nastava povijesti između historije i pamćenja. Hrvatski udžbenici povijesti o 1945. godini“, u: Kultura sjećanja: 1945. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Sulejman Bosto, Tihomir Cipek (ur.), 239-265. Zagreb.

Renan, Ernest. 1996. „What is a Nation?” In Nationalism in Europe 1815 to the Present. A Reader, Woolf, S. (ed), 48-61. London: Routledge.

Smith, Anthony D. 1999. Myths and Memories of the Nation. New York: Oxford University Press.

Subotić, Milan. 2009. Budućnost sovjetske prošlosti. Treći program 141-142, I-II: 9-30.

Suni, Ronald. 2009. Socijalizam, postsocijalizam i normativna vrednost. Treći program 141-142, I-II: 80-107.

Vernan, Žan-Pjer. 1993. Mit i tragedija u antičkoj Grčkoj. Sremski Karlovci-Novi Sad.

Téléchargements

Publiée

2010-05-14

Comment citer

Đerić, Gordana. 2010. « Construction Postcommuniste De La mémoire: Entre „la Grande histoire“ Et Le Mythe Politique (d’actualité) ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 5 (3):99-116. https://doi.org/10.21301/eap.v5i3.5.