Neolitsko nalazište i javnost: primer Donje Branjevine kod Odžaka
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.5Ključne reči:
rani neolit, figurina, Donja Branjevina, Crvenokosa boginja, arheologija i javnostApstrakt
U stručnoj javnosti Donja Branjevina poznata je od polovine 60-ih godina 20. veka kao arheološko nalazište iz ranog neolita. U decenijama nakon otkrića sprovedena su obimna istraživanja, uz mnoge aktivnosti na zaštiti i prezentaciji, što ga je učinilo jednim od najpoznatijih i najznačajnijih praistorijskih nalazišta u Srbiji. U ovom radu prikazani su konteksti i okolnosti razvoja praistorijske arheologije u Srbiji koji su, prema našem mišljenju, doveli do prepoznavanja strukovnog i, potom, javnog značaja arheološkog nalazišta Donja Branjevina, odnosno jednog specifičnog nalaza, antropomorfne figurine poznate kao Crvenokosa boginja. Naš cilj je: 1) da ukažemo da su značaj Donje Branjevine i Crvenokose boginje inicirani i oblikovani još pre njihovog otkrića, kroz prethodni proces disciplinarnog razvoja u kome su posebnost nalazišta i nalaza bili iznenadno, ali dobrodošlo otkriće; 2) da podsetimo/skrenemo pažnju da upotreba arheološkog saznanja u modernom društvu, iako van okvira disciplinarne prakse, i dalje ima primarno uporište u samoj disciplini, odnosno u onome šta je i na koji način prezentovano javnosti. U zaključku, umesto da kritički preispitujemo moderno društvo i neočekivane ishode, skloniji smo da istaknemo potrebu temeljnog preispitivanja same discipline, odnosno načina na koji prikupljamo, vrednujemo i prezentujemo podatke.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Aksentijević, Radomir. 2004. „Crvenokosa boginja“. Republika - glasilo gradskog samooslobođenja jun 1-30. http://www.republika.co.rs/334-335/10.html
Aranđelović-Garašanin, Draga. 1954. Starčevačka kultura. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Arheološki seminar.
Babić, Staša. 2014. Zanat arheologa i dijalog sa javnošću. Etnoantropološki problemi 9(3): 563–573.
Babović, Ljubinka. 1988. “Ribnjak-Bečej”. In The Neolithic of Serbia, ed. Dragoslav Srejović, 89–90. Beograd: Centre for Archaeological Research.
– – –. 1992. Rezultati detaljnog rekognosciranja neolitskih lokaliteta u širem područiju Bečeja. Rad vojvođanskih muzeja 34: 43–84.
Balj, Lidija. 2008. Crvenokosa boginja kao simbol. Rad Muzeja Vojvodine 50: 9–23.
Batorović, Mato. 1978. Rad muzeološke sekcije jugozapadne Bačke. Informatica museologica 8 (3–4): 130–131.
Biagi, Paolo (ed.) 2005. Donja Branjevina: A Neolithic settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia). Trieste: Società per la preistoria e protoistoria della regione Friuli-Venezia Giulia.
Bogosavljević Petrović, Vera i Andrej Starović. 2016. The Context of the Early Neolithic in Serbia: Hidden Reflections of Mesolithic Continuity? Glasnik SAD 32: 7–48.
Borić, Dušan. 2005. Body metamorphosis and animality: Volatile bodies and boulder artworks from Lepenski Vir. Cambridge Archaeologica Journal 15 (1): 35–69.
Brukner, Bogdan. 1965. Istorijat i rezultati proučavanja Starčevo-Koroš-Criš kompleksa. Rad vojvođanskih muzeja 14: 5–14.
– – –. 1966. Đurđevo, Bela Bara, naselje Köröš ili Starčevačke grupe. Arheološki pregled 8: 12–13.
– – –. 1998. “Körös type Terracotta from Donja Branjevina”. In The Late Neolithic of the Middle Danube Region, ed. Florin Draşovean, 39–49. Timisoara: The Museum of Banat.
Childe, Gordon, V. 1925 (1958). The Down of European Civilization. New York: Alfred A. Knopf.
– – –. 1929. The Danube in Prehistory. Oxford: Clarendon Press.
Diaz-Andreu, Margarita. 2007. A World History of Nineteenth-Century Archaeology: Nationalism, Colonialism, and the Past. Oxford: University Press.
Dimitrijević, Stojan. 1969. Starčevačka kultura u Slavonsko-srijemskom prostoru i problem prijelaza ranog u srednji neolit u srpskom i hrvatskom Podunavlju. Vukovar: Gradski muzej – Matica Hrvatska – Arheološko društvo Jugoslavije.
– – –. 1974. Problem stupnjevanja starčevačke kulture s posebnim obzirom na doprinos južnopanonskih nalazišta rešavanju ovih problema. Materijali X: 59–122.
Fewkes, Vladimir J., Hetty Goldman i Robert Ehrich, W. 1933. Excavations at Starcevo, Yugoslavia, seasons 1931 and 1932. A preliminary report. Bulletin, American School of Prehistroric Research 9: 33–35.
Garašanin, Draga. 1959. Nosa-Biserna obala. Arheološki pregled 1: 5–11.
– – –. 1960. Nosa-Biserna obala, praistorijsko naselje. Starinar XI: 228–229.
Garašanin, Milutin 1951. Hronologija vinčanske grupe. Ljubljana: Univerza v Ljubljani, Arheološki seminar.
– – –. 1979. „Centralnobalkanska zona“. U Praistorija jugoslavenskih zemalja II, neolitsko doba, ur. Alojz Benac, 79–212. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine – Svjetlost.
Grbić, Miodrag. 1929. Pločnik. Eine Prähistorische Ansiedlung aus der Kupferzeit. Belgrad: Nationalmuseum.
Holste, Friedrich. 1939. Zur chronologischen Stellung der Vinča Keramik. Wiener Prähistorische Zeitschrift XXVI (1): 1–21.
Ignjatović, Milorad. 2008. „Katalog“. U Vinča-praistorijska metropola, ur. Dubravka Nikolić, 203–279. Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu – Narodni muzej u Beogradu – Muzej grada Beograda – Srpska akademija nauka i umetnosti.
Janićijević, Ranđel 2001. Crvenokosa Boginja iz Donje Branjevine. Beograd: Čigoja.
Karmanski, Sergej 1968a. Slikana keramika sa lokaliteta Donja Branjevina kod Deronja. Odžaci.
– – –. 1968b. Neolitski lokaliteti jugozapadne Bačke. Pregled materijala sa lokaliteta iz okoline Odžaka. Odžaci: Arheološka sekcija pri Osnovnoj školi „Boris Kidrič“.
– – –. 1978. Katalog antropomorfne idoloplastike i nalazi sa lokaliteta Mostonga I. Odžaci: Arheološka zbirka pri Narodnom univerzitetu Odžaci.
– – –. 1996. Boginja je pronađena. Odžaci: Centar kulture i Muzejska jedinica.
– – –. 2005. Donja Branjevina. A Neolithic Settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia). Trieste: Societa per la preistoria e protostoria della regione Friuli-Venezia Giulia.
Kuzmanović, Zorica. 2012. „Refleksivna priroda arheološkog mišljenja. Studija slučaja helenističkih nalaza u srpskoj arheologiji“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Lazić, Miroslav. 2014. Arheološka zbirka Filozofskog fakulteta u Beogradu. Beograd: Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Makkay, János. 2005. “Bibliography of Sergej Karmanski”. U Donja Branjevina: A Neolithic settlement near Deronje in the Vojvodina (Serbia), ed. Paolo Biagi, 7–8. Trieste: Società per la preistoria e protoistoria della regione Friuli-Venezia Giulia.
Medović, Predrag i Bogdan Brukner. 1967. Rekognosciranja u Bačkoj. Arheološki pregled 9: 169–172.
Medović, Predrag. 1966. Rekognosciranje trase II odbrambene linije leve obale Dunava u Bačkoj. Arheološki pregled 8: 193–200.
Milojčić, Vladimir. 1949. Chronologie der jüngeren Steinzeit Mittel– und Südosteuropas. Berlin: Gebr. Mann.
Mihaljčić, Milena. 2016. 52 Weekends in Serbia. Belgrade: National Tourism Organisation of Serbia.
Milosavljević, Monika i Aleksandar Palavestra 2016. Vasićev zakon periferije. Etnoantropološki problemi 11(3): 776–807.
Milovanović, Jasmina. 2016. ”Prehistory on Serbia’s land“. In The Cultural Treasures in Serbia, ur. Smiljana Novičić, 1–5. Belgrade: National Tourism Organisation of Serbia.
Novaković, Predrag. 2014. Historija arheologije u novim zemljama Jugoistočne Evrope. Univrezitet u Sarajevu.
Orssich de Slavetich, Adam. 1940. Bubanj, eine vorgeschichtliche Ausiedlung bei Niš. Mitteilungen der prähistorishe Kommission der Österreichischen Akademie Wissenchaften 4 (1-2): 1–42.
Palavestra, Aleksandar. 2011. Kulturni konteksti arheologije. Beograd: Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
– – –. 2013. Čitanja Miloja M. Vasića u srpskoj arheologiji. Etnoantropološki problemi 8(3): 681–715.
Perić, Slaviša. 1998. Višeslojna neolitska naselja i problem kulturne stratigrafije neolita na teritoriji Srbije. Starinar 49: 11–38.
Sekereš, Laslo. 1974. „Neki aspekti istraživanja ranog neolita u severoistočnoj Bačkoj“. Materijali X: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i Srpskom Podunavlu, 189–196. Subotica: Gradski muzej – Srpsko arheološko društvo.
Srejović, Dragoslav. 1969. Lepenski Vir. Beograd: Srpska književna zadruga
– – –. 1972. Europe’s First Monumental Sculpture: New Discoveries at Lepenski Vir. London: Thames & Hudson.
– – –. 1974. „Mezolitske osnove neolitskih kultura u južnom Podunavlju“. Materijali X: Počeci ranih zemljoradničkih kultura u Vojvodini i Srpskom Podunavlju, 21–30. Subotica: Gradski muzej – Srpsko arheološko društvo.
---. (ed.) 1988. Neolithic of Serbia. Beograd: Centre for Archaeological Research.
Srejović, Dragoslav i Ljubinka Babović. 1983. Umetnost Lepenskog Vira. Beograd: Jugoslavija
Stanković, Svetozar. 1992. „Sakralna mesta i predmeti u starijeneolitskim kulturama centralnobalkanskog područja“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Tasić, Nenad, N. 1993. Nekoliko novih radiokarbon datuma. Glasnik SAD 9: 99–102.
– – –-. 2009. Neolitska kvadratura kruga. Beograd: Zavod za udžbenike.
Trajković, Čeda. 1988. “Topole-Bač”. In The Neolithic of Serbia, ed. Dragoslav Srejović, 89–90. Beograd: Centre for Archaeological Research.
Tripković, Boban i Ana Tripković. 2017. „Praistorijska društva“. U Kulturno blago Srbije u 1000 slika, ur. Stanka Janković, 1–46. Beograd: Vulkan.
Tripković, Ana, Marko Porčić i Sofija Stefanović. 2017. Mothers and Figurines: Representation of Pregnancy in the Early Neolithic of Central Balkans?. Arhaika 5: 79–98.
Vasić, M. 1936. Preistoriska Vinča. Beograd: Državna štamparija Kraljevine Srbije.
Vitezović, Selena. 2014. „Praistorija Bačke: od paleolita do bronzanog doba“. U Bačka kroz vekove. Slojevi kultura Bačke, ur. Miodrag Maticki i Vidojko Jović, 15–41. Beograd: Vukova zadužbina.
Vujović, Slavica. 2016. Kako očuvati i koristiti kulturno nasleđe. Doprinos vekova Bača. Petrovaradin: Pokrajinski Zavod za zaštitu spomenika kulture.
Whittle, Alasdair, Laszlo Bartosiewicz, Dušan Borić, Paul Pettitt and Michael Richards. 2002. In the beginning: new radiocarbon dates for the Early Neolithic in northern Serbia and south-east Hungary. Antaeus 25: 63–118.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2018 Autori
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
