“It rains in my village”: From Literature to the History of Private Life
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.3Keywords:
Aleksandar Petrović, film, Fyodor M. Dostoevsky, naive painting, transmedia storytelling, citation, bećaracAbstract
This paper discusses Aleksandar Saša Petrović's film “It rains in my village” (1969), from a dual perspective: as a constructed narrative world shaped by the literary work referenced by the author (and thus, a potential adaptation) and as a valuable source of anthropological and historical material.
In the opening credits, the author invokes the weight of authority embedded in the name of the Russian genius, inviting the viewers to embark on a quest for Dostoevsky (or to follow Dostoevsky’s footsteps). Although there are no direct quotations from Dostoevsky in the film’s surface, we have detected numerous similarities hidden beneath it. The ideological similarities Petrović alludes to operate on the edge of typological analogies and often cannot be definitively explained or directly linked to Dostoevsky’s novel The Demons. In the film It rains in my village there is something inherently Dostoevskian, yet it is difficult to precisely delineate where these associative connections are justified and where the author’s free and independent articulation begins.
In It Rains in My Village, the author develops the story with considerable freedom, playing with the referenced text while creating a new narrative world where layers of the proto-world he points to can be seen. At the same time, numerous sources and proto-worlds emerge, branching out, diverging, or converging toward the film. It turns out that the film also resonates with numerous possible traces of intertextual debates, drawing our attention to one significant and valuable layer – a newspaper report embedded in the film's foundation, even though Petrović does not explicitly reference it in the credits.
Memory, blurred recollections, and reminiscence have led to the displacement and creation of a fundamentally altered version of the proto-world. Within the context of the narrative world as a central concept in transmedia storytelling, this paper addresses the modification and transposition of the narrative world of The Demons. This is complemented by allofilmic quotations (from painting, literature, and music), interverbal quotations from documentary material (a newspaper article), and the inscription of contemporaneity and the present moment through depictions of private life, customs, anecdotes, leisure activities, and romantic troubles of the inhabitants of a Vojvodina village in 1968.
Downloads
References
Asman, Alaida. 1999. „O metaforici sećanja“. Reč 56 (2): 121–135. https://www.fabrikaknjiga.co.rs/rec/56/121.pdf
Babović, Milosav. 1961. Dostojevski kod Srba. Titograd: Grafički zavod.
Bahtin, Mihail. 1981. „O polifoničnosti romana Dostojevskog“, preveo Radovan Matijašević. Delo: mesečni časopis za teoriju, kritiku i poeziju 27 (11/12): 209–216.
Barthes, Roland. 1999a. „Od djela do teksta“. U Suvremene književne teorije, priredio Miroslav Beker, 202–207. Zagreb: Matica hrvatska.
Barthes, Roland. 1999b. „Smrt autora“. U Suvremene književne teorije, priredio Miroslav Beker, 197–201. Zagreb: Matica hrvatska.
Beker, Miroslav. 1988. „Tekst/Intertekst“. U Intertekstualnost & Intermedijalnost, uredili Zvonko Maković, Magdalena Medarić, Dubravka Oraić, Pavao Pavličić, 9–20. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta.
Berđajev, Nikolaj Aleksandrovič. 1981. Duh Dostojevskog, preveo Mirko Đorđević. Beograd: Književne novine.
Braun, Maximilian. 1981. „Bjesovi“. Književna smotra: časopis za svjetsku književnost 43–44 (13): 74–80.
Buden, Boris. 2007. Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture, prevela Hana Ćopić. Beograd: Fabrika knjiga.
Daković, Nevena. 2014. Studije filma: ogledi o filmskim tekstovima sećanja. Beograd: FDU, Institut za pozorište, film, radio i televiziju.
Daković, Nevena. 2015. „Priča koje nema: Moderna i modernizam u srpskom filmu“. Medijski dijalozi 8 (21): 419–434.
Đapović, Lasta. 2009. Smrt i onostranost u kletvama. Beograd: Etnografski institut SANU.
Delae, Mišel. 1968. „Dušan Makavejev: ljubavni slučaj godina“. Filmske sveske 1 (1): 35–42. http://filmskesveske.mi.sanu.ac.rs/PaperElibFDU.jsp?journal=filmske-sveske&issue=1968_1_1&br=4
Doležel, Ljubomir. 2008. Heterokosmika: fikcija i mogući svetovi, prevela Snežana Kalinić. Beograd: Službeni glasnik.
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič. 1967. Zli dusi I–II, prevela Kosara Cvetković. Beograd: Rad.
Dostojevski, Fjodor Mihajlovič. 2020. Zli dusi: roman u tri dela, prevela Veljka Marković; kritičko izdanje priredio Zoran Živković. Beograd: Z. Živković.
Drašković, Boro. 2010. Film o filmu. Novi Sad: Prometej.
Eco, Umberto. 1985. „Casablanca: Cult movies and Intertextual collage“. SubStance 14 (2), no 47: 3–12. https://doi.org/10.2307/3685047
Ejzenštejn, Sergej Mihailović. 1985. „Film i književnost. O slikovnosti“. Gradina: časopis za književnost, umetnost i društvena pitanja 20 (9 /10): 138–157.
Eko, Umberto. 2002. O književnosti, prevela Milana Piletić. Beograd: ALFA Narodna knjiga.
Eror, Gvozden. 2002. Genetički vidovi (inter)literarnosti: osnovni pojmovi. Beograd: Otkrovenje; Narodna knjiga.
Genette, Gérard. 1997. Palimpsests. Literature in the Second Degree, translated by Claude Doubinsky and Gerald Prince. Lincoln: University of Nebraska Press.
Goulding, Daniel J. 2004. Jugoslavensko filmsko iskustvo, 1945‒2001: oslobođeni film, preveo Luka Bekavac. Zagreb: V. B. Z.
Harding, Ester. 2004. Misterije žene, prevela Jelena Stakić. Beograd: Plavi jahač group.
Helman, Alicja. 1970. „Dostojevski i suvremeni film“. Telegram: tjednik za suvremena pitanja društva i kulture 507 (10) (16. siječnja).
Hutcheon, Linda. 2006. A theory of Adaptation. New York, London: Routletge.
Ignjatović, O. 1967. „Obesna šala završena zločinom“. Večernje novosti (30. septembar): 14.
Ilić, Mihailo P. 2008. Serbian cutting. Beograd: Filmski centar Srbije.
Kembel, Džozef. 2018. Heroj sa hiljadu lica, preveo Branislav Kovačević. Beograd: Zlatno runo.
Konstantinović, Zoran. 1984. Uvod u uporedno proučavanje književnosti. Beograd: Srpska književna zadruga.
Konstantinović, Zoran. 1993. Komparativno viđenje srpske književnosti. Novi Sad: Svetovi.
Konstantinović, Zoran. 2002. Intertekstualna komparatistika: komparatistički prilog proučavanju srpske književnosti. Beograd: Narodna knjiga-Alfa.
Krivak, Marijan. 2023. Nadzorni kapitalizam ili… „društva kontrole“?: Deleuzeova „revolucionarna moć želje“ ili… „skora propast svijeta“. U Nadzorni kapitalizam: zbornik radova sa naučnog skupa održanog 16. i 17. decembra 2021. godine, urednik Alpar Lošonc, 21–39. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.
Krmpotić, Neda. 1969. „’Propast svijeta’ kongresu iza ugla“. Vjesnik u srijedu (19. 3. 1969): 3.
Leskovac, Mladen. 1958. Bećarac – antologija. Novi Sad: Matica srpska.
Lotman, Jurij. 2004. Semiosfera: u svetu mišljenja. Čovek, tekst, semisofera, historija, prevela Veselka Santini, prevod fragmenata sa staroruskog Bogdan Terzić. Novi Sad: Svetovi.
Milić, Novica. 1998. ABC dekonstrukcije. Beograd: Narodna knjiga-Alfa.
Milošević, Nikola. 1993. „Umetnik velikog dara“. U Petrović, Aleksandar. Skupljači perja, 5–13. Novi Sad: Prometej.
Peterlić, Ante. 1988. „Prilog proučavanju filmskog citata“. U Intertekstualnost & intermedijalnost, uredili Zvonko Maković, Magdalena Medarić, Dubravka Oraić, Pavao Pavličić, 197–208. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta.
Petrić, Vladimir. 1970. Razvoj filmskih vrsta: kako se razvijao film. Beograd: Umetnička akademija.
Petrović, Aleksandar. 1967. „Umnožavanje slojeva smisla: Aleksandar Petrović, razgovor vodili Slobodan Novaković i Bogdan Tirnanić“. Polja. 109 (13): 4. https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/08/Polja-109-4-4.pdf
Petrović, Aleksandar. 1984. „Intermedijalna režija – jedinstvena umetnost: razgovor s rediteljem Aleksandrom Petrovićem“. Polja 306–307 (30): 371–372. https://polja.rs/1984/306307-2/
Petrović Aleksandar. 1988. Novi film 2: Crni film 1965–1970. Beograd: Naučna knjiga.
Popovič, Anton. 1984. „Metatekst kao model međutekstovnog nadovezivanja“, preveo Mihailo Harpanj. Mostovi: časopis za prevodnu književnost Udruženja književnih prevodilaca Srbije 15 (3): 131–142.
Popović, Marko, Miroslav Timotijević i Milan Ristović. 2023. Istorija privatnog života u Srba: od srednjeg veka do savremenog doba. Drugo izdanje. Beograd: Clio.
Radulova, Nadezhda. 2002. „Palimpsest kao figura ženskosti“, prevela Teodora Tabački. Genero: časopis za feminističku teoriju i studije kulture 01: 142–149.
Ređep, Draško. 200[4]. Rapsodija ništavila: ogledi o Aleksandru Petroviću. Novi Sad: Prometej.
Ryan, Marie-Laure; Thon, Jan-Noël. 2014. Introduction to Storyworlds across Media: Toward a Media-Conscious Narratology, edited by Marie-Laure Ryan and Jan-Noël Thon. Lincoln: University of Nebraska Press.
Ryan, Marie-Laure. 2013. „Transmedial Storytelling and Transfictionality“. Poetics Today 34 (3): 361–388.
Sanders, Julie. 2006. Adaptation And Appropriation. London, New York: Routledge, Taylor & Francis Group.
Scolari, Alberto, Carlos Bertetti and Matthew Paolo Freeman. 2014. Transmedia archaeology: storytelling in the borderlines of science fiction, comics and pulp magazines. Hampshire: Houndsmill, Basingstoke; New York: Palgrave Macmillan.
Stevanović, Lada. 2020. Antika i mi(t): preispitivanje dominantnih tokova recepcije antike, Loznica: Karpos; Beograd: Etnografski institut SANU.
Stojanović, Dragan. 2003. Rajski um Dostojevskog. Beograd: Filološki fakultet, Čigoja štampa.
Stojanović, Nikola. 2010. „Obrisi jednog opusa – Filmsko delo Aleksandra Saše Petrovića (1929–1994)“. U Aleksandar Saša Petrović, klasik filmske režije: filmološki zbornik, 66–73. Beograd: Foto futura.
Sudar, Vlastimir. 2017. Portret umjetnika kao političkog disidenta: život i djelo Aleksandra Petrovića. Beograd: Filmski centar Srbije.
Tirnanić, Bogdan. 1968. „Petrović Aleksandar. Razgovor“. Sineast 5 (jesen): 47–53.
Tolić, Dubravka Oraić. 1990. Teorija citatnosti. Zagreb: Grafički zavod Hrvatske.
Tomić, Dejan (urednik). 2009. Marko Nešić sa pesmom u narodu: almanah. Novi Sad: Tiski cvet.
Vladiv Glover, Slobodanka. 2001. Romani Dostojevskog kao diskurs transgresije i požude, preveo Milisav Savić. Beograd: Prosveta.
Vogler, Kristofer. 2020. Piščevo putovanje: mitska struktura za pisce, ilustrovao Mikele Montez, prevela Jelena Kosanović Dorogi. Beograd: Filmski centar Srbije.
Zupanc, Dragomir. 1969. „’Jugoslaviju dobro poznajem’: razgovor s Aleksandrom Petrovićem“. Vidici 135/136 (17) (novembar–decembar).
Žirar, Rene. 1994. „Dostojevski od dvojstva do jedinstva“. U Dostojevski, Žid Andre, Žirar Rene, prevela Đurđina Toporaš Dragić. Novi Sad - Podgorica: Književna zajednica Novog Sada - Oktoih.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.