The Indigenous under the Stećci?
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v20i3.8Keywords:
stećci, the Vlachs, Dinaric type, autochthony, racial anthropologyAbstract
The phenomenon of the burials under the stećci, in spite of the long history of research, still deserves additional attention of scholars. These are interments of the deceased in the context of the monumental funerary markers (stećci), highly prominent in the landscape, typical for the period between the 12th and the 16th centuries. This funerary practice is most intense during the 14th and 15th centuries, and there are indications that it occurs even after the 16th century. In the region of the Western Balkans, more than 72 000 monuments have been registered, mainly in Bosnia-Herzegovina.
During the 20th century, when these monuments were interpreted in the culture-historical archaeological key, researchers aimed at identifying a single religious or ethnic group intrinsically linked to this burial practice. Some of the solutions for the attribution of stećci were their ascription to the Bosnian Church, or to the Mediaeval Vlachs. The dedicated researchers, such as Šefik Bešlagić, recognized even under the traditional paradigmatic framework that the phenomenon of stećci is highly complex and that exclusive attribution to one ethnic/religious group is not highly plausible. Subsequently, with the interpretations of Dubravko Lovrenović in the beginning of the 21st century, stećci are interpreted as an interconfessional phenomenon.
While the exclusive attribution to the Bosnian Church is easily refuted on the base of the inscriptions mentioning other confessions, the issue of the Vlachs as the conveyors of this material culture has remained unresolved in certain ways. The solution was sought for in the domain of physical anthropology. Starting from the 1970s, in the papers on the skeletal remains recovered from the necropolises with the stećci, the interpretation is offered that these are homogenous communities, with dominantly brachycranial characteristics, identified as the Dinaric anthropological type. The next interpretive step was to link them to the allegedly autochthonous Medieval non-Slavic Vlachs, understood as an ethnic group deriving from Antiquity or praehistory.
The aim of the present paper is to critically reconsider the methodological core of the argument that the people buried under the stećci were of the Dinaric type, seen as the indigenous population, from the point of view of the history of Yugoslav archaeology.
Downloads
References
Alduk, Ivan and Magdalena Getaldić 2019. Stećci: nekad i sad. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umetnosti.
Babić, Staša. 2018. Metaarheologija, Ogled o uslovima znanja o prošlosti. Beograd: Clio.
Babić, Staša. 2024. „Archaeological programmes. Notes on epistemic diversity“. Ars & Humanities: revija za umetnost in humanistiko – Quo vadis archaeologia? 17 (2): 9–20.
Bartulin, Nevenko. 2012. „Intellectual Discourse on Race and Culture in Croatia 1900–1945 (A reply to the article by Tomislav Jonjić, ‘From Bias to Erroneous Conclusions’, published in the Review of Croatian History, Vol. 6, No. 1, 2010)“. Review of Croatian History VIII (1): 185–205.
Bešlagić, Šefik. 1971. Stećci – kataloško-topografski pregled. Sarajevo: Veselin Masleša.
Bešlagić, Šefik. 1982. Stećci – kultura i umjetnost. Sajevo: Veselin Masleša.
Boas, Franz. 1912. „Changes in Bodily Form of Descendants of Immigrants“. American Anthropologist, New Series 14 (3): 530–562.
Bujak, Edin and Saša Čaval. 2024. „The stećci graves: the medieval funerary phenomenon in Bosnia and Herzegovina“. In Sepolture medievali (IV-XV secolo): spazi, opere, scritture = Medieval burials (4th-15th centuries): spaces, artworks, writings, edited by Fabio Coden, 314–-331. Cinisello Balsamo: Silvana editoriale, ilustr. Minima medievalia. ISBN 978-88-366-5753-7.
Bujak, Edin. 2018. Stećkopedija: kameno blago stare bosanske države. Sarajevo: Mladinska knjiga.
Bunardžić, Marina. 2017. Pribojsko mramorje. Srpska srednjovekovna groblja. Beograd: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture.
Carruthers, William, JC Niala, Sherry Davis, Debbie Challis, Paola A. Schiappacasse, Susan Dixon, Monika Milosavljević, Lucy Moore, Richard Nevell, Alex Fitzpatrick, Heba Abd el Gawad and Alice Stevenson. 2021. „Special Issue: Inequality and Race in the Histories of Archaeology“. Bulletin of the History of Archaeology 31 (1): 4. https://doi.org/10.5334/bha-660.
Čaval, Saša et al. 2025. „Proučavanje transhumantnog stočarstva u istočnoj Hercegovini kroz integrativnu arheologiju“. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine (A), n. s. 56: 139–164.
Čaval, Saša. 2021. „Social Landscapes as multicultural spaces: stećci in Bosnia and Herzegovina“. Antiquity 95, 380: e11, 1–9. ISSN 0003-598X. https://doi.org/10.15184/aqy.2021.24.
Chapman, Robert and Alison Wylie. 2016. Evidential Reasoning in Archaeology. London, Bloomsbury Academic Publishing.
Childe, Gordon. 1929. The Danube in Prehistory. Oxford: Oxford University Press.
Čović, Borivoj. 1988. Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine I–IV. Sarajevo: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Čuljak, Nina i Edita Vučić. 2023. „Nova razmatranja o ukopima pod stećcima na lokalitetu Krešića greblje u Paoči (Hercegovina)“. Arheološki radovi i rasprave 22: 191–209.
Čuljak, Nina i Edita Vučić. 2024. Kasnosrednjovjekovna arheologija Bosne i Hercegovine u svjetlu (novih) arheoloških istražovanja. Mostar: Cazin.
Ćošković. Pejo. 2005. Crkva bosanska u XV. stoljeću. Sarajevo: Institut za istoriju.
Dautović, Dženan. 2015. „Crkva bosanska. Moderni historiografski tokovi, rasprave i kontroverze (2005-2015)“. Historijska traganja 15: 127–160.
Dizdar, Mak. 2024. Kameni spavač. Beograd: Konstrast.
Dragojlović, Dragoljub. 1982. Bogomilistvo na Balkanu i u Maloj Aziji II. Bogomilistvo na pravoslavnom Istoku. Beograd: Balkanološki institut SANU.
Đurđev, Branislav. 1963, „Teritorijalizacija katunske organizacije do kraja XV veka“. U Simpozijum o srednjovjekovnom katunu, održan 24. i 25. novembra 1961, uredio Milenko Filipović, 143–169. Sarajevo: Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine.
Džaja, Srećko i Dubravko Lovrenović. 2007. Srednjovjekovna Crkva bosanska. Posebni prilog Svjetla Riječi: Bosanski krstjani ni dualisti ni bogumili. Zagreb: Svjetlo riječi.
Džehverović, Mirela, Amela Pilav, Belma Jusić, Edin Bujak, Naris Pojskić and Jasmina Čakar. 2024. „Uncovering the Past: DNA Analysis of Skeletal Remains from the Medieval Bosnian City of Bobovac“. Genetics & Applications 8 (1). https://doi.org/10.31383/ga.vol8iss1ga04
Ellis, Linda. 2006. „Museum Studies (Chapter 9)“. In A Companion to Archaeology, edited by John Bintliff, 454–472. Oxford: Blackwell.
Filipović, Emir. 2019. Bosansko kraljevstvo i Osmansko carstvo (1386–1463). Sarajevo: Orijentalni institut Univerziteta u Sarajevu.
Filipović, Milenko. 1963. „Katun u našoj istoriografiji“. U Simpozijum o srednjovjekovnom katunu, održan 24. i 25. novembra 1961, uredio Milenko Filipović, 9–14. Sarajevo: Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine.
Guštin, Mitja. 2019. „The Formative Period of Slovenian Early Medieval Archaeology“. Archaeologa Medievale XLVI: 17–26.
Hrabak, Bogumil. 1981. „Razgranavanje katuna i stvaranje grupa katuna, odnosno plemena u nekadašnjoj Hercegovini (XIII–XV vek)“. U Predmet i metod izučavanja patrijahalnih zajednica u Jugoslaviji (Radovi sa naučnog skupa, Titograd, 23. i 24. novembra 1978. godine), 181–201. Naučni skupovi 7, Odjeljenje društvenih nauka 3. Titograd: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti.
Isailović, Neven 2017. „Legislation Concerning the Vlachs of the Balkans Before and After Ottoman Conquest: An Overview“ In State and Society Before and After Establishment of Ottoman Rule, edited by Srđan Rudić and Selim Aslantaş, 25–42. Belgrade: Institute of History - Yunus Emre Enstitusu.
Jones, Sian. 1997. The archaeology of ethnicity: Constructing identity in the past and present. London: Routledge.
Jusić, Belma, Mirela Džehverović, Amela Pilav, Samra Terzić, Selma Zukić, Edin Bujak and Jasmina Cakar. 2022. „Sex determination of medieval skeletal remains: evaluation of anthropological, odontological and genetic methods“. Journal of Bioanthropology 2 (2): 37–44. https://doi.org/10.54062/jb.2.1.2
Kisić, Višnja. 2016. Governing Heritage Dissonance: Promises and Realities of Selected Cultural Practices. Amsterdam: European Cultural Foundation.
Kovačević, Desanka. 1963. „Srednjovekovni katun po dubrovačkim izvorima“. U Simpozijum o srednjovjekovnom katunu, održan 24. i 25. novembra 1961, uredio Milenko Filipović, 121–140. Sarajevo: Naučno društvo SR Bosne i Hercegovine.
Krleža, Miroslav. 1966. „Bogumilski mramorovi“. U Eseji V. Zagreb: Zora.
Kurtović, Esad. 2011. „Seniori hercegovačkih vlaha“. U Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog u Mostaru 5. i 6. studenoga 2009, uredio Ivica Lučić, 647–695. Zagreb: Hrvatski institut za povijest.
Kurtović, Esad. 2015. „Historijska kontekstualizacija stećaka“. Godišnjak BZK Preporod XV: 445–457.
Kurtović, Esad. 2020. „Vlachs and Stećak Tombstones“. Journal of the Faculty of Philosophy in Sarajevo 7 (2): 59–71.
Lovrenović, Dubravko. 2009. Stećci: bosansko i humsko mramorje srednjeg vijeka. Sarajevo: RABIC.
Lovrinčević, Antun i Živko Mikić. 1979. „Patološke promjene na srednjovjekovnoj antropološkoj seriji Raška gora stećci kod Mostara obrađene radiološkom metodom xeroradiografije“. Radiologia Iugoslavica 13 (3): 415–417.
Lucas, Gavin. 2023. Archaeological Situations. Archaeological Theory from the Inside Out. London: Routledge.
Luković, Miloš. 2015. „Zakon vlahom (Ius Valachicum) in the Charters Issued to Serbian Medieval Monasteries and Kanuns regarding Vlachs in the Early Ottoman Tax Registers (Defters)“. Balcanica Posnaniensia 22/1: 29–47.
Malović, Ilija. 2008. „Eugenika kao ideološki sastojak fašizma u Srbiji 1930-ih godine 20. veka“. Sociologija 50 (1): 79–96.
Manoni, Zorina. 2018. „A Bioarchaeological Study of Osteoarthritis of Agro-pastoralists from Mistihalj, Bosnia and Herzegovina: A Lifestyle Set in Time“. MA Thesis. University of Central Florida.
Mićević-Đurić, Tatjana i Edita Vučić. 2023. „Gdje su „nestali“ stećci?“ Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja 52: 159–173.
Mihajlović, Vladimir. 2011. „Kanonski lepo- estetski kriterijumi i geneza rasizma“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 625–640.
Mihajlović, Vladimir. 2013. „Genius loci Balkani: recepcija prošlosti i konstruisanje akademskog narativa o balkanskom nasleđu“. Etnoantropološki problemi 8 (3): 779–803.
Mihajlović, Vladimir. 2018. „Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja“. Etnoantropološki problemi 13 (3): 677–693.
Mihaljčić, Rade. 1998. „Živko Mikić”. U Filozofski fakultet 1838–1998 : period 1963–1998, uredio Rade Mihaljčić, 457–458. Beograd: Filozofski fakultet.
Mikić, Živko. 1982. „Dinaridima nekropole Pavlovac kod Sarajeva“. Glasnik Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine XXXVII: 207–216.
Mikić, Živko. 1983. Antropološki prikaz srednjovekovnih stanovnika Ričice kod Imotskog sahranjenih u nekropolama na Pratrovoj glavici i na Parlovima, Split. Split: Regionalni zavod za zaštitu spomenika.
Mikić, Živko. 1985. „Prilog antropološkoj strukturi skeleta iz nekropola sa stećcima u Jugoslaviji“. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja BIH u Sarajevu XXIII: 55–70.
Mikić, Živko. 1986. „Antropološka zapažanja o skeletu Vignja Miloševića“. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine XXIV/22: 45–59.
Mikić, Živko. 1990. „Prilog antropološkoj problematici stećaka“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 6: 16–26.
Mikić, Živko. 1990. „Social Stratification and the Brachycranization Process in the Medieval period. The Stećci population of Yugoslavia“. HOMO. Zeitschrift für vergleichende Biologie des Menschen / Journal of Comparative Human Biology 41 (2): 136–145.
Mikić, Živko. 1994. „O fizičkoj antropologiji u Srbiji i rezultatima istraživanja“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 10: 45–51.
Mikić, Živko. 1998. „O interdisciplinarnosti u srpskoj arheologiji sa posebnim osvrtom na fizičku antropologiju“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 14: 263–269.
Mikić, Živko. 1978. „Dinarski antropološki tip sa srednjovekovne nekropole Raška Gora – Stećci kod Mostara“. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine XVII (15): 233–280.
Milosavljević, Monika. 2012. „Niko Županić i istorijska antropologija balkanskih naroda“. Etnoantropološki problemi 13 (2): 681–708.
Milosavljević, Monika. 2013. „Niko Županić i konstrukcija jugoslovenske etnogeneze“. Etnoantropološki problemi 8 (3): 717–746.
Milosavljević, Monika. 2017. „Becoming Yugoslavs: Ethnogenesis of the South Slavs as Archaeological Construction?“. In Der Donauraum: Remembrance Culture and Common Histories in the Danube Region, edited by Florian Bieber, 1–2/ 2014, 23–40. Wien: Institut für der Donauraum und Mitteleuropa.
Milosavljević, Monika. 2021. „The Reuse of Ancient Remains in Mortuary Practices in The Middle Ages in the Western Balkans“. In Archaeology of Crisis, edited by Staša Babić, 183–199. Belgrade: Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Milosavljević, Olivera. 2010. Savremenici fašizma 2. Jugoslavija u okruženju 1933–1941. godine. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava.
Milošević, Ante. 1991. Stećci i Vlasi. Stećci i vlaške migracije 14. i 15. stoljeća u Dalmaciji i jugozapadnoj Bosni. Split. Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture.
Mos, Džordž. 2005. Istorija rasizma u Evropi. Beograd. Službeni glasnik.
Mužić, Ivan. 2009. „Vlasi i starobalkanska pretkršćanska simbolika jelena na stećcima“. Starohrvatska prosvjeta III (36): 315–349.
Naumović, Slobodan and Bogdan Dražeta. 2023. „“Who Will Turn Me Away from the Sheep?”: Present State and Development Trends of Transhumant Pastoralism in Eastern Herzegovina in the 21st Century“. Etnoantropološki problemi 18 (4): 1115–1158. https://doi.org/10.21301/eap.v18i4.2.
Nilsson Stutz, Liv. 2018. „A Future for Archaeology: In Defense of an Intellectually Engaged, Collaborative and Confident Archaeology“. Norwegian Archaeological Review 51 (1-2): 48–56.
Nilsson Stutz, Liv. 2022. „Rewards, prestige, and Power: Interdisciplinary Archaeology in the Era of the Neoliberal University“. Forum Kritische Archäologie 11: 41–52.
Novaković, Predrag. 2009. „Arheološke vsebine v opusu Nika Zupaniča“. U Niko Zupanič, njegovo delo, čas i prostor, uredili Rajko Muršić in Mihaela Hudelja, 153–162. Ljubljana: Filozofski fakultet.
Palavestra Aleksandar i Monika Milosavljević. 2015. „Delo Jovana Cvijića i Vladimira Dvornikovića kroz prizmu srpske arheologije“. Etnoantropološki problemi 10 (3): 619–649.
Palavestra, Aleksandar. 2014. „Arheološki izlet u pograničnu koloniju“. Etnoantropološki problemi 9 (3): 669–695.
Palavestra, Vlajko. 2004. Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine (studija – zbornik i komentari). Sarajevo: Buybook.
Petković, Sreten. 1995. „Živko Mikić – redovni profesor“. U Bibliografija nastavnika i saradnika Filozofskog fakulteta u Beogradu, knjiga 1, uredio Sreten Petković, 43–52. Beograd: Filozofski fakultet.
Pijović, Marko. 2021. „Late Medieval Vlachs in the Western Balkans: Orality, Society and the Limits of Collective Identities“. Balcanica Posnaniensia 28/1: 65–92.
Pijović, Marko. 2018. „Vlasi u dubrovačkim spomenicima do 14. stoljeća“. Doktorska disertacija. Zagreb: Hrvatski studiji.
Rajić Šikanjić, Petra. 2005. „Bioarchaeological Research in Croatia – A Historical Review“. Collegium antropologicum 29: 763–768.
Ribeiro, Artur and Alexandra Ion. 2022. „Interdisciplinary Contentions in Archaeology: An Introduction“ Forum Kritische Archäologie 11: 25–29.
Ribeiro, Artur. 2019. „Science, Data, and Case-Studies under the Third Science Revolution. Some Theoretical Considerations“. Current Swedish Archaeology 27 (1): 115–132.
Ribeiro, Artur. 2022. „Methodological Anarchism Against Interdisciplinary Archaeology“. Forum Kritische Archäologie 11: 93–105.
Rimac, Marko. 2022. „Early Ottoman Expansion to Poljica: Some Considerations on the Social Structure and Political Diversification of the Elite“. Historical Searches / Historijska traganja 21: 87–121.
Rozić, Boris. 2024. „Interpretacije „biliga“ u u razumjevanju identiteta“. U Stećci u 21. stoljeću – nove spoznaje i mogućnosti interpretacije, uredili Damir Zorić i Toni Barać, 9. Mostar: Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru.
Saches Collopy, Peter. 2015. „Race relationships: Collegiality and Demarcation in Physical Anthropology“. Journal of the History of the Behavioral Sciences 51 (3): 237–260.
Škerlj, Božo. 1960. Opšta antropologija u osnovni potezima. Beograd: naučna knjiga.
Skok, Petar. Vlah. Enciklopedija Jugoslavije 8, 514.
Smith, John David. 2002. „W.E.B. Du Bois, Felix von Luschan, and Racial Reform at the Fin de Siècle“. Amerikastudien / American Studies 47 (1): 23–38. http://www.jstor.org/stable/41157700.
Solovjev, Aleksandar. 1948. „Jesu li bogomili poštovali krst?“ Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s. III: 81–102.
Solovjev, Aleksandar. 1949. „Nestanak Bogomilistva i islamizacija Bosne“. Godišnjak Istoriskog društva Bosne i Hercegovine, Godina I: 42–79.
Solter, Ana. 2021. „Franjo Ivaniček-liječnik, antropolog i rasni higijeničar“. Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu 54 (1): 567–582.
Stocking Jr., George W. 1968. Race, Culture, and Evolution: Essays in the History of Anthropology. New York: The Free Press.
Stoczkowski, Wiktor. 2008. „How to Benefit from Received Idea“. In Histories of Archaeology: A Reader in the History of Archaeology, edited by Tim Murray and Christopher Evans, 346–359. Oxford: Oxford University Press.
Vego, Marko. 1962. Zbornik srednjovekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I. Sarajevo: Zemaljski muzej Sarajevo.
Vego, Marko. 1964. Zbornik srednjovekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II. Sarajevo: Zemaljski muzej Sarajevo.
Vego, Marko. 1970. Zbornik srednjovekovnih natpisa Bosne i Hercegovine III-IV. Sarajevo: Zemaljski muzej Sarajevo.
Vlahović, Petar. 1962. „Dr. Božo Škerlj i njegov doprinos etnološkoj nauci“. Biološki vestnik 10: 123–133.
Vlahović, Petar. 1974. „Predgovor“. U Rasizam, rase, i rasne predrasude – zbornik radova, uredio Petar Vlahović, 3–4. Beograd: Antropološko društvo Jugoslavije.
Vlahović, Petar. 2001. „Južni Sloveni u svetlu biofizičke antropologije (prilog brahikefalizaciji idinarizaciji)“. Glasnik Antropološkog društva Jugoslavije 36: 5–12.
Vučić, Edita. 2019. „Kontekstualizacija nekropola stećaka u teorijskoj arheologiji“. Hercegovina. Časopis za kulturno i povijesno nasleđe (od 2018) 5 (3): 59–78.
Vučić, Edita. 2019. „Srednjovjekovni kulturni krajolik – interpretacije prostornog rasporeda nekropola stećaka“. Osvit 97–98: 153–166.
Vucinich, Wayne. 1977. „Bilećke Rudine. Some Unresolved Questions“. Historijski zbornik XXIX-XXX: 133–138.
Wenzel, Marian. 1965. Ukrasni motivi na stećcima/ Ornamental motifs on tombstones from medieval Bosnia and surrounding regions. Sarajevo: Veselin Masleša.
Yeomans, Rory. 2007. „Of ‘Yugoslav Barbarians’ and Croatian Gentlemen Scholars: Nationalist Ideology and Racial Anthropology in Interwar Yugoslavia“. In Blood and Homeland: Eugenics and Racial Nationalism in Central and Southeast Europe 1900–1940, edited by Marius Turda and Paul J. Weindling, 83–122. Budapest: Central European University Press.
Zadro, Dejan. 2014. „Felix Von Luschan (1854–1924). Prvi znanstveni istraživač srednjovjekovnih nekropola i stećaka u Bosni“. U Šefik Bešlagić i stećci – knjiga sažetaka, uredili Dubravko Lovrenović, Esad Kurtović i Emir O. Filipović, 18–19. Sarajevo: Filozofski fakultet u Sarajevu.
Zečević, Emina. 2001. „O pojmu stećak“. Glasnik srpskog arheološkog društva 17: 143–152.
Zečević, Emina. 2005. Mramorje. Stećci u zapadnoj Srbiji. Beograd: Srpsko arheološko društvo.
Zečević, Emina. 2020. „Nova saznanja i problemi u proučavanju mramora (stećaka) sa teritorije Srbije“. Hercegovina: Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe 6: 63–98.
Zukić, Selma and Edin Bujak. 2020. „Enamel extensions on deciduous teeth – an example on late medieval archaeological sample in Bosnia and Herzegovina“. Bulletin of the International Association for Paleodontology 14 (2): 130–135.
Zukić, Selma, Edin Bujak and Edita Vučić. 2023. „Odontological analysis of medieval archaeological samples from Krešića greblje near Čitluk, Bosnia and Herzegovina - An auxiliary method to genetic analysis“. Genetics & Applications 7 (2): 36–44. https://doi.org/10.31383/ga.vol7iss2ga05
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License

This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.


