Pratiques discursives sur les Carashovènes de l'Europe du Sud-Est dans la lumière des rapports interethniques
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v12i4.9Mots-clés :
Carashovènes, Europe du Sud-Est, discours public, encyclopédie, nationalisme, débats scientifiquesRésumé
Dans cet article est analysée la tentative de construire le discours dominant sur les Carashovènes de l’Europe du Sud-Est, c'est-à-dire le rapport existant entre les pratiques discursives sur la communauté en question dans les différents pays qui manifestent de l'intérêt pour elle. Cette communauté ethnique a un grand potentiel symbolique, et par conséquent politique, qui peut être utilisé pour la revitalisation de la mythologie nationale des nations intéressées. À travers l'analyse comparative des débats scientifiques et de la littérature de vulgarisation scientifique nous avons tenté de reconnaître, de distinguer et de systématiser tous les facteurs, les moyens et les stratégies qui sont utilisés en ce sens-là. C'est particulièrement un changement survenu dans l'utilisation des paradigmes dominants qui a été suivi, c'est-à-dire le rapport entre l'approche historique et anhistorique.
Téléchargements
Références
Bara, M. 2011. Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata. Godišnjak za znanstvena istraživanja 3: 57-84.
Barbu, O.L, A.C.Gagiu, A.D.Giurca. 2015. The Bulgarian minority in Romania – from integration to assimilation. Case study: Izvoarele. South-East European Journal of Political Science III (2): 63-80.
Bedeković, V. 2008. Karaševski Hrvati u Rumnjskoj: biser hrvatske dijaspore. Baština 2 (2): 82-88.
Berđajev, N. 1991. O čovekovom ropstvu i slobodi: ogled o personalističkoj filozofiji. Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.
Birta. I. 1993. Karaševci: narodne umotvorine sa etnološkim osvrtom. Bukurešt.
Birta. I. 2017. Karaševci: Kultura i identitet. Bukurešt (u štampi).
Cerović, Lj. 1997. Srbi u Rumuniji od ranog srednjeg veka do današnjeg vremena. Beograd: Ministarstvo Republike Srbije za veze sa Srbima izvan Srbije.
Creţan, R, P. Kun and L. Vesalon. 2014. From Carasovan to Croat: The ‘Ethnic Enigma’ of a (Re)Invented Identity in Romania. Journal Of Balkan And Near Eastern Studies 16 (4): 437-458.
Dančov, N.G. i I.G. Dančov. 1936. Balgarska enciklopedija. Sofija: Knigoizdatelstvo St. Atanasov
Deleanu, M.M. 1999. „Schimburi culturale cu Croatia si croati dupa 1990, interviu cu Milan Radan“. In Insemnari despre carasoveni, M. M. Deleanu (ed.), 83–90. Banatica: Resita.
Enciclopedia Romaniei 1938- . Bucureşti: Asociaţia Ştiinţificǎ Pentru Enciclopedia României.
Enciklopedija Jugoslavije. 1962. knjiga V. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ.
Enciklopedija leksikografskog Zavoda. 1959. Zagreb: Leksikografski zavod FNRJ.
Enciklopedija srpskog naroda. 2008. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Erdeljanović, J. 1929. Zašto treba Šokce i Krašovane zvati Srbima a ne Hrvatima – Odgovor g. Petru Vlašiću. Politika 21. avgust.
Gellner, E. 1994. „Nationalism and High Cultures“. In Nationalism ed. by J. Hutchinson and A.D.Smith, 63-70. Oxford-New York: Oxford Univeristy Press.
Hategan, P. 2015. Karaševski Hrvati. Riječi 1-4, Časopis za književnost, kulturu i znanost: 5-51. Sisak: Matica Hrvatska.
Hrvatska enciklopedija. 1999-2009. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Illich, I. 1982. Vom Recht auf Gemeinheit. Reinbek bei Hamburg: Rowohlt Tashenbuch Verlag GmbH.
Ivić, P. 1956. Jedna doskora nepoznata govorna grupa štokavskog govora: govori s nezamenjenim jatom. Godišnjak Filozofskog fakulteta 1: 146-160.
Lisac, J. 2012. Karaševci nisu ekavci. Vijenac 482. http://www.matica.hr/vijenac/482/Kara%C5%A1evci%20nisu%20ekavci/
Kančev, K. 2016. Teorii i hipotezi za Karašovenite. http://literaturensviat.com/?p=28176
Mala enciklopedija Prosveta. 1978. Opšta enciklopedija III izdanje. Beograd: Prosveta.
Mala enciklopedija Prosveta. Opšta enciklopedija. 1986. Četvrto izdanje. Beograd: Prosveta.
Maluckov, M. 1994. Etnološko-istorijska literatura na rumunskom jeziku o Krašovanima i Srbima u Rumuniji. Novi Sad. Temišvarski zbornik 1: 153-171.
Maluckov, M. 2000. O svečanoj nošnji Karaševki. Temišvarski zbornik 2: 137-159.
Manea-Grgin, C. 2004. Prilog poznavanju vjerske povijesti karaševskih Hrvata u ranom novom vijeku. Povijesni prilozi 23: 57-70.
Manea-Grgin Castilia. 2008. Hrvatska nacionalna manjina u Rumunjskoj. Hrvatska revija 4. http://www.matica.hr/hr/352/Hrvatska%20nacionalna%20manjina%20u%20Rumunjskoj/
Manea Grgin, C. 2012. Povijest karaševskih Hrvata u rumunjskom Banatu (16.-18. stoljeće). Zagreb: FF press.
Nedeljković. M. 2000. Leksikon naroda sveta. Beograd: Srpska književna zadruga – Službeni list SRJ.
Nedeljković, S. 2007. Čast, krv i suze: ogledi iz antropologije etniciteta i nacionalizma. Beograd: Zlatni zmaj.
Opća enciklopedija. 1978. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod.
Opća enciklopedija. 1988. Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Petrovici, E. 1935 Graiul caraşovenilor. Studii de dialectologie slavă meridională, Bucureşti.
Olujić, I. 2007. „Karaševski Hrvati u Rumunjskoj: jezici i identiteti“. U Jezik i identiteti, J. Granić (ur.), 401-411. Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Radan, M.N. 1994. Problemi porekla Karaševaka. Temišvarski zbornik 1: 147-151.
Radan Uscatu, Miliana-Radmila, 2014. Botezul, nunta și funeraliile la carașoveni. Timișoara: Editura Universității de Vest.
Radojlović, V. 2016. Srbi katolici: istorijske i društvene okolnosti djelovanja Srba katolika. http://vesna.atlantidaforum.com/?p=479
Roksandić, D. 2011-2015. „Krležina Enciklopedija Jugoslavije između auroskepticizma i euronormativizma“. U Europa i enciklopedija: kultura i kodifikacija, ur. V. Bogišić, 167-184. Zagreb: Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu – Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Samardžija, M. 2004. Hrvatski jezik i Hrvati izvan Hrvatske. Časopis hrvatskih studija 3-4: 55-69.
Sikimić, B. 2016. Jezički pejsaž Karaševaka: nadgrobni spomenici. Folkloristika 1-2 (u štampi).
Vermeer, W. 1983. The Rise and Fall of the Kajkawian Vowel System. Studies in Slavic and General Linguistics 3: 439-477.
Visković, V. 1991. Enciklopedizam Miroslava Krleže. Radovi Lekiskografskog zavoda Miroslav Krleža 1: 133-150.
Vlahović, P. 1984. Narodi i etničke zajednice sveta. Beograd: Vuk Karadžić.
Vlahović, P. 1994. Neke etničke odrednice Krašovana. Temišvarski zbornik 1: 137-145.
Vlašić, P. 1929. Zašto sam naše sunarodnike katolike u Rumunjskoj nazvao Hrvatima – Odgovor g.dr. Jovanu Erdeljanoviću. Politika 5. avgust.
Vulić, V. 1998. Rumunjski Hrvati u pretpreporodnom i preporodnom razdoblju. Dani Hvarskoga kazališta: Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu 24 (1): 567-574.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


