Kulturni i društveni život turskog paše u Beogradu - primer Ali Riza-paše
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.10Ključne reči:
Ali Riza-paša, Beograd, Srbija, knez Mihailo Obrenović, društveni život, kulturni život, pašinica MejraApstrakt
U radu je analiziran vrlo poseban odnos poslednjeg komandanta beogradske tvrđave, Ali Riza-paše prema društvenom i kulturnom životu srpske prestonice. Budući da su odnosi Srba i Turaka bili vrlo specifični, ovaj paša je po prvi put raskinuo stare okove i kao jedini turski paša do tada uključio se u potpunosti u društveni život sa Srbima. Lično je učestvovao na brojnim zabavama i proslavama, a njegova žena Mejra je ostala poznata kao prva pašina supruga koja je organizovala salonska druženja za žene iz tadašnjih visokih društvenih slojeva. Njeni orijentalni saloni ostavili su dubokog traga na društvo srpske prestonice. Cilj nam je bio da predstavimo jednu folklornu i kulturološku dimenziju života turskog paše, ali i života na njegovom dvoru preko angažovanja i delovanja njegove supruge.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Archives diplomatiques 1867. Recueil de diplomatie et d’historie, tome deuxième, 7. année (octobre, novembre, décembre 1867). Paris: Amyot.
Dimitrijević-Stošić, Poleksija. 1965. Posela u starome Beogradu. Beograd: P. D. Dimitrijević-Stošić.
Erdoğan Nilgun, Selma. 1996. Sexual life in Ottoman society. İstanbul: Dönence Yayınları.
Faroqhi, Suraiya. 1994. An Economic and Social History of the Ottoman Empire, 1300–1914. Cambridge: Cambridge University Press.
Gavrilović, Mihailo. 1978. Miloš Obrenović, vol. 1 (1813–1820), vol. 2 (1821–1826), vol. 3 (1827–1835). Beograd: Slovo Ljubve.
Goodwin, Godfrey. 1997. The Private World of the Ottoman Women. Saqi Books.
Janković, Zorica. 2006. Put u Carigrad. Knez Mihailo, predaja gradova i odlazak Turaka iz Srbije. Beograd: Istorijski muzej Srbije.
Ljušić, Radoš. 2003. Vožd Karađorđe. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljušić, Radoš. 2004. Kneževina Srbija 1830–1839. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ljušić, Radoš. 2008. Srpska državnost 19. veka. Beograd: Srpska književna zadruga.
Miljković-Katić, Bojana. 2002. Struktura gradskog stanovništva Srbije sredinom 19. veka. Beograd: Istorijski institut.
Pantelić, Dušan. 1927. Beogradski pašaluk posle Svištovskog mira 1791–1794. Beograd: Srpska kraljevska akademija.
Pantelić, Dušan. 1949. Beogradski pašaluk pred Prvi srpski ustanak 1794–1804. Beograd: Srpska akademija nauka.
Rajić, Suzana. 2013. Velika Britanija i gradsko pitanje 1866/1867 – Borba za Beograd. Beogradski istorijski glasnik 4: 123–140.
Rizaj, Skender. 1970. Šta je predstavljao srpski ejalet, a šta beogradski muhafizluk. Vranjski glasnik 6: 329–332.
Sancar, Asli. 2007. Ottoman Women. Myth and Reality. New Jersey: The Light Inc.
Shaw, Stanford and Shaw Ezel Kural. 1977. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Vol. II. Reform, Revolution and Republic. The Rise of Modern Turkey 1808-1975. University of Cambridge: Cambridge University Press.
Süreyya, Mehmed. 1996. Sicill-i Osmanȋ, I, yayına hazırlayan Nuri Akbayar. Istanbul: Tarih Vakfi.
Tričković, Radmila. 1971. Spisak muhafiza Beograda od 1690. do 1789. godine. Istorijski časopis 18: 297–328.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2019 Danko Leovac

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


