Moda i semiotika roda
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v10i4.3Ključne reči:
rod, tekst, znak, semiotika, kros-dresing, unisex, transgender, postkolonijalizamApstrakt
Odevanjem tela, oduvek je bilo moguće slati određene poruke okolini. Uostalom, o komunikacionoj sposobnosti odeće pisali su mnogi teoretičari. Simbolički potencijal odevnih formi vezivan je i za njihove drevne oblike. Savremene studije mode tumače odevni predmet kao tekst, putem kojeg se konstruiše i izražava specifičan kulturalni identitet. Kako se identiteti trenutno realizuju kroz čin izvođenja procesa poistovećivanja sa stvarnim ili idealnim subjektom, moda u svakom pojedinačnom vizuelnom stvaranju subjekta, kao identiteta date uloge, ima naročit značaj. U skladu s tim i odevanje tela se posmatra kao jedno od raspoloživih sredstava rodne identifikacije, kao i načina potvrđivanja subjekta putem izvođenja zastupničke uloge muškarca i žene. Budući da izvođenje određene uloge, u konkretnom slučaju, podrazumeva postojanje subjekta kao događaja (tekstualne) uloge, sfera odevne mode u ovom radu povezuje se primarno sa sferom prikazivanja subjekta, kao pripadnika određene rodne kategorije. Odeća se posmatra kao jedan u nizu instrumenata rodne naturalizacije, u smislu odevne moći ka održavanju, izvođenju i prikazivanju stabilnosti rodnih normi. S tim u vezi, u ovom radu razmatraće se uvek aktuelna pitanja postojanja utvrđenih granica muške i ženske mode, muških i ženskih odevnih ukrasa i boja, ali i društveno prihvatljivih muških i ženskih odevnih formi.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Barnard, Malcolm. 2007. Fashion as communication. NY – London: Routledge.
Barthes, Roland. 1983. The fashion system. Los Angeles: Univesity of California press.
Bodrijar, Žan. 2002. „Moda. Čarolija koda“. U Moda. Povijest, sociologija, teorije mode, ur. Durđa Bartlett, Mirna Cvitan Černelić i Ante Tonči Vladislavić, 191-204. Zagreb: Školska knjiga.
de Bovoar, Simon. 1982. Drugi pol. Beograd: BIGZ.
Butazzi, Grazietta. 2002. „Moda, umjetnost, povijest, društvo“. U Moda. Povijest, sociologija i teorija mode, ur. Durđa Bartlett, Mirna Cvitan Černelić i Ante Tonči Vladislavić, 51-65. Zagreb: Školska knjiga.
Crane, Diana. 2000. Fashion and its social agendas. Class, gender and identity in clothing. Chicago – London: University of Chicago press.
Davis, Fred. 1992. Fashion, culture and identity. Chicago – London: University of Chicago Press.
Eco, Umberto. 1978. A theory of semiotics. Bloomington: Indiana University Press.
Fisk, Džon. 2001. Popularna kultura. Beograd: Clio.
Flugel, J. C. 1929. On the mental attitude to present day clothes. British Journal of Medical psihology 9: 34-46.
Hebdidž, Dik 1980. Potkultura: značenje stila. Beograd: Pečat.
Higgins- Roach Mary Ellen, Joanne Eicher, Kim Johnson. 1995. Dress and Identity. New York: Fairchild Publications.
Hollander, Ann. 1994. Sex and suits. The evolution of modern dress. NY: Alfred A. Knopf.
Jestratijević, Iva. 2011. Studija mode: znaci i značenja odevne prakse. Beograd: Orion Art.
Koda, Harold. 2001. Extreme beauty. The body transformed. NY: Metropolitan Museum of Art.
Lipovecki, Žil. 1992. Carstvo prolaznog: moda i njena sudbina u modernim društvima. Sremski Karlovci: Knjižarnica Zoran Stojanović.
McRobbie, Angela. 1988. Zoot suits and second-hand dresses: an anthology of fashion and music. Boston: Unwin Hyman.
Mrščević, Zorica. 1999. Rečnik osnovnih feminističkih pojmova. Beograd: Žarko Albulj.
Paić, Žarko. 2007. Vrtoglavica u modi: prema vizualnoj semiotici tijela. Zagreb: Altagama.
Polhemus, Ted, Lynn Procter. 1978. Fashion and Anti Fashion. London: Thames and Hudson.
Sullivan, James. 2006. Jeans – a cultural history of an American icon. NY: Gotham Books.
Šuvaković, Miško. 2005. Pojmovnik suvremene umjetnosti. Zagreb: Horetzky.
Vasić, Pavle. 1929. Odelo i oružje. Beograd: Umetnička akademija.
Vujačić, Lidija. 2008. Kultura odijevanja kao oblik komunikacije. Podgorica: Pobjeda.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


