Communisme et religion – un essai historiographique et anthropologique
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v12i1.2Mots-clés :
communisme, religion, laïcité, athéisme, idéologie, nationalismeRésumé
Le marxisme n’était pas seulement l’étude du matérialisme historique ou économique, mais aussi la pensée de la rédemption, du „rôle messianique“ du prolétariat, de la société parfaite de l’avenir, de la pouvoir de l’homme et de sa victoire sur les forces irrationnelles de la nature et de la société. Il existait dans le système marxiste un mélange illogique d’éléments matérialistes, déterministes et amoralistes avec ceux idéalistes, moralisatrices et pacifiste (d’origine religieuse). Marx créai le mythe du prolétariat, dont la mission était la question de la foi. Le marxisme n’était pas seulement la science et la politique, mais aussi la religion, d’où venait son pouvoir.
La nature religieuse du marxisme est la plus visible dans son but principal – la conjonction de „l’homme idéal“ et Dieu – et l’on pourrait dire que le communisme est une variante athéiste d’une certaine eschatologie religieuse et que la dialectique marxiste est une forme athéiste des lois religieux de l’histoire. Néanmoins, selon le concept marxiste, le problème principal du capitalisme est „l’aliénation“, et cela n’est qu’une forme athéiste de „l’injustice“ métaphysique. Le marxisme fit la „résorption de la théologie“ en soulignant que la fin de l’histoire humaine serait inévitable, ce qui représenterait le point du départ dans la „conjonction avec Dieu“. Selon le modèle eschatologique classique, ce processus se finirait par la résorption dans laquelle l’homme et Dieu ne seraient seulement unis, mais situés au plus haut niveau – parfait. Par ce biais, le „processus pénible de l’aliénation“ s’achèverait finalement et l’homme reviendrait „à la maison“ afin de passer à plan supérieur – post-créateur.
Téléchargements
Références
Berđajev, Nikolaj. 1989. Izvori i smisao ruskog komunizma. Beograd: Književne novine.
Blagojević, Mirko. 2005. Savremene religijske promene: sekularizaciona paradigma i desekularizacija. Teme 1–2: 15–39.
Bošković, Dušan. 2003. Estetika u okruženju. Sporovi o marksističkoj estetici i književnoj kritici u srpsko–hrvatskoj periodici od 1944. do 1972. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju – Filip Višnjić.
Brkljacic, Maja. 2001. A Case of a Very Difficult Transition: The Ritual of the Funeral of Josip Broz Tito. Limen Journal for Theory and Practice of Liminal Phenomena no. 1, dostupno na: http://limen.mi2.hr/limen1-2001/maja_brkljacic.html
Đilas, Aleksa. 1990. Osporavana zemlja. Beograd: Književne novine.
Epštejn, Mihail. 1998. Vera i lik. Novi Sad: Matica srpska.
Jovanović, Srđan. 2010. Religija, ateizam i komunizam. http://www.danas.rs/dodaci/. Prvi put objavljeno 8. januara 2010.
Krstić, Zoran 2010. Historia magistra vitae est – Predlog teološkog vrednovanja sekularizacije. Teme 1: 239–250.
Kolakovski, Lešek. 1980, 1985. Glavni tokovi marksizma, I, III. Beograd: BIGZ.
Kuljić, Todor. 1998. Tito. Sociološkoistorijska studija. Beograd: Institut za političke studije.
Kuljić, Todor. 2004. Grob i moć – tanatosociološka analiza sahrana Tita, F. Tuđmana i S. Miloševića. Sociologija 4: 595–606.
Malešević, Miroslava. 2007. Hrišćanski identitet sekularne Evrope. Glasnik Etnografskog instituta SANU 1: 9–28.
Marković, Dragoslav. 1987. Život i politika 1967–1978, I. Beograd: Rad.
Martinov, Zlatoje. 2010. Vera oličena u ateizmu. Republika 484–485 (1–30. septembar).
Melville, Caspar and Ryklin Michail. 2009. On the trail of the red pilgrims, New Humanist, 2. http://www.eurozine.com/journals/newhumanist/issue/2009-03-09.html
Mikulić, Tatjana. 2013. „Analiza prostornog ponašanja na primeru sahrane kralja Petra I Karađorđevića“. U Nova srpska antropologija: Antropologija smrti II – sahrana, grob i groblje, urednici I. Kovačević i D. Sinani. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta i Institut za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta. http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Publications/cd09a56ca7294540a19ff8552dc0fdbe.pdf
Mikulić, Tatjana. 2013. „Koncept ’društvene drame’: sahrana Zorana Đinđića“. U Antropologija smrti. II, sahrana, grob i groblje, urednici I. Kovačević i D. Sinani. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta i Institut za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta. Dostupno na: http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Publications/cd09a56ca7294540a19ff8552dc0fdbe.pdf
Miloradović, Goran. 2007. Prah prahu : Stalјi¬ni¬stič¬ki po¬grebni ri¬tuali u socijali¬stič¬koj Jugoslavi¬ji. Godišnjak za društvenu istoriju 1–3: 83–107.
Nikolić, Kosta 2015. Mit o partizanskom jugoslovenstvu. Beograd: Zavod za udžbenike.
Nikolić, Kosta. 2016. Jedna izgublјena istorija – Srbija u 20. Veku. Beograd: Službeni glasnik.
Pavićević, Aleksandra. 2009. Dani žalosti i vreme uspomena. Smrt, sahrana i sećanje/pamćenje javnih ličnosti u Srbiji u vreme socijalizma i posle njega. Glasnik Etnografskog instituta SANU 1: 223–238.
Pavićević, Aleksandra. 2011. Živa dela mrtvih tela. Smrt i religija ancije u Srbiji 19. Veka. Glasnik Etnografskog instituta SANU LIX: 7–17.
Perica, Vjekoslav. 2006. Balkanski idoli. Religija i nacionalizam u jugoslovenskim državama, I. Beograd: XX vek.
Perica, Vjekoslav. 2011. „Herojstvo, mučeništvo i karizma u civilnoj religiji titoizma. Proturječja između Titovog kulta i kulta nаrodnih heroja Jugoslavije“. U Tito – viđenja i tumačenja, 582–597. Beograd: Institut za noviju istoriju.
Radić, Radmila. 1999. Sekularizacija kao oblik prozelitizma u zemljama istočne Evrope. Tokovi istorije 1–4: 128–143.
Radić, Radmila. 2001. „Politička ideologija kao sekularna religija i njena integrativna funkcija“. U Dijalog povjesničara–istoričara, IV, 467–483. Zagreb.
Rasel, Bertrand. 1962. Istorija zapadne filozofije. Beograd: Kosmos.
Riklin, Mihail. 2010. Komunizam kao religija. Intelektualci i Oktobarska revolucija. Zagreb: Fraktura.
Rothbard, Murray N. 1990. Karl Marx: Communist as Religious Eschatologist. The Review of Austrian Economics 4: 123–179.
Sinani, Danijel. 2014. Nove i alternativne religije. Beograd: Srpski Genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Stevanović, Lada. 2009. Rekonstrukcija sećanja, konstrukcija pamćenja. Kuća cveća i Muzej istorije Jugoslavije. Zbornik radova Etnografskog instituta SANU 26: 101–116.
Shirazi, Habibollah Abolhassan. 2006–2007. Religion as discourse: communist and post–communist community. Transcultural Studies 2–3: 173–185.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


