From Collective Creativity to Authorship: Examples of the Personalization of Fashion Designers in Socialist Yugoslavia

Authors

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v20i4.1

Keywords:

fashion designer, personalization, collective creativity, authorship, socialism, SFRY

Abstract

Socialist creativity, understood as a form of collective creativity, was based on the engagement of shared human capacities in order to achieve an envisioned project of modernity and a bright future. In its attempt to erase the distinction between manual and intellectual labor, official ideology promoted the direct implementation of imaginative and creative ideas into production. Within such a cultural context, there was little room for the fashion designer, as an individual, to express creative genius. Nevertheless, from the mid-1960s onwards, radical changes occurred in the practice of Yugoslav socialism. Economic reform, the rise of a socialist middle class, and the rapid development of the Yugoslav textile and fashion industry - which increasingly penetrated demanding international markets year after year - led to the personalization of fashion designers, among whom the most prominent figures were Dobrila Vasiljević Smiljanić, Aleksandar Joksimović, and Mirjana Marić. While the name of Dobrila Vasiljević Smiljanić, a designer of hand-knitwear from Sirogojno, remained inseparably linked to numerous named and unnamed knitters producing designs within a cooperative system, thus embodying the idea of collective creativity and shared effort, the designs of Aleksandar Joksimović and Mirjana Marić came to be recognized as products bearing an authorial signature. However, Joksimović’s fashion production largely remained unnamed, in contrast to the creations of Mirjana Marić for Belgrade-based Jugoeksport, Moda from Veliko Gradište, and Rudnik from Gornji Milanovac, which acquired an explicit authorial label during the 1970s and 1980s.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Arbačić, Maja. 2008. Žuži Jelinek: ambasador mode. Zagreb: Muzej grada Zagreba.

Antić, Radmila i Jelica Stamenković. 1974. Umetnička zbirka legat Jugoexport-a Muzeju grada Beograda. Beograd: SANU.

Adamović, Ljubiša, Džon R. Lempi i Rasel O. Priket. 1990. Američko-jugoslovenski ekonomski odnosi posle Drugog svetskog rata. Beograd: NIP „Radnička štampa“.

Bartlett, Djurdja. 2010. FashionEast: The Spectre that Haunted Socialism. Cambridge: The MIT Press.

Bešlin, Milivoj. 2022. Ideja moderne Srbije u socijalističkoj Jugoslaviji, knj. 1. Novi Sad i Beograd: Akademska knjiga i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Bešlin, Milivoj i Petar Žarković. 2021. „Srpski liberali i Hrvatsko proljeće: hrvatsko-srpski odnosi i novi koncepti Jugoslavije krajem 1960-ih i početkom 1970-ih“. Časopis za suvremenu povijest 53 (3): 791–821. http://dx.doi.org/10.22586/csp.v53i3.18379

Bjeladinović, Jasna. 1976. „Porast muzejskog fonda putem poklona“. U Etnografski muzej u Beogradu 1901–1976, uredio Nedeljko Gvozdenović, 73–83. Beograd: SANU.

Bogdanović, Bojana. 2016. Tradicija kao simbolički resurs: modna produkcija Sirogojno stil. Sirogojno: Muzej na otvorenom „Staro selo“.

Bourdieu, Pierre. 1986. „The Forms of Capital“. In Handbook of Theory and Research for Sociology of Education, edited by John B. Richardson, 241–258. Westport, CT: Greenwood.

Bourdieu, Pierre. 1993. The Field of Cultural Production: Essays on Art and Literature. New York: Columbia University Press.

Bourdieu, Pierre. 2009. „Some Properties of Fields“. In Media Studies: A Reader, edited by Sue Thornham, Caroline Bassett and Paul Marris, 94–99. Edinburgh: Edinburgh University Press.

Breward, Christopher. 2003. Fashion. Oxford and New York: Oxford University Press.

Cvetičanin, Predrag. 2014. „Polje kulturne produkcije u Srbiji“. Časopis za kulturu nevladinih organizacija Vojvodine „Most“ 2: 15–56.

Deer, Cécile. 2012. „Doxa“. In Pierre Bourdieu: Key Concepts, edited by Michael Grenfell, 114–125. Abingdon: Routledge.

Devetak, Tanja. 2020. “Art Influence on Slovenian Fashion”. Zbornik Muzeja primenjene umetnosti 16: 74–80.

Dobrenko, Evgeniĭ Aleksandrovich. 2007. Political Economy of Socialist Realism. New Haven and London: Yale University Press.

Drobac, Jelena. 2024. „Nowhere and Everywhere: Unveiling Fashion Logos of SFR Yugoslavia“. Slanted 44 – Type Fashion: 178–184.

Duda, Igor. 2023. Socijalizam na kućnom pragu: mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji. Zagreb: Srednja Europa.

Gandl, Stiven i Klino T. Kasteli. 2007. Glamur. Beograd: Clio.

Hall, Stuart. 1986. „The Problem of Ideology – Marxism without Guarantees“. Journal of Communication Inquiry 10 (2): 28–44. https://doi.org/10.1177/019685998601000203

Lazić, Mladen. 1987. U susret zatvorenom društvu? Klasna reprodukcija u socijalizmu. Zagreb: Naprijed.

Matošević, Andrea. 2015. Socijalizam s udarničkim licem: etnografija radnog pregalaštva. Zagreb i Pula: Institut za etnologiju i folkloristiku i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli.

Menković, Mirjana. 2014. Moda i dizajn: Mirjana Marić. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.

Miljković, Marko. 2022. “Kitchen without the debate: The Yugoslav exhibition of consumer goods in Moscow, 1960”. Tokovi istorije 3: 119–144. https://doi.org/10.31212/tokovi.2022.3.mlj.119-144

Milošević, Tatjana. 2017. „Vojnoekonomska saradnja Jugoslavije i Sjedinjenih Američkih Država u postvijetnamskom periodu“. Vojnoistorijski glasnik 1: 167–190.

Milošević, Tatjana. 2017. „Obnova vojne saradnje SAD i SFRJ 1970–1974“. Vojnoistorijski glasnik 2: 257–283.

Pettinger, Lynne. 2004. „Brand Culture and Branded Workers: Service Work and Aesthetic Labor in Fashion Retail“. Consumption, Markets and Culture 7 (2): 165–184. http://dx.doi.org/10.1080/1025386042000246214

Pettinger, Lynn. 2014. „Clothing“. In The Cultural Intermediaries: Reader, edited by Jennifer Smith Maguire and Julian Matthews, 168–179. London: Sage.

Piljak, Milan. 2023. „Borba za kontrolu kapitala u jugoslovenskoj spoljnoj trgovini: pokušaj obuzdavanja moći spoljnotrgovinskih preduzeća u SFRJ sredinom 60-ih godina“. U Tokovi kapitala u Jugoslaviji 1918–1991 – studije slučaja, uredile Vesna Aleksić i Jelena Rafailović, 209–233. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.

Popović, Bojana. 2015. Aleksandar Joksimović: iz zbirke Muzeja primenjene umetnosti. Beograd: Muzej primenjene umetnosti.

Rajović, Radošin, ur. 1970. Ko je ko u Jugoslaviji: jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar.

Spasić, Aleksandar. 1971. Centrotextil: import-export. Beograd: Export-press.

Spasić, Ivana. 2013. Kultura na delu: društvena transformacija Srbije iz burdijeovske perspektive. Beograd: Fabrika knjiga.

Škorić. Jovana. 2015. „Burdijeova analiza polja i kapitala iz perspektive sociologije svakodnevnog života“. Kultura polisa 27: 333–352.

Velimirović, Danijela. 2006. „Moda, ideologija i politika: odevanje Jovanke Broz“. Antropologija 1: 50–60.

Velimirović, Danijela. 2008. Aleksandar Joksimović: moda i identitet. Beograd: Utopija.

Velimirović, Danijela. 2012a. „Socijalistički šik: moda, ideologija i potrošačka kultura u SR Srbiji“. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Velimirović, Danijela. 2012b. „Nov izgled za ʽnovu ženuʼ: uobličavanje ʽproleterskog ukusaʼ (1945–1951)“. Etnoantropološki problemi 7 (4): 935–955. https://doi.org/10.21301/EAP.v7i4.3

Zhang, Yu. 2020. Going to the Countryside. The Rural in Modern Chinese Cultural Imagination, 1915–1965. Ann Arbor: University of Michigan Press.

Žarković, Petar. 2024. Marko Nikezić: diplomata u središtu Hladnog rata. Novi Sad i Beograd: Akademska knjiga i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Downloads

Published

2026-01-09

How to Cite

Velimirović, Danijela. 2026. “From Collective Creativity to Authorship: Examples of the Personalization of Fashion Designers in Socialist Yugoslavia”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 20 (4):977–1008. https://doi.org/10.21301/eap.v20i4.1.

Most read articles by the same author(s)

1 2 > >>