From Electroacustic Music to Byzantine Cantillation and Vice Versa: Vladimir Jovanović, Composer

Authors

  • Aleksandra Pavićević Ethnographic Institute SASA, Belgrade, Serbia
  • Gordana Blagojević Ethnographic Institute SASA, Belgrade, Serbia

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.2

Keywords:

Vladimir Jovanović, composer, electroacustic music, Byzantine church cantillation, postmodernism, religion

Abstract

The relationship between the artist and the time in which he creates is almost always two-way – the historical moment forms choices, styles and artistic expression, while the artist himself becomes the symbol of the epoch, with its individuality and particularity. In music as the most abstract act of creation, this connection may not be so obvious. It is relatively easy to get out of time frames, and its interpretations often lose the connection to the historical context in which they originated. The aim of this paper is to illustrate the various aspects of this connection, as well as to show a rich life path and the development of an artist, on the example of the life and professional path of the composer Vladimir Jovanović (1956-2016). He crossed the path from electroacoustic music to composing in the key of the Byzantine, Ecclesiastical, Liturgical expression, pointing to various aspects of the musical and creative postmodern, searching for this ideal form of artistic inspiration, which is always a quest for Truth. At the end of his life, he worked at the same time on composing in both music genres, whose messages in his pieces were constantly intertwined.

Downloads

Download data is not yet available.

References

Blagojević, Gordana. 2005. O recepciji crkvene vizantijske muzike u Beogradu krajem 20. i početkom 21. veka (ili kako je Stevan Mokranjac postao stariji i srpskiji kompozitor od Stefana Srbina). Glasnik Etnografskog instituta SANU LIII: 153-171.

Blagojević, Gordana. 2011. „Ikona kao roba: jedna ilustracija pravoslavnog identiteta u Srbiji danas“. U Antropologija, religije i alternativne religije – kultura identiteta, ur. Danijel Sinani, 221-237. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.

Blagojević, Gordana. 2012. „Byzantium as a Symbol and Inspiration for the Contemporary Musical Creativity in Serbia at the end of the second and the beginning of the third millennium“. U Duhovna kultura i religioznost nekad i danas – različiti konteksti i tradicije, ur. Ivica Todorović i Gordana Blagojević, 171-198. Beograd: Raška škola, Univerzitet u Prištini – Fakultet tehničkih nauka, Etnografski institut SANU, Centar za religijske studije IFDT-a, Narodni muzej – Čačak, Srpski naučni centar.

Blagojević, Gordana. 2017а. „Arhimandrit Paisij (Tanasievich) Hilandarec kak pevchij: ego rol' v rasprostranenii afonskogo ifosa vizantijskogo penija v Serbii v konce 20. i nachale 21. veka“. U Bogosluzhebnye praktiki i kul'tovye iskusstva v sovremennom mire, ur. Svetlana Hvatova, 39-50. Majkop: Rossijskij gumanitaryj nauchnij fond Ministerstvo obrazovanija i nauki Rossijskoj federacii FBGOU vo Adygejskij gosudarstevnnyj universitet.

Blagojević, Gordana. 2017б. H moysikή metarrύthmish toy 1814: mia empeirikή – afhghmatologikή prosέggish. Doktorska disertacija. Atina: Biblioteka Odeljenja za muzikologiju Filozofskog fakulteta Nacionalnog i Kapodistrijinog Univerziteta.

Denegri, Ješa, Božidar Zečević, Kosta Bogdanović. 1979. Interdisciplinarni pristup u savremenim istraživawima. Treći program 40: 471–480.

Đorđević, Jelena. 2009. Postkultura. Beograd: Clio.

Hofman Veselinović, Mirjana. 1993. Mitološki aspekti muzike. Od moderne ka postmodernoj – prelomna tačka? Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 12 – 13: 7–14.

Hofman Veselinović, Mirjana. 1997. Fragmenti o muzičkoj postmoderni. Novi Sad: Matica srpska.

Jaćimović, Srđan. O razlikama u tradiciji crkvenog pevanja Vizantije i Srbije. http://aperto.artf.ni.ac.rs/index.php/o-razlikama-u-tradiciji-crkvenog-pevanja-vizantije-i-srbije/ Pristupljeno 15. decembra 2017.

Jovanović, Vladimir. Intervju: „Nema više Marije Terezije“. Pravoslavni ilustrovani časopis Iskon 5: 22-28.

Jovanović, Vladimir. 2004. Umetnost u hrišćanstvu ili hrišćanstvo u istoriji. U Vizantijska nauka o muzici, Jevgenij Hercman, 321-353. Beograd: Clio.

Jovanović, Vladimir. 2017. Antologija ili Cvetoslovlje. Svakodnevno i praznično pojanje u osam glasova. Beograd: Riznica.

Jovanović, Jelena. 2012. „Identiteti izraženi kroz aktuelizaciju sviranja i gradnje kavala u Srbiji 90-tih godina XX veka“. U Muzičke prakse Balkana: etnomuzikološke perspektive, ur. Dejan Despić, Jelena Jovanović, Danka Lajić-Mihajlović, 1–27. Beograd: Muzikološki institut SANU.

Kovač, Marija. 1991. Beogradska muzička postmoderna. Treći program 90–91: 39–44.

Medić, Ivana. 2007. The Ideology of Moderated Modernism in Serbian Music and Musicology. Muzikologija 7: 279 – 294.

Milin, Melita. 2006. Etape modernizma u srpskoj muzici. Muziklogija 6: 93–116.

Mitrović, Todor. 2014. „Hipervizantijski paradoks: Zašto je moguće/potrebno govoriti o stilu savremenog crkvenog slikarstva u Srbiji?“ U Religija, religioznost i savremena kultura. Od mističnog do (i)racionalnog i vice versa, ur. Aleksandra Pavićević, Zbornik Etnografskog instituta SANU 30, 87-103. Beograd: Etnografski institut SANU.

Pavićević, Aleksandra. 2017. Kompozitor, učitelj i saradnik ptica. Kulturni dodatak dnevnog lista Politika. 16. septembar, str. 7

Peno, Vesna. 2015. Predanje i/ili tradicija u novijoj bogoslužbenoj muzici Srpske crkve. Glasnik Etnografskog instituta SANU LXIII (2): 433–450.

Premate, Zorica. 2018. Nedostaje nam više samopoštovanja. Kulturni dodatak dnevnog lista Politika, subota 6. januar, str. 3.

Prodanov-Krajišnik, Ira. 2008. Desekularizacija u srpskoj umetnosti i muzici. Religija i tolerancija VI (9): 37–58.

Sovtić, Nemanja. 2013. Postmoderna u „ogledalu“ epistemološkog reza između utopijske i postutopijske svesti i studija slučaja: „Izlazak“ iz istorije muzike i muzikologije. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 48: 179–188.

Stάthhs, Grhgόrios. 2016. Ta prwtόgrafa ths exhgήsews eis thn Nέan Mέthodon shmeiografίas, tόmos A΄. Athήna: Ίdryma Byzentinήs Moysikologίas.

Stefanović, Dimitrije. 1961. Izgoreli neumski rukopis br. 93 Narodne biblioteke – jedini poznati muzički spomenik iz srpskog srednjeg veka. Bibliotekar XIII (5): 379-384.

Stefanović, Dimitrije (prir.). 1975 Stara srpska muzika – primeri crkvenih pesama iz XV veka. Posebna izdanja, knj. 15/I. Beograd: Muzikološki institut SANU

Stefanović, Dimitrije. 1994. Crkveno pojanje i crkvena muzika. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 15: 23-31.

Šestorica. Struka glazbene umjetnosti i balet. Na: http://proleksis.lzmk.hr/997/ Pristupljeno 15. septembra 2017.

Šmeman, Aleksandar. 1994. Nacionalni preporodi pravoslavnih naroda mimo pravoslavlja. Hrišćanska misao, 4-6.

Šmeman, Aleksandar. 1997. Pravoslavlje na Zapadu – Crkva, svet, misija. Cetinje.

Šuvaković, Miško. 1995. Postmoderna. Beograd: Narodna knjiga.

Vujanović, Ana. 2011. Političnost umetnosti: policije i politike, strategije i taktike. http://www.umetnostpolitika.tkh-generator.net/2011/01/ana-vujanovic-politicnost-umetnosti-policije-i-politike-strategije-i-taktike/Pristupljeno 21. januara 2018.

Zrnce idealizma u kreativnom činu umetnika. Intervju sa Isidorom Žebeljan na Radio Slobodna Evropa. https://www.slobodnaevropa.org/a/847812.html Pristupljeno 2. marta 2018.

„Život sa muzikom. Vladimir Jovanović“ https://www.youtube.com/watch?v=Pn17fVY3l2Y Pristupljeno 10. septembra 2017.

Downloads

Published

2018-06-19

How to Cite

Pavićević, Aleksandra, and Gordana Blagojević. 2018. “From Electroacustic Music to Byzantine Cantillation and Vice Versa: Vladimir Jovanović, Composer”. Etnoantropološki Problemi Issues in Ethnology and Anthropology 13 (2):327-44. https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.2.