De la musique électroacoustique jusqu’au chant byzantin et vice versa: Vladimir Jovanović, compositeur
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.2Mots-clés :
Vladimir Jovanović, compositeur, musique électroacoustique, chant écclésiastique byzantin, postmodernité, religionRésumé
Le rapport entre l’artiste et l’époque à laquelle il crée est presque toujours à deux sens – le moment historique façonne les choix, les styles et l’expression artistique, alors que l’artiste par son individualité et sa spécificité devient un symbole de l’époque. En musique en tant qu’acte le plus abstrait de la création, ce rapport n’est peut-être pas aussi évident. La musique sort relativement facilement des cadres temporels et ses interprétations cessent souvent de renvoyer au contexte historique dans lequel elles sont nées. L’objectif de ce travail est de rendre compte, sur l’exemple du parcours personnel et professionnel du compositeur Vladimir Jovanović (1956–2016) de différents aspects de ce rapport, mais aussi de rendre compte d’une riche carrière et d’un épanouissement d’artiste. En recherchant la forme idéale de la création artistique, qui est toujours une recherche de la Vérité, il est passé de la musique électroacoustique à la composition dans le genre byzantin, écclésiastique, lithurgique, retraçant les différents aspects de la postmodernité musicale et créatrice. Vers la fin de sa vie il a travaillé parallèlement sur la composition dans les deux genres musicaux, dont les messages s’entrecroisaient continuellement dans ces œuvres.
Téléchargements
Références
Blagojević, Gordana. 2005. O recepciji crkvene vizantijske muzike u Beogradu krajem 20. i početkom 21. veka (ili kako je Stevan Mokranjac postao stariji i srpskiji kompozitor od Stefana Srbina). Glasnik Etnografskog instituta SANU LIII: 153-171.
Blagojević, Gordana. 2011. „Ikona kao roba: jedna ilustracija pravoslavnog identiteta u Srbiji danas“. U Antropologija, religije i alternativne religije – kultura identiteta, ur. Danijel Sinani, 221-237. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Blagojević, Gordana. 2012. „Byzantium as a Symbol and Inspiration for the Contemporary Musical Creativity in Serbia at the end of the second and the beginning of the third millennium“. U Duhovna kultura i religioznost nekad i danas – različiti konteksti i tradicije, ur. Ivica Todorović i Gordana Blagojević, 171-198. Beograd: Raška škola, Univerzitet u Prištini – Fakultet tehničkih nauka, Etnografski institut SANU, Centar za religijske studije IFDT-a, Narodni muzej – Čačak, Srpski naučni centar.
Blagojević, Gordana. 2017а. „Arhimandrit Paisij (Tanasievich) Hilandarec kak pevchij: ego rol' v rasprostranenii afonskogo ifosa vizantijskogo penija v Serbii v konce 20. i nachale 21. veka“. U Bogosluzhebnye praktiki i kul'tovye iskusstva v sovremennom mire, ur. Svetlana Hvatova, 39-50. Majkop: Rossijskij gumanitaryj nauchnij fond Ministerstvo obrazovanija i nauki Rossijskoj federacii FBGOU vo Adygejskij gosudarstevnnyj universitet.
Blagojević, Gordana. 2017б. H moysikή metarrύthmish toy 1814: mia empeirikή – afhghmatologikή prosέggish. Doktorska disertacija. Atina: Biblioteka Odeljenja za muzikologiju Filozofskog fakulteta Nacionalnog i Kapodistrijinog Univerziteta.
Denegri, Ješa, Božidar Zečević, Kosta Bogdanović. 1979. Interdisciplinarni pristup u savremenim istraživawima. Treći program 40: 471–480.
Đorđević, Jelena. 2009. Postkultura. Beograd: Clio.
Hofman Veselinović, Mirjana. 1993. Mitološki aspekti muzike. Od moderne ka postmodernoj – prelomna tačka? Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 12 – 13: 7–14.
Hofman Veselinović, Mirjana. 1997. Fragmenti o muzičkoj postmoderni. Novi Sad: Matica srpska.
Jaćimović, Srđan. O razlikama u tradiciji crkvenog pevanja Vizantije i Srbije. http://aperto.artf.ni.ac.rs/index.php/o-razlikama-u-tradiciji-crkvenog-pevanja-vizantije-i-srbije/ Pristupljeno 15. decembra 2017.
Jovanović, Vladimir. Intervju: „Nema više Marije Terezije“. Pravoslavni ilustrovani časopis Iskon 5: 22-28.
Jovanović, Vladimir. 2004. Umetnost u hrišćanstvu ili hrišćanstvo u istoriji. U Vizantijska nauka o muzici, Jevgenij Hercman, 321-353. Beograd: Clio.
Jovanović, Vladimir. 2017. Antologija ili Cvetoslovlje. Svakodnevno i praznično pojanje u osam glasova. Beograd: Riznica.
Jovanović, Jelena. 2012. „Identiteti izraženi kroz aktuelizaciju sviranja i gradnje kavala u Srbiji 90-tih godina XX veka“. U Muzičke prakse Balkana: etnomuzikološke perspektive, ur. Dejan Despić, Jelena Jovanović, Danka Lajić-Mihajlović, 1–27. Beograd: Muzikološki institut SANU.
Kovač, Marija. 1991. Beogradska muzička postmoderna. Treći program 90–91: 39–44.
Medić, Ivana. 2007. The Ideology of Moderated Modernism in Serbian Music and Musicology. Muzikologija 7: 279 – 294.
Milin, Melita. 2006. Etape modernizma u srpskoj muzici. Muziklogija 6: 93–116.
Mitrović, Todor. 2014. „Hipervizantijski paradoks: Zašto je moguće/potrebno govoriti o stilu savremenog crkvenog slikarstva u Srbiji?“ U Religija, religioznost i savremena kultura. Od mističnog do (i)racionalnog i vice versa, ur. Aleksandra Pavićević, Zbornik Etnografskog instituta SANU 30, 87-103. Beograd: Etnografski institut SANU.
Pavićević, Aleksandra. 2017. Kompozitor, učitelj i saradnik ptica. Kulturni dodatak dnevnog lista Politika. 16. septembar, str. 7
Peno, Vesna. 2015. Predanje i/ili tradicija u novijoj bogoslužbenoj muzici Srpske crkve. Glasnik Etnografskog instituta SANU LXIII (2): 433–450.
Premate, Zorica. 2018. Nedostaje nam više samopoštovanja. Kulturni dodatak dnevnog lista Politika, subota 6. januar, str. 3.
Prodanov-Krajišnik, Ira. 2008. Desekularizacija u srpskoj umetnosti i muzici. Religija i tolerancija VI (9): 37–58.
Sovtić, Nemanja. 2013. Postmoderna u „ogledalu“ epistemološkog reza između utopijske i postutopijske svesti i studija slučaja: „Izlazak“ iz istorije muzike i muzikologije. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 48: 179–188.
Stάthhs, Grhgόrios. 2016. Ta prwtόgrafa ths exhgήsews eis thn Nέan Mέthodon shmeiografίas, tόmos A΄. Athήna: Ίdryma Byzentinήs Moysikologίas.
Stefanović, Dimitrije. 1961. Izgoreli neumski rukopis br. 93 Narodne biblioteke – jedini poznati muzički spomenik iz srpskog srednjeg veka. Bibliotekar XIII (5): 379-384.
Stefanović, Dimitrije (prir.). 1975 Stara srpska muzika – primeri crkvenih pesama iz XV veka. Posebna izdanja, knj. 15/I. Beograd: Muzikološki institut SANU
Stefanović, Dimitrije. 1994. Crkveno pojanje i crkvena muzika. Zbornik Matice srpske za scenske umetnosti i muziku 15: 23-31.
Šestorica. Struka glazbene umjetnosti i balet. Na: http://proleksis.lzmk.hr/997/ Pristupljeno 15. septembra 2017.
Šmeman, Aleksandar. 1994. Nacionalni preporodi pravoslavnih naroda mimo pravoslavlja. Hrišćanska misao, 4-6.
Šmeman, Aleksandar. 1997. Pravoslavlje na Zapadu – Crkva, svet, misija. Cetinje.
Šuvaković, Miško. 1995. Postmoderna. Beograd: Narodna knjiga.
Vujanović, Ana. 2011. Političnost umetnosti: policije i politike, strategije i taktike. http://www.umetnostpolitika.tkh-generator.net/2011/01/ana-vujanovic-politicnost-umetnosti-policije-i-politike-strategije-i-taktike/Pristupljeno 21. januara 2018.
Zrnce idealizma u kreativnom činu umetnika. Intervju sa Isidorom Žebeljan na Radio Slobodna Evropa. https://www.slobodnaevropa.org/a/847812.html Pristupljeno 2. marta 2018.
„Život sa muzikom. Vladimir Jovanović“ https://www.youtube.com/watch?v=Pn17fVY3l2Y Pristupljeno 10. septembra 2017.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence
(c) Tous droits réservés By authors 2018

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


