The Work of Jovan Cvijić and Vladimir Dvorniković through the Prism of Serbian Archaeology
Abstract
Downloads
References
Babić, Staša. 2011. Close-reading the Prehistory of the Yugoslav Lands, 17th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, 14‒18. 09. 2011, Oslo, Norway, ed. Egil Mikkelsen, 188‒189. Oslo: European Association of Archaeologists.
Bandović, Aleksandar. 2014. Muzejski kurs i arheologija tokom II svetskog rata u Beogradu. Etnoantropološki problemi 9/3: 629–648.
Bandović, Aleksandar. 2012. Gustaf Kosina i koncept kulture u arheologiji. Etnoantropološki problemi 7/3: 625–645.
Bankoff, Arthur, Aleksandar Palavestra. 1987. Prehistoric settlements in the Ribarska reka microregion near Kruševac. Balcanica 16‒17: 17‒41.
Batović, Šime, Olga Oštrić. 1969. „Tragovi ilirske kulturne baštine u narodnoj kulturi našeg primorskog područja”. U Simpozijum. Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slovena, ur. Alojz Benac, 245‒282. Sarajevo: ANUBIH.
Benac, Alojz (ur.) 1964. Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom razgraničenju Ilira u praistorijsko doba. Sarajevo: ANUBIH.
Benac, Alojz (ur.) 1969. Simpozijum. Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slovena. Sarajevo: ANUBIH.
Berg Eriksen, Trond. 2013. Šta je istorija ideja? Loznica: Karpos.
Blagojević, Slobodan (ur.) 1991. Delo: naučni časopis za teoriju, kritiku, poeziju i nove ideje (tema: Vladimir Dvorniković), knjiga XXXVII, 9‒12. Beograd: Nolit.
Brukner, Bogdan. 1964. „Prilog tumačenju nekih karakteristika kontinuiteta na prelazu iz starčevačke u vinčansku grupu”. U VI Kongres arheologa Jugoslavije I, ur. Jovan Todorović, 57‒61. Beograd: Arheološko društvo Jugoslavije.
Bunzl, Matti. 1996. “Franz Boas and the Humboldtian Tradition: From Volksgeist and Nationalcharakter to an Anthropological Concept of Culture”. In Volksgeist as Method and Ethic: Essays on Boasian Ethnography and the German Anthropological Tradition, ed. by George Stocking, 17–78. Madison: University of Wisconsin Press.
Childe, Gordon. 1929. The Danube in Prehistory. Oxford: Clarendon Press.
Childe, Gordon, V. 2004. Foundations of Social Archaeology (eds. Thomas C. Patterson and Charles E. Orser Jr.) Oxford: Berg Publishers.
Cvijić, Jovan. 1918. La Péninsule Balkanique, Géographie humaine. Paris: Colin.
Čolović, Ivan. 1991. Jugosloveni kao narod kulturan na jedan prirodan način. Delo: naučni časopis za teoriju, kritiku, poeziju i nove ideje (tema: Vladimir Dvorniković), knjiga XXXVII, 9‒12: 432‒435.
Fleck, Ludwik. 1981 [1935]. Genesis and Development of a Scientific Fact. Chicago: University of Chicago Press.
Garaš anin, Milutin. 1994. Pastoralisme semi-nomade et nomade dans la Péninsule balkanique à l’é né olithique et au dé but de l’Age du bronze. Balcanica XXV–1: 7–18.
Garaš anin, Milutin. 1977. Zur Frage der Transhumanz in der dinarischen Bronzezeit. Balcanica VIII: 37–42.
Garašanin, Milutin. 1964. „Problem kontinuiteta u arheologiji”. U VI Kongres arheologa Jugoslavije I, ur. Jovan Todorović, 9‒45. Beograd: Arheološko društvo Jugoslavije.
Gingrich, Andre. 2005. “The German-Speaking Countries. Reptures, Schools, and Nontraditions: Reassessing the History of Sociocultural Anthropology in Germany”. In One Discipline, Four Ways: British, German, French, and American Anthropology, eds. Chris Hann, 59‒153. Chicago: University of Chicago Press.
Hoernes, M. 1891, V. Radimskoga „Prehistorička nalazišta”. Glasnik Zemaljskog Muzeja 4: 449‒454.
Härke, Heinrich 1991. “All quiet on the western front? Paradigms, methods and approaches in West German archaeology”. In: Archaeological theory in Europe: The last three decades, ed. Ian Hodder, 187‒222. London: Routledge.
Härke, Heinrich 1995. “ʻThe Hun is a methodical chap.’ Reflection on the German tradition of pre– and protohistory”. In: Theory in Archaeology – A World Perspective, ed. Peter J. Ucko, 46‒60. London: Routledge.
Jovanović, Borislav. 1979. „Indoevropljani i eneolitski period Jugoslavije”. U Praistorija Jugoslovenskih zemalja III: eneolitsko doba, ur. Alojz Benac, 396–416. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka ispitivanja.
Karl, Raimund. 2015. To observe and define is to know: Transfer of Epistemology into and in Archaeology (nepublikovano).
Köpping, Klaus-Peter. 2005. Adolf Bastian and the psychic unity of mankind: The foundations of anthropology in nineteenth century Germany. St. Lucia: University of Queensland Press.
Kossak, Georg. 1999. Prähistorische Archäologie in Deutschland im Wandel der geistigen und politischen Situation. Bayerische Akademie der Wissenschaften, Philosophisch-historische Klasse, Stizngsberichte, Heft 4: 5‒133.
Korošec, Josip. 1950. Prvo posvetovanje Jugoslovanskih arheologov. Zgodovinski časopis 4: 212‒218.
Korošec, Josip, Alojz Benac, Milutin Garaš anin i Draga Garaš anin. 1951. Oko „problematike” Vinče. Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu VI: 5‒32.
Kuzmanović, Zorica. 2012. Refleksivna priroda arheološkog mišljenja. Studija slučaja helenističkih nalaza u srpskoj arheologiji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Lebovic, Nitzan. 2006. The Beauty and Terror of Lebensphilosophie: Ludwig Klages, Walter Benjamin, and Alfred Baeumler. South Central Review 23 (1): 23‒39.
Ljubinković, Mirjana. 1969. „Ka problemu kontinuiteta Iliri-Sloveni”. U Simpozijum. Predslavenski etnički elementi na Balkanu u etnogenezi Južnih Slovena, ur. Alojz Benac, 201‒215. Sarajevo: ANUBIH.
Manias, Chris. 2013. Race, Science and the Nation: Reconstructing the Ancient Past in Britain, France and Germany, 1800‒1914. London: Taylor and Francis.
McNairn, Barbara. 1980. The Method and Theory of V. Gordon Childe. Edinburgh: Edinburgh University Press.
Mihajlović, Vladimir, D. 2013. Genius loci Balkani: recepcija prošlosti i konstruisanje akademskog narativa o balkanskom nasleđu. Etnoantropološki problemi 8/3: 779‒803.
Mihajlović, Vladimir, D. 2014. „Globalno” vs. „lokalno”: dva čitanja teorijsko-metodoloških pozicija Branka Gavele. Etnoantropološki problemi 9/3: 647‒668.
Milosavljević, Olivera. 2010. Savremenici fašizma 2. Jugoslavija u okruženju 1933‒1941. Beograd: Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji.
Milosavljević, Monika. 2012. Niko Županić i istorijska antropologija balkanskih naroda. Etnoantropološki problemi 7/3: 681–708.
Milosavljević, Monika. 2013. Niko Županić i konstrukcija jugoslovenske etnogeneze. Etnoantropološki problemi 8/3: 717–746.
Milutinović, Zoran. 2011. Getting Over Europe: The Construction of Europe in Serbian Culture (Studia Imagologica, No. 18). Amsterdam: Rodopi.
Moore, Jerry. 2002. Uvod u antropologiju: teorije i teoretičari kulture. Zagreb: Jasenski i Turk.
Novaković, Predrag. 1992. Po Marxu in pred Braudelom: Geografska šola Jovana Cvijića in arheologija. Arheo 15: 8‒28.
Novaković, Predrag. 2004. „Zgodovina arheologije na Univerzi v Ljubljani”. U Osamdeset let študija arheologije na Univerzi v Ljubljani, ur. Mihael Budja, Predrag Novaković,
Milan Lovenjak, Katarina Predovnik, Bojan Đurić, 11‒118. Ljubljana: Filozofska fakulteta, Oddelek za arheologijo, Univerza v Ljubljani.
Novaković, Predrag. 2012. “The ʻGerman School’ and its influence on the national archaeologies of the Western Balkans”. In Scripta in Honorem Bojan Đurić (Monografije Centra za preventivno arheologijo 1), eds. Migotti, Branka, Phil Mason, Barbara Nadbath, & Tea Mulh, 51‒71. Ljubljana: Zavod za varstvo kulturne dediščine.
Olsen, Bjørnar. 2002. Od predmeta do teksta. Teorijske perspektive arheoloških istraživanja. Beograd: Geopoetika.
Palavestra, Aleksandar. 1981. Balkanologija Jovana Cvijića. Istraživač 1: 13‒15.
Palavestra, Aleksandar. 1994. Balkanology, Archaeology and Long-term History. Balcanica XXV–1: 83‒98.
Palavestra, Aleksandar. 2012. Vasić pre Vinče (1900‒1908). Etnoantropološki problem 7/3: 649–679.
Palavestra, Aleksandar. 2013. Čitanja Miloja M. Vasića u srpskoj arheologiji. Etnoantropološki problemi 8/3: 681‒715.
Pišev, Marko. 2010. Ko je ko u Kraljevini SHS: Formalna analiza Cvijićeve rasprave o jedinstvu južnih Slovena. Etnoantropološki problemi 5/2: 55‒79.
Pišev, Marko. 2013. Politička etnografija i srpska intelektualna elita u vreme stvaranja Jugoslavije 1914‒1919: slučaj Jovana Cvijića. Beograd: Srpski genealoški centar.
Porčić, Marko. 2007. Veza između mobilnosti i stočarstva – kroskulturna analiza. Etnoantropološki problemi 2/1: 55‒70.
Promitzer, Christian. 2001. Niko Županič in vprašanje jugoslovanstva: med politiko I antropologijo (1901–1941). Prispevki za novejšo zgodovino XLI (1): 7–30.
Ratzel, Friedrich. 1882. Anthropogeographie. Vol. 1. Stuttgart: J. Engelhorn.
Raczkowski, Wlodzimierz. 2011. “The ʻGerman School of Archaeology’ in its Central European Context: Sinful Thoughts”. In A History of Central European Archeology: Theory, Methods, and Politics, ed. Alexander Gramsch and Ulrike Sommer, 197‒214. Budapest: Archaeolingua.
Ranzmeier, Irene. 2011. The Anthropological Society in Vienna and the Academic Establishment of Anthropology in Austria, 1870‒1930. Histories of Anthropology Annual Vol. 7: 1‒22.
Rebay-Salisbury, Katharina. 2011. “Thoughts in circles: Kulturkreislehre as a hidden paradigm in past and present archaeological interpretations”. In Investigating Arc haeological Cultures, eds. Benjamin Roberts and Marc Vander Linden, 41‒59. New York: Springer.
Roksandić, Drago. 1991. „Karakterologija Jugoslovena Vladimira Dvornikovića i njezina recepcija u srpskoj i hrvatskoj kulturi”. U Srpska i hrvatska povijest i „nova historija”, 257‒282. Zagreb: Stvarnost.
Sklenár, Karel. 1983. Archaeology in Central Europe: the First 500 Years. New York: Leicester University Press ‒ St. Martin’s Press.
Slapšak, Svetlana. 1985. Svi Grci nazad!: esej o helenizmu u novijoj srpskoj književnosti. Novi Beograd: Istraživačko-izdavački centar SSO Srbije.
Smit, Entoni. 1999. „Zlatno doba” i nacionalni preporod. Reč, časopis za književnost, kulturu, i društvena pitanja 56: 93‒110.
Sørensen, Marie Louise. and Katharina Rebay-Salisbury. 2008. “The impact of 19th century ideas on the construction of ‘urnfield’ as a chronological and cultural concept: tales from Northern and Central Europe”. In Construire le temps. Histoire et methods des chronologies et calendriers des derniers millénaires avant notre ère en Europe occidentale, Actes du XXXe colloque international de Halma-Ipel, UMR 8164 (CNRS, Lille 3, MCC), 7‒9 décembre 2006, ed. A. Lehoërff, 57‒67. Lille: Bibracte.
Stipčević, Aleksandar. 1974. Iliri: povijest, život, kultura. Zagreb: Školska knjiga.
Todorović, Jovan (ur.) 1964. VI Kongres arheologa Jugoslavije I. Beograd: Arheološko društvo Jugoslavije.
Trigger, Bruce. 1989. History of archaeological though. Cambridge: Cambridge University Press.
Truhelka, Ćiro. 1893. Pobliže određivanje prehistoričkih nahođaja u Bosni i Hercegovini iz željeznog doba. Glasnik Zemaljskog Muzeja 5: 111‒116.
Vasić , Miloje. 1934. Colons grecs à Vinč a. Revue internationale des É tudes balkaniques 1: 65‒73.
Vahtel, Endru B. 2001. Stvaranje nacije, razaranje nacije: književnost i kulturna politika u Jugoslaviji. Beograd: Stubovi kulture.
Wolfram, Sabine. 2002. „Vorsprung durch Technik or ‘Kossinna Syndrome’? Archaeological Theory and Social Context in post-war West Germany”. In Archaeology, Ideology and Society. The German Experience, ed. Heinrich Härke, 183‒204. Frankfurt am Main: Peter Lang.
Yeomans, Rory. 2007. “Of ‘Yugoslav Barbarians’ and Croatian Gentlemen Scholars: Nationalist Ideology and Racial Anthropology in Interwar Yugoslavia”. In Blood and Homeland: Eugenics and Racial Nationalism in Central and Southeast Europe 1900‒1940. ed. Marius Turda and Paul J. Weindling, 83‒122. Budapest: Central European University Press.
Zimmerman, Andrew. 2001. Anthropology and Antihumanism in Imperial Germany. Chicago: University of Chicago Press.
***
Babić, Staša. 2008. Grci i drugi. Antička percepcija i percepcija antike. Beograd: Clio.
Bekl, Henri Tomas. 1891. Istorija civilizacije u Ingleskoj. Knj. 1. Beograd: Kolarčeva zadužbina.
Budimir, Milan. 1969. Sa balkanskih istočnika. Beograd: Srpska književna zadruga.
Vasić, Miloje. 1905. Arheološka istraživanja u Srbiji. Srpski književni glasnik XV: 520‒527, 539‒603, 675‒687.
Vasić, Miloje. 1912. Žuto Brdo. Prilozi za poznavanje kulture gvozdenoga doba u Dunavskoj Dolini II, III. Starinar n. r. V: 1‒207.
Vasić, Miloje. 1914. Žuto brdo. Prilozi za poznavanje kulture gvozdenoga doba u Dunavskoj Dolini IV, V, VI. Starinar n. r. VI: 1‒93.
Vasić, Miloje. 1937. „Grčki kolonisti u Vinči”. U Knjiga o Balkanu II, ur. Ratko Parežanin, 28‒35. Beograd: Balkanski institut.
Gavela, Branko. 1962. O problemu porekla i jedinstva Indoevroplјana. Zbornik Filozofskog fakulteta VI-2: 55‒69.
Gačić, Divna. 2005. Miodrag Grbić (1901‒1969) život i delo. Sremski Karlovci: Zavičajna zbirka Sremski Karlovci.
Grbić, Miodrag. 1939. „Preistorijsko doba Vojvodine”. U Vojvodina I: od najstarijih vremena do velike seobe, ur. D. J. Popović, 47‒60. Novi Sad: Istorisko društvo u Novom Sadu.
Dvorniković, Vladimir. 1937. „Duša Balkana”. U Knjiga o Balkanu II, ur. Ratko Parežanin, 1‒11. Beograd: Balkanski institut.
Dvorniković, Vladimir. 1954. Etnološke marginalije (Uz Zbornik Etnografskog muzeja u Beogradu 1901‒1951 i Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. XVI, 1953). Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu knj. XVI: 286‒292.
Dvorniković, Vladimir. 1995a [1937]. „Kulturne zone Jugoslavije”. U Borba ideja, ur. Bratomir Garić i Marina Davidović, 31‒34. Beograd: NIU Službeni list SRJ ‒ Tersit.
Dvorniković, Vladimir. 1995b [1937]. „ʻEpski čovekʼ ili jesmo li anahronizam u Evropi?”. U Borba ideja, ur. Bratomir Garić i Marina Davidović, 85‒107. Beograd: NIU Službeni list SRJ ‒ Tersit.
Dvorniković, Vladimir. 2000. [1939] Karakterologija Jugoslovena. Beograd: Prosveta.
Jankulov, Borislav. 1939. Železno doba Vojvodine. Poreklo latenske kulture. Glasnik Istoriskog društva u Novom Sadu 12: 257‒284.
Jankulov, Borislav. 1940. Halštatska i latenska nalazišta u Vojvodini. Glasnik Istoriskog društva u Novom Sadu 13: 225‒250.
Jevtić, Miloš. 1996. Traganja i otkrića Dragoslava Srejovića (razgovor vodio Miloš Jevtić). Beograd: Orfelin.
Jevtić, Miloš. 1996a. „Petar Vlahović”. U Etnolozi, kolekcija odgovori, knjiga 34, 55‒99. Beograd: „Stari grad” (društvo umetnika).
Jerotić, Vladeta. 1990. „Možemo li još da se bavimo ʻkarakterologijom’ Jugoslovena?”. U Karakterologija Jugoslovena (fototipsko izdanje 1939), Vladimir Dvorniković, 1051‒1060. Beograd: Prosveta.
Jovanović, Bojan. 1992. Karakterologija Srba. Beograd: Naučna knjiga.
Kovačević, Ivan. 2001. Istorija srpske etnologije II. Pravci i odlomci. Beograd: Srpski genealoški centar.
Mikić, Živko. 1998. O interdisciplinarnosti u srpskoj arheologiji sa posebnim osvrtom na fizičku antropologiju. Glasnik SAD 14: 263–269.
Mićunović, Dragolјub. 2007. „Filozofija istorije Božidara Kneževića”. U Principi istorije, ur. Boža Knežević, 11‒37. Beograd: Dosije.
Palavestra, Aleksandar. 1984. Kneževski grobovi starijeg gvozdenog doba na centralnom Balkanu. Beograd: Balkanološki institut SANU.
Palavestra, Aleksandar. 2000. Arheologija u Balkanskom institutu. Le memorial de l’Institut des etudes balkaniques – Trentieme anniversaire, Balcanica XXX‒XXXI: 15‒27.
Palavestra, Aleksandar. 2011a. Kulturni konteksti arheologije. Beograd: Filozofski fakultet.
Palavestra, Aleksandar. 2011b. U službi kontinuiteta. Etno-arheologija u Srbiji. Etnoantropološki problemi 6/3: 579‒594.
Srejović, Dragoslav. 1998. „Neolitska plastika centralnobalkanskog područja”. U Ogledi o drevnoj umetnosti, prir. Vidojko Jović, 91‒202. Beograd: Srpska književna zadruga.
Srejović, Dragoslav 2001a. „Kad smo bili kulturno središte sveta”. U Iskustva prošlosti, prir. Vidojko Jović, 115‒140. Beograd: Ars Libri.
Srejović, Dragoslav 2001b. „Balkanski istočnici Milana Budimira”. U Iskustva prošlosti, prir. Vidojko Jović, 73‒79. Beograd: Ars Libri.
Srejović, Dragoslav 2001c. „Paleopsihologija i paleoetnopsihologija”. U Iskustva prošlosti, prir. Vidojko Jović, 191‒196. Beograd: Ars Libri.
Srejović, Dragoslav. 2001d. Iskustva prošlosti (priredio Vidojko Jović). Beograd: Ars Libri.
Srejović, Dragoslav. 2002. Iliri i Tračani: o starobalkanskim plemenima (priredio Vidojko Jović). Beograd: Srpska književna zadruga.
Trgovčević, Ljubinka. 1986. Naučnici Srbije i stvaranje jugoslovenske države. Beograd: Narodna knjiga.
Cvijić, Jovan. 1922. Balkansko poluostrvo i južnoslovenske zemlјe. Knjiga prva. Beograd: Državna štamparija Kralјevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Cvijić, Jovan 1969 [1901] Opšta geografija. Antropogeografija. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Cvijić, Jovan 1987 [1902]. „Kulturni pojasi Balkanskog poluostrva”. U Jovan Cvijić Antropogeografski i etnografski spisi, Jovan Cvijić, Sabrana dela knj. 4/I, 33‒100. Beograd: SANU ‒ Književne novine ‒ Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Filipović Milenko. 1968. „Jovan Cvijić i srpska etnologija”. U Cvijićev zbornik ur. Milisav Lutovac, 27‒42. Beograd: SANU.
Stojković, Andrija. 1982. Jovan Cvijić o problemima ʻnaučnog duha i naučne metodeʼ“. U Naučno delo Jovana Cvijića, ur. Lukić Radomir, Milisav Lutovac, Dušan Nedelјković i Petar Stevanović, 421‒442. Beograd: SANU.
Tokarev, Sergeй. 1982. „Naučnaя metodologiя Iovana Cviiča i antropogeografičeskoe napravlenie v zapadnoevropeйskoй nauke”. U Naučno delo Jovana Cvijića, ur. Lukić, Radomir, Milisav Lutovac, Dušan Nedelјković i Petar Stevanović, 353‒364. Beograd: SANU.
Čajkanović, Veselin. 2003. Stara srpska religija i mitologija. Niš: Prosveta.
Čubrilović, Vasa. 1987. „Život i rad Jovana Cvijića”. U Karst. Geografska monografija. Novi rezultati o glacijalnoj eposi balkanskoga poluostrva, Jovan Cvijić, Sabrana dela knj. I, 15‒202. Beograd: SANU ‒ Književne novine ‒ Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ćulibrk, Svetozar. 1969. „Cvijićev uopšte kopleksan i posebno sociološki pristup opštoj geografiji”. U Jovan Cvijić, Opšta geografija. Antropogeografija, 3‒17. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika.
Ćulibrk, Svetozar. 1982. Cvijićeva sociologija Balkana. Beograd: Prosveta.
Džadžić, Petar (prir.) 1996. O balkanskim psihičkim tipovima / Jovan Cvijić, Ivo Andrić. Beograd: Službeni list SRJ.
All articles in Issues in Ethnology and Anthropology are published under the terms of the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License which allows authors and users to copy, distribute, transmit and adapt the article under the same conditions as in the licence.
The CC BY SA license permits non-commercial and commercial re-use of an open access article, as long as the author is properly attributed.
Copyright on any research article published by Issues in Ethnology and Anthropology is retained by the author(s).
Authors grant to the Issues in Ethnology and Anthropology the right to publish the article, to be cited as its original publisher in case of reuse, and to distribute it in all forms and media. Copyright and source must be acknowledged and a link must be made to the article's DOI.