Mission éducatrice et/ou nationale ? L’enseignement supérieur à Skopje 1920‒1944
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.12Mots-clés :
Macédoine du Vardar, Serbie du Sud, Faculté de Philosophie à Skopje, Université « Le tsar Boris III », serbisation, bulgarisation, educationRésumé
Dans le travail sont analysés les objectifs et les ressorts que dans la politique des États уougoslave et bulgare avaient des institutions d’enseignement supérieur à Skopje entre deux guerres mondiales et au cours de la Deuxième Guerre mondiale, sur l’espace de la Macédoine du Vardar (Serbie du Sud), où s’affrontaient intensément les intérêts nationaux, politiques et propagandistes des deux pays. L’intention est de découvrir dans quelle mesure l’enseignement supérieur avait un rôle pédagogique dans l’élévation du niveau culturel et éducatif de la population locale (qui était extrêmement bas), et dans quelle mesure il s’agissait d’une mission nationale-politique et d’un désir de voir cette population s’assimiler. Dans la première partie du texte, à travers le travail de la Faculté de Philosophie à Skopje (1920–1941), sont analysées les questions de l’existence de la serbisation (yougoslavisation) de l’espace de la Macédoine du Vardar. La deuxième partie du texte est consacrée à la fondation et au travail de l’Université « Le tsar Boris III » (1943–1944) et de la bulgarisation à travers cette institution. L’article s’appuie sur le materiel d’archives, les sources publiées et les ouvrages scientifiques.
Téléchargements
Références
Apostolski, Mihailo, Aleksandar Hristov i Rastislav Terzioski. 1963. „Položaj okupirane Makedonije u Drugom svetskom ratu (1941–1944)”. Jugoslovenski istorijski časopis 3: 43‒71.
Baralić, Dragoljub T., prir. 1967. Zbornik zakona i uredaba o Liceju, Velikoj školi i Univerzitetu u Beogradu. Beograd: Naučna knjiga.
Bondžić, Dragomir. 2010. Univerzitet u socijalizmu. Visoko školstvo u Srbiji 1950‒1960. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
Bondžić, Dragomir. 2018. „Nastavno osoblje Filozofskog fakulteta u Skoplju 1920-1941”. U Vrskite meǵu R. Makedonija i R. Srbija niz vekovite i denes. Zbornik na trudovi od meѓunarodna naučna konferencija, uredio Aleksandar Sterjovski, 85–109. Bitola: Konzulat na Republika Srbija vo Republika Makedonija.
Bondžić Dragomir. 2023. Ruski emigranti profesori Beogradskog univerziteta. Beograd: Arhipelag, Institut za savremenu istoriju.
Čulinović, Ferdo. 1970. Okupatorska podjela Jugoslavije. Beograd: Vojnoizdavački zavod.
Dimić, Ljubodrag. 1997a. Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije 1918–1941. I deo: Društvo i država. Beograd: Stubovi kulture.
Dimić, Ljubodrag. 1997b. Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije 1918–1941. II deo: Škola i crkva. Beograd: Stubovi kulture.
Giljoten, Jelizaveta Žerardovna. 1991. Dve moje domovine. Gornji Milanovac: Dečje novine.
Grebenarov, Aleksandǎr i Nadja Nikolova, sǎs. 2011. Bǎlgarskoto upravlenie vǎv Vardarska Makedonija (1941–1944). Dokumentalen sbornik. Sofija: Dǎržavna agencija „Arhivi“.
Jovanović, Vladan. 2002. Jugoslovenska država i Južna Srbija 1918–1929 (Makedonija, Sandžak, Kosovo i Metohija u Kraljevini SHS). Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Jovanović, Vladan. 2011a. Vardarska banovina 1929–1941. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Jovanović, Vladan. 2011b. „Prosveta – najbrži tvorac nacije: Filozofski fakultet u Skoplju 1920–1941”. Tokovi istorije XIX 2: 23–41.
Jovanović, Vladan. 2014. Slike jedne neuspele integracije. Kosovo, Makedonija, Srbija, Jugoslavija. Beograd: Peščanik.
Kilibarda, Danilo. 1986. „Bugarska politika u oblasti prosvete i kulture na okupiranom delu Srbije za vreme Drugog svetskog rata”. Vojnoistorijski glasnik 1: 75–101.
Kulić, Dimitrije. 1992. Bugarska okupacije Srbije 1941‒1944. Beograd: Justicija.
Lukač, Dušan. 1988. „Denacionalizacija, iseljavanje i genocid na Balkanu u toku Drugog svetskog rata”. Istorija 20. veka VI 1–2: 53–85.
Makedonska enciklopedija. 2. М‒Š. 2009. Ur. Blaže Ristoski. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite.
Malkovski, Đorđi. 1995. Profašističkite i kolaboracionističkite organizacii i grupi vo Makedonija (1941‒1944). Skopje: Institut za nacionalna istorija.
Memorandum o Filozofskom fakultetu u Skoplju. Skopje: Akcioni odbor, 1933.
Mojsoska, Gordana. 2012. „Fondot Filozofski fakultet vo Državniot arhiv na Republika Makedonija kako izvor za kulturata i prosvetata vo Makedonija meǵu dvete svetski vojni” Magistarski trud. Filozofski fakultet, Institut na istorija, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij”.
Petranović, Branko. 1988a. Istorija Jugoslavije 1918–1988. Prva knjiga. Kraljevina Jugoslavija 1918–1941. Beograd: Nolit.
Petranović, Branko. 1988b. Istorija Jugoslavije 1918–1988. Druga knjiga. Narodnooslobodilački rat i revolucija 1941–1945. Beograd: Nolit.
Petreska, Darinka. 2006. „Filozofskiot fakultet vo Skopje od 1920. godina”. U Filozofski fakultet vo Skopje: 1920‒1946‒2006, 17–32. Skopje: Filozofski fakultet.
Prnjat, Branko. 1959. „Razvitak Skopskog univerziteta u poslednjih deset godina”. Komunist, br. 138, 17. 12. 1959.
Putjatin, Vladimir S. 2013. „Rossijskie professora filosofskogo fakul'teta v Skop'e v mežvoennye gody”. V Istoriki-slavisty MGU: Kn. 9, V. A. Tesemnikov: Issledovanija i materialy, posvjaŝennye 75- letiju so dnja roždenija V. A. Tesemnikova, s''s. G. F. Matveev, V. S. Putjatin, 133‒153. Moskva: Izdatel'stvo MGU.
Putjatin, Sergeevich Vladimir. 2019. „Filolog-slavist S. M. Kul'bakin i drugie rossijskie professora Filosofskogo fakul'teta v Skop'e v 20-30-e gody XX v.”. V Stoletie dvuh jemigracij 1919–2019. Sbornik statej, s"s. Aleksej Jur'evich Timofeev, 311–332. Moskva–Belgrad: Informatika.
Samardžić, Radovan, prir. 1963. Sto godina Filozofskog fakulteta u Beogradu 1863–1963. Beograd: Filozofski fakultet.
Šešum, Uroš. 2019. Srpska četnička akcija (1897‒1908). Oružana diplomatija. Novi Sad: Matica srpska.
Šimunović Bešlin, Biljana. 2018. “Faculty of Law in Subotica – ʻNorthern Starʼ of Higher Education in the Kingdom of Yugoslavia”. Istraživanja 29: 143–162. DOI: 10.19090/i.2018.29.143-162
Škodrić, Ljubinka. 2009. Ministarstvo prosvete i vera u Srbiji 1941–1944. Beograd: Arhiv Srbije.
Škodrić, Ljubinka i Boris Tomanić. 2023. „Seksualno nasilje i bugarski okupator u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata”. Etnoantropološki problemi 18 (3): 887‒908. DOI: 10.21301/eap.v18i3.10
Terzioski, Rastislav. 1971. „Nekoi aspekti od otporot na makedonskiot narod protiv denacionalizatorskata politika na bugarskiot okupator vo okupirana Makedonija (1941–1944)”. Glasnik XV 3: 72‒74.
Terzioski, Rastislav 1974. Denacionalizatorska dejnost na bugarskite kulturno-prosvetni institucii vo Makedonija (skopska i bitolska okupaciona oblast) 1941–1944. Skopje: Institut za nacionalna istorija.
Terzioski, Rastislav. 1980. „Bugarska politika denacionalizacije makedonskog naroda u toku Drugog svetskog rata”. U Jugoslovensko-bugarski odnosi u XX veku. Zbornik radova 1, uredio Živko Avramovski, 199‒223. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
Tomanić, Boris. 2023a. „The relations between Yugoslavia and Bulgaria during the Secod World War (1939‒1945): general reviews and analyses”. Istorija 20. veka XLI 2: 323‒344. DOI: 10.29362/ist20veka.2023.2.tom.323-344
Tomanić, Boris. 2023b. Preokret. Jugoslavija i Bugarska u završnoj fazi Drugog svetskog rata 1943/1944 – 1945/1946. Beograd: Catena mundi, Institut za savremenu istoriju.
Žikić, Miloš. 2023. „Jugoslovensko-bugarski odnosi 1929‒1941”. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


