Просветна и/или национална мисија? Високо школство у Скопљу 1920‒1944
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.12Ključne reči:
Вардарска Македонија, Јужна Србија, Филозофски факултет у Скопљу, Универзитет „Цар Борис III”, србизација, бугаризација, просвећивањеApstrakt
У раду се анализирају циљеви и делокруг које су у политици југословенске и бугарске државе имале високошколске установе у Скопљу између два светска рата и током Другог светског рата, на простору Вардарске Македоније (Јужне Србије), на којем су се интензивно сукобљавали национални, политички и пропагандни интереси две ју земаља. Намера је да се открије у којој мери је високо школство имало просветитељску улогу у подизању културно-просветног нивоа локалног становништва (који је био изразито низак), а у којој мери се радило о национално-политичкој мисији и жељи да се то становништво асимилује. У првом делу текста, кроз рад Филозофског факултета у Скопљу (1920–1941), анализирана су питања постојања србизације (југославизације) простора Вардарске Македоније. Други део текста говори о оснивању и раду Универзитета „Цар Борис III“(1943–1944) и покушају бугаризације преко ове установе. Чланак је настао на основу архивске грађе, објављених извора и литературе.##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Apostolski, Mihailo, Aleksandar Hristov i Rastislav Terzioski. 1963. „Položaj okupirane Makedonije u Drugom svetskom ratu (1941–1944)”. Jugoslovenski istorijski časopis 3: 43‒71.
Baralić, Dragoljub T., prir. 1967. Zbornik zakona i uredaba o Liceju, Velikoj školi i Univerzitetu u Beogradu. Beograd: Naučna knjiga.
Bondžić, Dragomir. 2010. Univerzitet u socijalizmu. Visoko školstvo u Srbiji 1950‒1960. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
Bondžić, Dragomir. 2018. „Nastavno osoblje Filozofskog fakulteta u Skoplju 1920-1941”. U Vrskite meǵu R. Makedonija i R. Srbija niz vekovite i denes. Zbornik na trudovi od meѓunarodna naučna konferencija, uredio Aleksandar Sterjovski, 85–109. Bitola: Konzulat na Republika Srbija vo Republika Makedonija.
Bondžić Dragomir. 2023. Ruski emigranti profesori Beogradskog univerziteta. Beograd: Arhipelag, Institut za savremenu istoriju.
Čulinović, Ferdo. 1970. Okupatorska podjela Jugoslavije. Beograd: Vojnoizdavački zavod.
Dimić, Ljubodrag. 1997a. Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije 1918–1941. I deo: Društvo i država. Beograd: Stubovi kulture.
Dimić, Ljubodrag. 1997b. Kulturna politika Kraljevine Jugoslavije 1918–1941. II deo: Škola i crkva. Beograd: Stubovi kulture.
Giljoten, Jelizaveta Žerardovna. 1991. Dve moje domovine. Gornji Milanovac: Dečje novine.
Grebenarov, Aleksandǎr i Nadja Nikolova, sǎs. 2011. Bǎlgarskoto upravlenie vǎv Vardarska Makedonija (1941–1944). Dokumentalen sbornik. Sofija: Dǎržavna agencija „Arhivi“.
Jovanović, Vladan. 2002. Jugoslovenska država i Južna Srbija 1918–1929 (Makedonija, Sandžak, Kosovo i Metohija u Kraljevini SHS). Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Jovanović, Vladan. 2011a. Vardarska banovina 1929–1941. Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije.
Jovanović, Vladan. 2011b. „Prosveta – najbrži tvorac nacije: Filozofski fakultet u Skoplju 1920–1941”. Tokovi istorije XIX 2: 23–41.
Jovanović, Vladan. 2014. Slike jedne neuspele integracije. Kosovo, Makedonija, Srbija, Jugoslavija. Beograd: Peščanik.
Kilibarda, Danilo. 1986. „Bugarska politika u oblasti prosvete i kulture na okupiranom delu Srbije za vreme Drugog svetskog rata”. Vojnoistorijski glasnik 1: 75–101.
Kulić, Dimitrije. 1992. Bugarska okupacije Srbije 1941‒1944. Beograd: Justicija.
Lukač, Dušan. 1988. „Denacionalizacija, iseljavanje i genocid na Balkanu u toku Drugog svetskog rata”. Istorija 20. veka VI 1–2: 53–85.
Makedonska enciklopedija. 2. М‒Š. 2009. Ur. Blaže Ristoski. Skopje: Makedonska akademija na naukite i umetnostite.
Malkovski, Đorđi. 1995. Profašističkite i kolaboracionističkite organizacii i grupi vo Makedonija (1941‒1944). Skopje: Institut za nacionalna istorija.
Memorandum o Filozofskom fakultetu u Skoplju. Skopje: Akcioni odbor, 1933.
Mojsoska, Gordana. 2012. „Fondot Filozofski fakultet vo Državniot arhiv na Republika Makedonija kako izvor za kulturata i prosvetata vo Makedonija meǵu dvete svetski vojni” Magistarski trud. Filozofski fakultet, Institut na istorija, Univerzitet „Sv. Kiril i Metodij”.
Petranović, Branko. 1988a. Istorija Jugoslavije 1918–1988. Prva knjiga. Kraljevina Jugoslavija 1918–1941. Beograd: Nolit.
Petranović, Branko. 1988b. Istorija Jugoslavije 1918–1988. Druga knjiga. Narodnooslobodilački rat i revolucija 1941–1945. Beograd: Nolit.
Petreska, Darinka. 2006. „Filozofskiot fakultet vo Skopje od 1920. godina”. U Filozofski fakultet vo Skopje: 1920‒1946‒2006, 17–32. Skopje: Filozofski fakultet.
Prnjat, Branko. 1959. „Razvitak Skopskog univerziteta u poslednjih deset godina”. Komunist, br. 138, 17. 12. 1959.
Putjatin, Vladimir S. 2013. „Rossijskie professora filosofskogo fakul'teta v Skop'e v mežvoennye gody”. V Istoriki-slavisty MGU: Kn. 9, V. A. Tesemnikov: Issledovanija i materialy, posvjaŝennye 75- letiju so dnja roždenija V. A. Tesemnikova, s''s. G. F. Matveev, V. S. Putjatin, 133‒153. Moskva: Izdatel'stvo MGU.
Putjatin, Sergeevich Vladimir. 2019. „Filolog-slavist S. M. Kul'bakin i drugie rossijskie professora Filosofskogo fakul'teta v Skop'e v 20-30-e gody XX v.”. V Stoletie dvuh jemigracij 1919–2019. Sbornik statej, s"s. Aleksej Jur'evich Timofeev, 311–332. Moskva–Belgrad: Informatika.
Samardžić, Radovan, prir. 1963. Sto godina Filozofskog fakulteta u Beogradu 1863–1963. Beograd: Filozofski fakultet.
Šešum, Uroš. 2019. Srpska četnička akcija (1897‒1908). Oružana diplomatija. Novi Sad: Matica srpska.
Šimunović Bešlin, Biljana. 2018. “Faculty of Law in Subotica – ʻNorthern Starʼ of Higher Education in the Kingdom of Yugoslavia”. Istraživanja 29: 143–162. DOI: 10.19090/i.2018.29.143-162
Škodrić, Ljubinka. 2009. Ministarstvo prosvete i vera u Srbiji 1941–1944. Beograd: Arhiv Srbije.
Škodrić, Ljubinka i Boris Tomanić. 2023. „Seksualno nasilje i bugarski okupator u Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata”. Etnoantropološki problemi 18 (3): 887‒908. DOI: 10.21301/eap.v18i3.10
Terzioski, Rastislav. 1971. „Nekoi aspekti od otporot na makedonskiot narod protiv denacionalizatorskata politika na bugarskiot okupator vo okupirana Makedonija (1941–1944)”. Glasnik XV 3: 72‒74.
Terzioski, Rastislav 1974. Denacionalizatorska dejnost na bugarskite kulturno-prosvetni institucii vo Makedonija (skopska i bitolska okupaciona oblast) 1941–1944. Skopje: Institut za nacionalna istorija.
Terzioski, Rastislav. 1980. „Bugarska politika denacionalizacije makedonskog naroda u toku Drugog svetskog rata”. U Jugoslovensko-bugarski odnosi u XX veku. Zbornik radova 1, uredio Živko Avramovski, 199‒223. Beograd: Institut za savremenu istoriju.
Tomanić, Boris. 2023a. „The relations between Yugoslavia and Bulgaria during the Secod World War (1939‒1945): general reviews and analyses”. Istorija 20. veka XLI 2: 323‒344. DOI: 10.29362/ist20veka.2023.2.tom.323-344
Tomanić, Boris. 2023b. Preokret. Jugoslavija i Bugarska u završnoj fazi Drugog svetskog rata 1943/1944 – 1945/1946. Beograd: Catena mundi, Institut za savremenu istoriju.
Žikić, Miloš. 2023. „Jugoslovensko-bugarski odnosi 1929‒1941”. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


