Quête d’identité: l’interprétation anthropologique de l’étude engagée à Paštrovići et l’utilisation du concept de l’héritage culturel immatériel à des fins politico-identitaires
DOI :
https://doi.org/10.21301/eap.v16i1.7Mots-clés :
Paštrovići, héritage culturel immatériel, politiques de l’identité, recherches engagées, MonténégroRésumé
Paštrovići sont une tribu et une localité ethnographique sur la côte monténégrine qui s’étend de Čanj jusqu’à Bečići et entre l’Adriatique et Crmnica. J’ai séjourné deux fois sur ce territoire, en 2017 et 2018, et cela dans le cadre du projet „Etno Lab“, dont le porteur est l’Association pour le développement culturel „Bauo“ de Petrovac sur mer, grâce au soutien financier et à d’autres formes de soutien de la municipalité de Budva, du Ministère de la culture du Monténégro et de quelques-unes des familles locales. L’objectif des séjours à Petrovac était d’engager des recherches de terrain, afin d’explorer la „tradition“ et l’héritage culturel des Paštrovići, avec l’intention de mapper les éléments potentiels destinés à être inscrits sur la liste de l’héritage culturel immatériel du Monténégro. Dans mon article je pars de l’hypothèse que l’organisation Etno Lab, l’orientation de la recherche et, enfin, la quête des marqueurs d’identité que l’on désire voir reconnus et inscrits sur les listes appropriées comme importants par l’état national, sont justement une forme de reflet des agitations sociopolitiques et identitaires principalement dans la sphère politique de l’état national du Monténégro, puis plus tard descendent aussi dans la réalité sociale, où ils prennent des formes variées. Par conséquent, l’article est divisé en quatre parties: un bref aperçu des changements sociopolitiques au Monténégro ; l’analyse des procédés méthodologiques utilisés et de leur insuffisance au cours de nos recherches; l’interprétation anthropologique du concept et de ma quête des éléments de l’héritage culturel immatériel par rapport à des usages politico-identitaires des phénomènes donnés.
Téléchargements
Références
Antonijević, Dragana. 2006. “Treći pravac u folkloristici: socioloki pristup Gerija Alana Fajna”. Etnoantropološki problemi 1(2): 125-156. https://doi.org/10.21301/eap.v1i2.8
Antonijević, Dragana, Miloš Rašić i Ana Banić Grubišić. 2020. “Šta mladi u Srbiji i dijaspori (ne)znaju o nematerijalnom kulturnom nasleđu Srbije?” Etnoantropološki problemi 15(4): 1037-1058. https://doi.org/10.21301/eap.v15i4.4
Asman, Alaida. 2011. Duga senka prošlosti: kultura sećanja i politika povesti. Beograd: XX vek.
Apaduraj, Ardžun. 2011. Kultura i globalizacija. Beograd: Biblioteka XX vek.
Barz, Gregory and Timothy Cooley. 2008. Shadows in the Field. New Perspectives for Fieldwork in Ethnomusicology. Oxford and New York: Oxford University Press
Buckland, Theresa. 1999. Dance in the Field. Theory, Methods and Issues in Dance Ethnography. Hampshire: Palgrave Macmillan.
Božić, Ivan. 1979. Nemirno pomorje XV veka. Beograd: Srpska književna zadruga.
Brković, Čarna. 2013. „Ambiguous Notions of ’National Self’ in Montenegro“. In The Ambiguous Nation. Case Studies from Southeastern Europe in the 20th Centrury, edited by Ulf Brunnbauer and Hannes Grandits, 131-150. Munchen: Oldenbourg Verlag Munchen.
Brković, Čarna. 2014. „The Quest for Legitimacy: Discussing Language and Sexuality in Montenegro“. In Mirroring Europe: Ideas of Europe and Europeanization in Balkan Societies, edited by Tanja Petrović, 163-185. Liden and Boston: Brill.
Čolović, Ivan. 2014. Rastanak s identitetom. Beograd: Biblioteka XX vek.
Džankić, Jelena. 2014. “Reconstructing the Meaning of Being „Montenegrin“”. Slavic Review 73(2): 347-371. https://www.jstor.org/stable/10.5612/slavicreview.73.2.347
Đorđević Crnobrnja, Jadranka. 2020. Nismo prekidali sa Gorom. Etnicitet, zajednica i transmigracije Goranaca u Beogradu. Beograd: Etnografski institut SANU.
Erdeljanović, Jovan. 1921. „Neke crte u formiranju plemena kod Dinarskih Srba“. Glasnik Geografskog društva 5: 67-80.
Gavrilović, Ljiljana. 2011. Muzeji i granice moći. Beograd: Biblioteka XX vek.
Gavrilović, Ljiljana. 2013. Pazarsko-sjenički kvartet. Novi Pazar: Muzej „Ras“.
Gavrilović, Ljiljana i Dragana Radojičić. 2019. „Bottom-Up modeli valorizacije“. U Nematerijalna kulturna baština Paštrovića. Budućnost tradicije, tradicija za budućnost, uredili Zlata Marjanović, Dušan Medin i Davor Sedlarević, 95-111. Petrovac na Moru, Budva, Beograd: Društvo za kulturni razvoj Bauo, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografski institut SANU.
Gavrilović, Ljiljana i Ivan Đorđević. 2016. “Sjenički sir kao nematerijalno kulturno nasleđe: Antropološki pristup problemu”. Etnoantropološki problemi 11(4): 989-1004. https://doi.org/10.21301/eap.v11I4.2
Glušica, Rajka. 2010. „Crnogorski jezik u čeljustima nacionalizma“. Riječ 4: 25-45.
Geertz, Cliford. 1973. The interpretation of Cultures: Selected Essays. New York: Basic Books.
Hottin, Christian and Sylvie Grenet. 2017. „Is intangible cultural heritage an anthropological topic? Towards interdisciplinarity in France“. In The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritage, edited by Michelle Stefano and Peter Davis, 59-69. London and New York: Routledge.
Janaček, Petr. 2017. „Intangible cultural heritage in the Czech Republic: between natonal and local heritage“. In The Routledge Companion to Intangible Cultural Heritage, edited by Michelle Stefano and Peter Davis, 152-166. London and New York: Routledge.
Kovačević, Ivan. 2001. Istorija srpske etnologije 2. Pravci i odlomci. Beograd: SGC i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
Kovačević, Ivan i Marija Ristivojević. 2014. “Antropologija muzike: od folka do roka”. Etnoantropološki problemi 9(4): 1037-1053. https://doi.org/10.21301/eap.v9i4.13
Kovačević, Ivan. 2015. Istorija srpske antropologije. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Dosije studio.
Kuljić, Todor. 2006. Kultura sećanja. Beograd: Čigoja štampa.
Luketić, Miroslav. 2017. „O kulturnom i muzičkom životu budve 1918-1941“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 81-91. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Malešević, Miroslava. 2011. Ima li nacije na planeti Ribok? Ogledi o politikama identiteta. Beograd: SGC.
Marjanović, Zlata. 2017. „Muzička tradicija Paštrovića kroz note i tonske zapise (XIX-XX vek)“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 37-74. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Marjanović, Zlata. 2018. „Muzika i ples u paštrovskim ritualima“. U Kulturna istorija Paštrovića, uredili Nikola Samardžić, Mila Medigović Stefanović, Dušan Medin i Zlata Marjanović, 163-213. Beograd: HERAedu.
Martić, Milica. 2019. „Uloga države i muzeja u zaštiti i očuvanju nematerijalne kulturne baštine Crne Gore. U Nematerijalna kulturna baština Paštrovića. Budućnost tradicije, tradicija za budućnost, uredili Zlata Marjanović, Dušan Medin i Davor Sedlarević, 55-73. Petrovac na Moru, Budva, Beograd: Društvo za kulturni razvoj Bauo, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografski institut SANU.
Medigović Stefanović, Mila. 2017. „Muzička kultura Paštrovića“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 76-81. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Medin, Dušan. 2016. „O svadbi u Paštrovićima“. Paštrovski almanah II: 465-478.
Medin, Mila. 2017. „Tradicionalne igre u Paštrovićima (pisani izvori)“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 91-103. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Medin, Dušan. 2018. „Interesovanje za nematerijalnu kulturnu baštinu Paštrovića krajem XX i početkom XXI vijeka“. U Muzičko nasljeđe Crne Gore, uredile Jelena Martinović-Bogojević i Tatjana Krkeljić, 181-202. Cetinje: Muzička akademija, Univerziteta Crne Gore.
Medin, Dušan. 2019. „O Dionisiju Mikoviću i njegovom djelu ’Paštrovska svadba’ (1891)“. U Nematerijalna kulturna baština Paštrovića. Budućnost tradicije, tradicija za budućnost, uredili Zlata Marjanović, Dušan Medin i Davor Sedlarević, 431-463. Petrovac na Moru, Budva, Beograd: Društvo za kulturni razvoj Bauo, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografski institut SANU.
Mikavica, Dejan, Goran Vasin i Nenad Ninković. 2017. Srbi u Crnoj Gori 1496-1918. Nikšić: Institut za srpsku kulturu.
Milenković, Miloš. 2006. „Idealni etnograf“. Glasnik Etnografskog instituta LIV: 161-172.
Milenković, Miloš. 2016. Povratak nasleđu. Ogledi iz primenjene humanistike. Beograd: Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i anstropologiju, Centar za antropologiju javnih i praktičnih politika.
Morrison, Kenneth. 2018. Nationalism, Identity and Statehood in Post-Yugoslav Montenegro. London, Oxford, New York, New Delhi and Sydney: Bloomsbury.
Naumović, Slobodan. 2009. Upotreba tradicije u političkom i javnom životu Srbije na kraju dvadesetog i početkom dvadeset prvog veka. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju IP „Filip Višnjić“.
Panić Kašanski, Dragica. 2019. „Kikinda, Kolašin i Paštrovići: geneza veze, mreže i značaja tri mala arhiva nematerijalnog kulturnog nasljeđa“. U Nematerijalna kulturna baština Paštrovića. Budućnost tradicije, tradicija za budućnost, uredili Zlata Marjanović, Dušan Medin i Davor Sedlarević, 145-162. Petrovac na Moru, Budva, Beograd: Društvo za kulturni razvoj Bauo, JU Muzeji i galerije Budve i Etnografski institut SANU.
Pavlović, Srđan. 2003. „Who are Montenegrins? Statehood, Identity, and Civic Society“. In Montenegro in Transition. Problems of Identity and Statehood, edited by Florian Bieber, 83-106. Baden-Baden: Nomos Verlagsgesellschaft.
Popović, Stevo and Duško Bjelica. 2014. „Do Sifnificant Achievements of National Football Team Can Strengthen National Identity in Montenegro?“. Montenegrin Journal of Sports Science and Medicine 3: 31-33.
Rakočević, Selena. 2015. „Muzika, ples i pamćenje: ka preispitivanju metoda terenskog istraživanja plesa“. Muzikologija 19: 51-64.
Rastoder, Šerbo. 2003. “A short review of the history of Montenegro”. In Montenegro in Transition. Problems of Identity and Statehood, edited by Florian Bieber, 107-138. Baden-Baden: Nomos Verlagsgesellschaft.
Ronstrom, Owe. 1989. „The Dance Event. A Terminological and Methodological Discussion of the Concept“. In Dance event: A Complex Cultural Phenomenon, edited by Lisbet Torp, 21-33. Copenhagen: ICTM Study Group on Ethnochoreology.
Samardžić, Nikola. 2018. „Paštrovići: Osnove jedne istorije“. U Kulturna istorija Paštrovića, uredili Nikola Samardžić, Mila Medigović Stefanović, Dušan Medin i Zlata Marjanović, 9-45. Beograd: HERAedu
Sedlarević, Davor. 2017. „Prilog proučavanju tradicionalnih plesova u Paštrovićima: Traganja – rekognicija terena“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 103-115. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Sindik, Ilija. 1951. „Dušanovo zakonodavstvo u Paštrovićima i Grblju“. U Zbornik u čast šeste stogodišnjice Zakonika cara Dušana, uredio Nikola Radojčić, 119-183. Beograd: Srpska akademija nauka.
Silverman, Carol. 2015. „Macedonia, UNESCO, and Intangible Cultural Heritage: The Challenging Fate of Teškoto“. In UNESCO on the Ground. Local Perspectives on Intangible Cultural Heritage, edited by Dylan Foster, Michael and Lisa Gilman, 93-112. Bloomington, Indiana: Indiana University Press.
Stevanović, Lada. 2009. „Rekonstrukcija sećanja, konstrukcija pamćenja – Kuća cveća i Muzej Jugoslavije“. U Spomen mesta – istorija – sećanja, uredila Aleksandra Pavićević, 101-117. Beograd: Etnografski institut SANU.
Todorova, Maria. 2004. „Introduction: Learning Memory, Remembering Identity“. In Balkan Identities. Nation and Memory, edited by Maria Todorova, 1-24. Washington Square, New York: New York University Press.
Violante, Antonio. 2015. “From black hole to the pearl of the mediterranean: A new idea of nation for idependent Montenegro”. Ethnicity, Culture, Politics 31(2): 81-92.
Vukmanović, Jovan. Paštrovići. Podgorica: CID Podgorica.
Vukčević, Ivan. 2017. „Kultura i muzika Budve i Paštrovića: Fragmenti“. U Začuh vilu u dubravu đe pjesan poje. Zbornik radova u paštrovskoj i budvanskoj muzičkog tradiciji i srodnim temama, uredili Zlata Marjanović i Dušan Medin, 103-115. Budva, Beograd i Petrovac na moru: Sekretarijat za društvene djelatnosti Opštine Budva, Udruženje Paštrovića i prijatelja Paštrovića u beogradu „Drobni pjesak“ i DKR „Bauo“.
Novinski članci
Miković, Dionisije. 1891. „Paštrovska svadba“. Bosanska vila: list za zabavu, pouku i književnost, br. 13, 15. juli 1891.
Miković, Dionisije. 1891a. „Paštrovska svadba“. Bosanska vila: list za zabavu, pouku i književnost, br. 15, 30. juli 1891.
Miković, Dionisije. 1891b. „Paštrovska svadba“. Bosanska vila: list za zabavu, pouku i književnost, br. 16, 30. avgust 1891.
Miković, Dionisije. 1891c. „Paštrovska svadba“. Bosanska vila: list za zabavu, pouku i književnost, br. 17, 15. septembar 1891.
Izvori
https://drustvobauo.wordpress.com/o-drustvu-bauo/
http://www.uzkd.mku.gov.me/vijesti/166809/NEMATERIJALNA-KULTURNA-DOBRA-CRNE-GORE.html
https://www.slobodnaevropa.org/a/bokeljska-mornarica-unesco/29135624.html https://www.vecernji.hr/vijesti/bokeljska-mornarica-za-spor-je-najizglednije-odustajanje-unesco-a-1236975
https://montenegrina.net/fokus/petrovac-medunarodni-projekat-etno-lab/
https://www.rtvbudva.me/vijesti/zavrsen-medunarodni-projekat-etno-lab-/21063
https://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Kultura&clanak=674487&datum=2018-12-08
http://www.politika.rs/sr/clanak/418227/Region/Gusle-zavadile-Srbiju-i-Crnu-Goru
Téléchargements
Publiée
Comment citer
Numéro
Rubrique
Licence
(c) Tous droits réservés Miloš Rašić 2021

Ce travail est disponible sous licence Creative Commons Attribution - Partage dans les Mêmes Conditions 4.0 International.


