Multiculturalisme et Multiconfessionalisme dans Boka Kotorska au XVIII-ème siècle

L᾽identité et l᾽Église orthodoxe serbe dans Boka sous le pouvoir Vénitien (1687-1797)

Auteurs

  • Marina Matić Independent scientific researcher

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v11i4.8

Mots-clés :

Boka Kotorska, XVIII siècle, multiculturalisme, multiconfessionalisme, le pouvoir vénitien, migrations, identité

Résumé

Comme nous l᾽avons montrè, la vie à Boka Kotorska au XVIII-ème siècle se déroulait sous le signe des grandes migrations et d᾽une multitude de facteurs hétérogènes de ce milieu multiculturel et multiconfessionnel, sous l᾽égide de la République de Venise. La population, bien que de cultes différents, vivait en conformité avec ses besoins socio-économiques et ses intérêts dans une tolérance multuelle et dans l᾽interférence et le respect des choses sacrées des deux églises. Le rôle de l᾽église, orthodoxe ou catholique, avait de nombreuses significations centrales. Son rôle dans l᾽organisations de la vie des citoyens et dans l᾽institution des organes de droit ainsi que sa place dans le cadre de la pièté privée des individus dans l᾽espace local, étaient très important. L᾽église ortodoxe qui n᾽était pas une église officielle de la République Venitienne, sous-entendait dans sa fonction fondamentale les efforts visant à sauvegarder l᾽identité ethnique et religieuse de la communauté serbe orthodoxe dans cet espace en tant gu᾽un centre du multiculturalisme. Une importance particulière en ce sens appartient au monastère Savina, le Sion des fidèles de Boka Kotorska au XVIII-ème siècle sous le règne du pouvoir  Vénitien et dans l᾽absence de l᾽episcopat de Dalmatie et de Boka Kotorska.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Brajović, Saša. 2006. U Bogorodičinom vrtu: Bogorodica i Boka Kotorska – barokna pobožnost zapadnog hrišćanstva. Beograd: Filozofski fakultet.

---. 2011. Interkulturalnost u Boki Kotorskoj renesansnog i baroknog doba. Interkulturalnost 1: 192-203.

Crnić-Pejović, Marija. 1986. Neki podaci o sakralnim spomenicima kulture u hercegnovskoj opštini od kraja XVII veka do danas. Boka 18: 153-170.

---. 1996. Prilog proučavanju društvenih prilika baroknog doba u hercegnovskom kraju. Istorijski zapisi 1: 91-101.

Cecchetti, Bartolomeo. 1874. La Republica di Venezia e la corte di Roma nei rapporti della religione I. Venezia: P. Naratovich.

Ćorović, Vladimir. 1929. Topaljska opština kod Herceg-Novog. Glasnik Geografskog društva: 1-11.

Georgopoulou, Maria. 1995. Late Medieval Crete and Venice: An Appropriation of Byzantine Heritage. The Art Bulletin 77 (3): 479-496.

Jačov, Marko. 1998. Le missioni cattolishe nei Balcani tra le due grande guerre: Candia (1645-1669), Vienna e Morea (1683-1699). Città del Vaticano: Biblioteca Apostolica Vaticana.

Luković, Niko. 2000. Zvijezda mora. Perast: „Gospa od Škrpjela“.

Matić, Marina. 2015a. „Manastir Savina u XVIII veku“ Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

---. 2015b. „Architectural Forms of the Savina Monastery Big Church”. U Beyond the Adriatic Sea. A Plurality of Identities and Floating Boarders in Visual Culturei, ed. Saša Brajović, 173-200. Novi Sad: Mediteran.

Milošević, Miloš. 1966. Prilike u Boki Kotorskoj tokom priprema za oslobođenje Herceg-Novog od Turaka (1684-1687). Istorijski zapisi 1: 1-55.

Milović, Đorđe. 1957. Odrazi Karlovačkog mira na teritorijama Hercegnovog i Risna. Istorijski zapisi 1-2: 243-252.

---. 1959. Prilog proučavanju krivičnih sudova dobrih ljudi u Komunitadi topaljskoj (mletački period). Cetinje: Istoriski institut NR Crne Gore.

Musić, Srđan. 1988. Izveštaji generalnog providura Dalmacije i Albanije Kornera o zauzimanju Herceg-Novog 1687. godine. Herceg-Novi: Arhiv Herceg-Novog, Gradska biblioteka, Zavičajni muzej.

Nikolaević, Georgie. 1851. Predmeti istorični. Srbsko-dalmatinski magazin za 1851. godinu: 53-71.

Pavlović, Leontije, 1965. Kultovi lica kod Srba i Makedonaca. Smederevo: Narodni muzej.

Petranović, Gerasim. 1856. Letopis pravoslavne crkve u Dalmaciji – Manastir Savina. Srbsko-dalmatinski magazin 1852-1853: 113-120.

---. 1869. Ljetopis pravoslavne crkve u Dalmaciji. Srbsko-dalmatinski magazin za 1869 godinu: 135-143.

Popović Tomo K. 1924. Herceg-Novi – istorijske bilješke 1382-1797. Beograd: Orjen.

Radojičić, Dragana. 1994. Krajina novska u sudaru svjetova. Beograd: Filozofski fakultet.

Radović, Velimir. 1977. Prilog o migracionom faktoru u istoriji Boke. Boka 9: 305-323.

Ružičić, Nikanor. 1894. Manastir Presvete Bogorodice na Savini. Starinar XI: 100-128.

Stanojević, Gligor. 1956. Nekoliko statističkih podataka o Boki Kotorskoj iz sredine XVIII stoleća. Spomenik CV: 27-39.

---. 1961. Uslovi Grbljana za primanje mletačke vlasti 1715. godine. Istorijski zapisi 3: 500-502.

---. 1962. Dalmacija u doba Morejskog rata. Beograd: Vojno delo.

---. 1970a. Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI-XVIII veka. Beograd: Istorijski institut.

---. 1970b. Popis Hercegovaca preseljenih u Boku Kotorsku posle Karlovačkog mira. Istorijski zapisi 1-2: 165-170.

---. 1972. Tri molbe hercegovačkih glavara mletačkoj vladi. Istorijski zapisi 1-2: 171-176.

---. 1983. Katastri Herceg-Novog i Risna iz 1704. godine. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti.

Šerović, Petar D. 1954. Jedna dozvola hajdučkim harambašama da mogu upadati u tursku zemlju. Istorijski izvori 2: 214-215.

---. 1956. Jedna presuda vladike Danila i vladike Stefana Ljubibratića g. 1719. Istorijski zapisi 1-2: 305-307.

---. 1957. Stara Topaljska opština u Boki Kotorskoj 1718-1797. Istorijski zapisi 1-2: 189-210.

Shevzov, Vera. 2000. Icons, Miracles, and the Ecclesial Identity of Laity in Late Imperial Russian Orthodoxy. Church History 69 (3): 610-631.

Timotijević, Miroslav. 1997. Poštovanje Bogorodice Brnske kod Srba. Saopštenja XXIX: 181-191.

Tomić, Jovan. 1909. Memorijal Frančeska Boreli o Dalmaciji u prvoj polovini XVIII stoleća. Spomenik XLVII: 49-94.

Velimirović, Nikolaj. 1904. Uspomene iz Boke. Herceg-Novi: J. Sekulović.

Vukčević, Dragan K. ur. 1998. Crna Gora – Izveštaji mletačkih providura 1687-1735. Podgorica: CID.

Zloković, Maksim. 1971. Mletačka uprava u Herceg-Novom. Boka 3: 5-37.

---. 1978. Topaljska opština. Godišnjak Pomorskog muzeja u Kotoru XXVI: 51-69.

Téléchargements

Publiée

2016-12-08

Comment citer

Matić, Marina. 2016. « Multiculturalisme Et Multiconfessionalisme Dans Boka Kotorska Au XVIII-ème siècle: L᾽identité Et l᾽Église Orthodoxe Serbe Dans Boka Sous Le Pouvoir Vénitien (1687-1797) ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 11 (4):1101-16. https://doi.org/10.21301/eap.v11i4.8.