Arheološki tragovi nehrišćanskih obreda u srpskom delu Podunavlja tokom srednjeg veka
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v17i3.9Ključne reči:
srednjovekovni period, srpsko Podunavlje, hristijanizacija, „građevinska žrtva“Apstrakt
U naseobinskim slojevima u tri vizantijska pogranična utvrđenja u srpskom delu Podunavlja otkrivena su arheološka svedočanstva deponovanja ptica, koje je prethodilo izgradnji objekata različite namene. Reč je o jamama u kojima su bile pohranjene cele, naopako okrenute keramičke posude, unutar kojih su se nalazili skeleti ptica. Pomenute jame nalazile su se ispod podnica kuća, kao i u blizini bedema, sa njegove unutrašnje strane. Magijska snaga vršenog obreda bila je dodatno pojačana prilozima u vidu gvozdenih noževa i klinova, dok je u jednom slučaju konstatovano i prisustvo malih staklenih amorfnih predmeta. Rad se bavi proučavanjem prakse prinošenja različitih životinjskih žrtava pre početka gradnje, koja je konstatovana ne samo u srpskom delu Podunavlja, već i na većem broju nalazišta širom Evrope opredeljenih u 12. i 13. vek. Sprovedeni rituali po svemu sudeći predstavljaju odgovor srednjovekovnog stanovništva na izazove koje su sa sobom nosili krizni trenuci. Budući da je evropsko stanovništvo u pomenutom razdoblju bilo uveliko hristijanizovano, okretanje ka nehrišćanskim običajima u teškim trenucima predstavlja simbiozu narodnih verovanja i zvanične religije.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Beilke-Voigt, Ines. 2007. Das Opfer im archäologischen Befund. Studien zu den sog. Bauopfern, kultischen Niederlegungen und Bestattungen in ur- und frühgeschichtlichen Siedlungen Norddeutschlands und Dänemarks. Berliner Archäologische Forschungen 4. Rahden: Verlag Marie Leidorf.
Bikić, Vesna. 1994. Srednjovekovna keramika Beograda. Beograd: Arheološki institut.
Bikić, Vesna, Špehar, Perica, Ivan Bugarski i Teodora Branković. 2012. „Arheološka istraživanja Marguma-Morave u 2011. godini“. U Rezultati istraživanja Arheološkog instituta u 2011. godini, uredili Vesna Bikić, Snežana Golubović i Dragana Antonović, 100–103. Beograd: Arheološki institut.
Carl, Carolina, 2011. A Bishopric between three kingdoms. Calahorra 1045–1190, Leiden-
Boston: Brill.
D`Amato, Raffaele and Dragana Spasić-Đurić. 2018. „The Phrygian Helmet in Byzantium: Archaeology and Iconography in the Light of the recent Finds from Braničevo“. Acta Militaria Mediaevalia XIV: 29–67.
Daróczi-Szabó, Marta. 2010. „Pets in pots: Superstitious Belief in a Medieval Christian (12th -14th Century) Village in Hungary“. In Anthropological Approaches to Zooarchaeology: Complexity, Colonialism, and Animal Transformations, edited by Douglas Campana, Pamela Crabtree, Susan de France, Justin Levtov and Alice Choyke, 244–249. Oxford: Oxbow Books.
Đapović, Lasta. 1995. Zemlja. Verovanja i rituali. Beograd: Etnografski institut SANU.
Ercegović-Pavlović, Slavenka i Dušica Minić. 1984. „Brza Palanka, Sektori II i III (Izve¬štaj o arheološkim istraživanjima u 1980. godini – srednji vek)“. U Đerdapske sveske II, uredio Vladimir Kondić, 167−170. Beograd: Arheološki institut / Narodni muzej / Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Garašanin, Milutin, Miloje Vasić i Gordana Marjanović-Vujović. 1984. „Trajanov most – Castrum Pontes. Izveštaj o arheološkim istraživanjima u 1980. godini“. U Đerdapske sveske II, uredio Vladimir Kondić, 25–54. Beograd: Arheološki institut/Narodni muzej/Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Gelzer, Heinrich. 1893. „Ungedruckte und wenig bekannte Bistümerverzeichnisse der orientalische Kirche II“. Byzantinische Zeitschrift II: 22–72.
Gerritsen, Fokke. 2003. Local Identities. Landscape and Community in the Late Prehistoric
Meuse-Demer-Scheldt region. Amsterdam: Amsterdam University Press.
Gilhus, Ingvild Saelid. 2006. Animals, Gods and Humans: Changing Attitudes to Animals in Greek, Roman and Early Christian Ideas. London: Routledge.
Grau-Sologestoa, Idoia. 2018. „Pot, chicken and building deposits: The archaeology of folk and official religion during the High Middle Ages in the Basque Country“. Journal of Anthropological Archaeology 49: 8–18. https://doi.org/10.1016/j.jaa.2017.11.002
Groot, Maaike. 2008. Animals in Ritual and Economy in a Roman Frontier Community.
Excavations in Tiel-Passewaaij. Amsterdam: Amsterdam University Press.
Gyürky, Katalin. 1967. „Közéokori Építöáldozt buda egykori Külvárosában”. Archaeológia Ėrtesitö 96: 80–83.
Hinton, David. 2005. Gold and Gilt, Pots and Pins: Possessions and People in Medieval
Britain. Oxford: Oxford University Press.
Hukantaival, Sonja. 2007. „Hare’s feet under a hearth. Discussing ritual deposits in buildings”. In Hortus novus. Fresh approaches to medieval archaeology in Finland. Archaeologia Medii Aevi Finlandiae XIV, edited by Visa Immonen, Mia Lempiäinen and Ulrika Rosendahl, 66–75. Turku: Suomen keskiajan arkeologian seura.
Hunt, Gloria. 2006. Foundation rituals and the culture of building in Ancient Greece. University of North Carolina (unpublished PhD dissertation).
Ivanišević, Vujadin i Ivan Bugarski. 2012. „Primena Lidar tehnologije u analizi topografije Marguma/Morave i Kuliča“. Starinar LXII: 239–255.
Janković, Milica. 1981. Srednjovekovno naselje na Velikom Gradcu u X-XI veku. Beograd: Filozofski fakultet, Centar za arheološka istraživanja.
Jovanović Aleksandar i Mlađan Cunjak. 1994. „Arheološka istraživanja u Dubravici tokom 1989. i 1990“. Saopštenja XXVI: 107–122.
Jovanović, Svetozar i Marko Vuksan. 2005. „Medieval necropolis”. In Roman and Medieval necropolis in Ravna near Knjaževac, edited by Miloje Vasić, 175–275. Belgrade: Archaeological institute.
Johanson, Kristiina and Tõnno Jonuks. 2015. „Superstition in the house of God? Some Estonian case studies of vernacular practices”. Mirator 16 (1): 118–140.
Komatina, Predrag. 2015. „O srpsko-bugarskoj granici u IX i X veku“. Zbornik radova Vizantološkog instituta 52: 31–80.
Komatina, Predrag. 2016. „Military, administrative and religious strongholds on the Danubian frontier: The example of the Morava and Braničevo“. In Byzantine Heritage and Serbian art I. Process of Byzantinisation and Serbian archaeology, edited by Vesna Bikić, 104–107. Belgrade: The Serbian National Committee of Byzantine Studies/P.E. Službeni glasnik/Institute for Byzantine Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts.
Lamont, Jessica. 2021. „The curious Case of the cursed Chicken. A new binding Ritual from the Athenian Agora“. Hesperia 90 (1): 79–113.
Lawler, A. 2014. Why Did the Chicken Cross the World?: The Epic Saga of the Bird that
Powers Civilization. New York: Atria.
Mano-Zisi, Đorđe, Rastislav Marić i Milutin Garašanin. 1950. „Iskopavanja na Orašju. Prethodni izveštaj o radovima u 1947. godini“. Starinar I: 143–164.
Marjanović-Vujović, Gordana, 1987. „Prilog proučavanju stratigrafije ranosrednjovekovnih slojeva unutar antičkog Pontesa“. U Đerdapske sveske IV, uredio Vladimir Kondić, 117–119. Beograd: Arheološki institut/Narodni muzej/Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Merrifield, Ralph. 1987. The Archaeology of Ritual and Magic. London: B.T. Batsford.
Milosavljević, Monika, 2021a. „Always Angular and Never Straight: Medieval Snakes in Human Graves?“. In Medieval Animals on the Move. Between Body and Mind, edited by László Bartosiewicz and Alice M. Choyke, 95–119. Springer. https://doi.org/10.1007/978-3-030-63888-7_6
Milosavljević, Monika. 2021b. „Arheološka evidencija o neobično sahranjenim osobama u srednjem veku“. Etnoantropološki problem 16 (3): 835–865. https://doi.org/10.21301/eap.v16i3.9
Milošević, Ante. 2015. „Primjer ritualne žrtve pri gradnji kuće na srednjovjekovnom Bribiru“. Starohrvatska prosvijeta 42, III serija: 45–58.
Milošević, Milan. 1969. „Prinošenje žrtava pri zidanju stambenih zgrada u selima Negotinske krajine.“ Razvitak IX (4–5): 94–99.
Mirković, Miroslava. 1968. Rimski gradovi na Dunavu u Gornjoj Meziji. Beograd: Arheološko društvo Jugoslavije.
Mirković, Miroslava. 2007. Moesia Superior. Eine Provinz an der Mittleren Donau. Mainz: Ver¬lag Philipp von Zabern.
Nilsson Stutz, Liv. 2008. „Capturing Mortuary Ritual: An Attempt to Harmonize Archaeological Method and Theory”. In Religion, archaeology and the Material World, edited by Lars Fogelin, 159–178. Carbondale: Southern Illinois University Centre for Archaeological Investigations.
Novaković, Stojan. 1908. „Ohridska arhiepiskopija u početku XI veka“. Glasnik Srske kraljevske akademije 76: 1–62.
Petrović, Petar. 1984. „Brza Palanka – Egeta (Izveštaj o arheološkim istraživanji¬ma u 1980. godini – antika)“. U Đerdapske sveske II, uredio Vladimir Kondić, 153−159. Beograd: Arheološki institut/Narodni muzej/Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakul¬teta u Beogradu.
Petrović, Petar. 1986. „Brza Palanka – Egeta. Recherches archéologique menées 1981-1982“. U Đerdapske sveske III, uredio Vladimir Kondić, 369−372. Beograd: Arheološki institut/ Narodni muzej/Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Pirivatrić, Srđan. 1998. Samuilova država. Obim i karakter, Beograd: Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti.
Poole, Kristopher and Eric Lacey. 2014. „Avian aurality in Anglo-Saxon England”. World Archaeology 46 (3): 400–415. https://doi.org/10.1080/00438243.2014.909104
Pölös, Andrea. 2001. „Ėpítöáldozatok“. In Népi Ėpitészet a Kárpát-medencében a Honfoglalástól a 18. Szádig, edited by András Pálóczy Horváth, Tibor Sabján and Miklós Takács, 469–484. Szentendre–Szolnok: Szabadtéri Néprajzi Múzeum.
Popović, Maрко. 2006. Београдска тврђава. Београд: Археолошки институт.
Popović, Marko i Vujadin Ivanišević.1988. Grad Braničevo u srednjem veku, Starinar XXXIX: 125–176.
Popović, Petar. 1984. „Brza Palanka – Egeta (Izveštaj o arheološkim istraživanjima u 1980. godini – praistorija).“ U Đerdapske sveske II, uredio Vladimir Kondić, 150. Beograd: Arheološki institut/Narodni muzej/Odeljenje za arheologiju Filozofskog fakul¬teta u Beogradu.
Rokai, Petar, Đere, Zlatan, Pal Tibor i Aleksandar Kasaš. 2002. Istorija Mađara. Beograd: Clio.
Sági, Károly. 1967. „Árpád-kori varázlás régészeti emlékei.“ A Veszprém Megeyi Múzeumok Közleményei 6: 55–88.
Snegarov, Ivan. 1995. Istoriя na Ohridskata arhiepiskopiя I. Ot osnovavaneto do zavladяvaneto na Balkanskiя poluostrov od turcite. Sofiя: Akademično izdateljstvo "M. Drinov".
Spasić-Đurić, Dragana. 2011. „Arheološka istraživanja Braničeva od 2007. do 2009. godine“. Viminacium 16: 75–113.
Spasić-Đurić, Dragana. 2016. „A note of new archaeological explorations in byzantine Braničevo“. In Objects for Private Worship and Relics of the Christian East. In Byzantine Heritage and Serbian art I. Process of Byzantinisation and Serbian archaeology, edited by Vesna Bikić, 109–115. Belgrade: The Serbian National Committee of the Byzantine Studies/P.E. Službeni glasnik/Institute for Byzantine Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts.
Spasić-Đurić, Dragana i Sonja Jovanović. 2018. „A 12th Century Set of marvered purple Glass Vessel from Braničevo (Serbia)”. Старинар XLVIII: 151–173.
Sykes, Naomi, 2014. Beastly Questions. Animal Answers to Archaeological Issues. London/New York: Bloomsbury publishing.
Szabó, Denes Kristof. 2013. „Árpád-kori mágikus deponáció Csanádpalota Juhász T.-tanya lelőhelyről”. In Fiatal Középkoros Régészek IV. Konferenciájának Tanulmánykötete, edited by Maté Varga, 11–18, Kaposvár: Rippl-Rónai Múzeum.
Špehar, Olga. 2019. Kasnoantička arhitektura i ritual. Centralni Balkan između istoka i zapada. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.
Špehar, Perica. 2010. „By their fruit you will recognize them - Christianization of Serbia in Middle Ages“. Funeralia Lednickie 12: 203–220.
Špehar Perica. 2012. „Lična pobožnost na prostoru Ohridske arhiepiskopije u svetlu arheoloških nalaza od XI do XIII veka“. U Vizantijski svet na Balkanu I, uredili Bojana Krsmanović, Ljubomir Maksimović, Radivoj Radić, 205–220. Beograd: Vizantološki institut Srpske akademije nauka i umetnosti.
Špehar, Perica. 2015а. „Remarks to Christianisation and realms in the central Balkans in the light of archaeological finds (7th–11th c.)“. In “Caestelum, civitas, urbs“. Zentren und Eliten in frühmittelalterlichen Ostmitteleuropa, Herasugeben von Orsolya Heinrich-Tamáska, Hajnalka Herold, Peter Straub and Tivadar Vida, 71–93. Budapest-Leipzig-Keszthely: Verlag Marie Leidorf.
Špehar, Perica. 2015b. „(Dis)continuity of the life in Late Antique Fortresses in Early Middle Ages: from Belgrade to the confluence of Timok River“. In Arheologia Mileniului I p. chr. IV. Nomazi şi autohtoni în mileniul I p. Chr., edited by Bogdan Ciupercă, 329–350. Bucureşti: Editura Istros.
Špehar, Perica. 2016. „Objects for Private Worship and Relics of the Christian East“. In Byzantine Heritage and Serbian art I. Process of Byzantinisation and Serbian archaeology, edited by Vesna Bikić, 133–139. Belgrade: The Serbian National Committee of Byzantine Studies/P.E. Službeni glasnik/Institute for Byzantine Studies, Serbian Academy of Sciences and Arts.
Špehar, Perica. 2017. Centralni Balkan od 7. do 11. veka. Arheološka svedočanstva, Beograd: IP BOOKA.
Špehar, Perica. 2018. „Egeta (Brza Palanka) – rezultati istraživanja 2017. godine“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 34: 56−71.
Špehar Perica. 2019. „Reoccupation of the Late Antique Fortifications in the central Balkans during the Early Middle Ages“. In Fortifications, Defence Systems, Structures, and Features in the past. Proceedings of the 4th International Scientific Conference on Mediaeval Archaeology of the Institute of Archaeology Zagreb, 7th – 9th June 2017, edited by Tatjana Tkalčec, Tajana Sekelj Ivančan, Siniša Krznar i Juraj Belaj, 113–124. Zagreb: Institut za arheologiju u Zagrebu.
Špehar, Perica i Gordan Janjić. 2020. „Rezultati istraživanja lokaliteta Egeta (Brza Palanka) u 2018. i 2019. godini“. Glasnik Srpskog arheološkog društva 36: 243–259.
Špehar, Perica and Orhideja Zorova. 2012. „Christianity in the territory of the Archbishopric of Ohrid, 11th to the 13th century: archaeological evidence from burial sites“. In Rome, Constantinople and Newly-Converted Europe. Archaeological and Historical Evidence I, eds. Maciej Salamon, Marcin Wołoszyn, Aleksander Musin and Perica Špehar, 429–446. Leipzig-Warszawa-Rzeszów: Geisteswissenshaftliches Zenrum Geschichte und Kultur.
Takács, Miklós. 2016. „Egy Szőny–Duna-parti ép Árpád-kori edényről“. In Beatus homo qui invenit sapientiam. Ünnepi kötet Tomka Péter 75. Születésnapjára, edited by Teréz Csécs and Miklós Takács, 721–726. Győr: Lekri Group Kft.
Vučković-Todorović, Dušanka. 1962. „Brza Palanka”. Arheološki pregled 4: 208−210.
Vučković-Todorović, Dušanka. 1965. „Svetilište Jupitera Dolihena u Brzoj Palanci”. Starinar XV−XVI: 173−182.
Zorić, Bojana. 2021. Ostaci životinja iz kuće 4 u srednjovekovnom Braničevu, Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet – Odeljenje za arheologiju (neobjavljeni master rad).
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
