Identitetske krize i konfuzije: Metamorphosis Constantiniana

Autori

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v17i3.10

Ključne reči:

arheološke predstave, javni spomenici, sakralizacija prošlosti, pseudoarheologija, Konstantin Veliki

Apstrakt

Javni spomenici su materijalizacija istorijskih događaja ili ličnosti kojih jedno društvo bira da se seća, zvanični činioci kolektivnog i kulturnog sećanja, elementi odabranog identiteta i načina na koje zajednica želi da je drugi percipiraju. U seriji identitetskih traganja koja danas odlikuje reprezentativnu spomeničku kulturu u Srbiji, pojavljuju se i retki spomenici koji koriste arheološki imaginarij. U radu se razmatraju ideje i motivi jedne od ovih skulptura, Metamorphosis Constantiniana, ne iz umetničke perspektive, već sa pozicije arheologije i kulturnog nasleđa, kao i značenja koja su joj dodelili i učitali učesnici ceremonijalnog postavljanja, te recepcija ovog javnog obeležja kod građana Niša. Razmatra se i valorizacija i sakralizacija prošlosti, te upliv pseudoarheoloških tumačenja, slike neznanja koje doprinose ovdašnjoj spomeničkoj identitetskoj konfuziji.

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Assmann, Aleida. 2008. „Transformations between History and Memory“. Social Research 75 (1): 49–72. https://doi.org/10.1353/sor.2008.0038

Asman, Alaida. 2015. „Sećanje, kolektivno i individualno”. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 71–86. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Asman, Alaida. 2018. Oblici zaborava. Beograd: XX vek.

Babić, Staša. 2002. „Janus on the Bridge. A Balkan Attitude towards Ancient Rome”. In Images of Rome. Perceptions of Ancient Rome in Europe and the United States of America in Modern Age, edited by Richard Hingley, 167–182. Journal of Roman Archaeology Supplementary Series 44.

Babić, Staša. 2008. Grci i drugi. Antička percepcija i percepcija antike. Beograd: Clio.

Blastin, Džefri. 2015. „Sećanje kao predmet vrednosnog ispitivanja“. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 139–149. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Borozan, Igor. 2014. „Javnost i uobličavanje spomeničke kulture u Srbiji (1882–1914)“. U Javni spomenici i spomen obeležja. kolektivno pamćenje i/ili zaborav. Zbornik radova, uredila Nada Živković, 42–54. Beograd: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.

Borozan, Igor. 2019. „Tipologija javne figuralne skulpture u Kraljevini Srbiji (1882–1914)“. Nasleđe XX: 41–67

Crouch, David. 2015. „Affect, Heritage, Feeling“. In The Palgrave Handbook of Contemporary Heritage Research, edited by Emma Waterton and Steve Watson, 177-190. Palgrave McMilan. https://doi.org/10.1057/9781137293565_11

Cuno, James. 2009. Who Owns Antiquity?: Museums and the Battle over Our Ancient Heritage. Princeton: Princeton University Press.

Cvjetićanin, Tatjana. 2013. „Bronzani portret Konstantina“. U Zlatni presek, uredili Andrej Starović, Bojana Borić Brešković, Tatjana Cvjetićanin i Emina Zećević, 198–201. Beograd: Službeni glasnik i Narodni muzej u Beogradu.

Cvjetićanin, Tatjana. 2015. „Predmeti ili narativi. Arheološke postavke u Srbiji: doba artefakata“. Etnoantropološki problemi 10 (3): 557–593. https://doi.org/10.21301/EAP.v10i3.2

Cvjetićanin, Tatjana. 2020. „Prekretnice i brane na rimskoj granici: institucionalni autoritet, rimsko nasleđe i projekat Đerdap“. Etnoantropološki problemi 15 (3): 717–744. https://doi.org/10.21301/eap.v15i3.4

Demandt, Alexander und Josef Engemann (Hrsg.) 2007. Imperator Caesar Flavius Constantinus. Konstantin der Grosse. Trier und Mainz: Konstantin Ausstellungsgesellschaft Trier und Verlag Phillip von Zabern.

Đureinović, Jelena. 2021. Politika sećanja na ratove devedesetih u Srbiji: istorijski revizionizam i izazovi memorijalizacije, Beograd: Fond za humanitarno pravo.

Huyssen, Andreas. 2000. „Present Pasts: Media, Politics, Amnesia“. Public Culture 12 (1): 21–38. https://doi.org/10.1215/08992363-12-1-21

Joyce, Rosemary A. 2020. Archaeology Worlds, Art Worlds.

https://www.anthropology-news.org/articles/archaeology-worlds-art-worlds/

Kejsi, Edvard S. 2015. „Javno sećanje u vremenu i prostoru”. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 349–372. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Kohl, Philip L. and Clare Fawcett (eds.). 1996. Nationalism, Politics and the Practice of Archaeology, Cambridge: Cambridge University Press.

Kondić (Rankov), Jelena. 2013. „Katalog“. U Konstantin Veliki i Milanski edikt 313. Rađanje hrišćanstva u rimskim provincijama na tlu Srbije, uredile Ivana Popović i Bojana Borić Brešković, 300. Beograd: Narodni muzej u Beogradu.

Kukić, Ena. 2019. „Građenje sećanja“. Balkan. Perspectives. Časopis o suočavanju s prošlošću 11: 6–7.

Kuljić, Todor. 2014. Tanatopolitika (sociološkoistorijska analiza političke upotrebe smrti), Beograd: Čigoja.

Kuljić, Todor. 2019. „Novi javni spomenici u regionu: Oružje u građanskom ratu sećanja“. Balkan. Perspectives. Časopis o suočavanju s prošlošću 11: 8–10

Kuzmanović, Zorica and Vladimir D. Mihajlović. 2015. „Roman Emperors and Identity Construction in Modern Serbia“. Identities 22/4: 416–432. https://doi.org/10.1080/1070289X.2014.969269

Manojlović Nikolić, Vesna i Vladimir D. Mihajlović. 2016. „Pseudo-istorija/arheologija i globalizacija: primer ex Yu prostora“. Etnoantropološki problemi 11 (4): 1055-1072. https://doi.org/10.21301/eap.v11i4.5

Manojlović, Pintar Olga. 2014. Arheologija sećanja. Spomenici i identiteti u Srbiji 1918–1989, Beograd: Udruženje za društvenu istoriju i Čigoja štampa.

Manojlović Pintar, Olga. 2008. „Uprostoravanje ideologije: Spomenici Drugog svetskog rata i kreiranje kolektivnih identiteta“. U Dijalog povjesničara/istoričara, sv. 10/1, uredio Igor Graovac, 287-307. Zagreb: Friedrich Neumann Stifftung,

McDowell, Sara. 2008. „Heritage, Memory and Identity“. In The Ashgate Research Companion to Heritage and Identity, edited by Brian Graham and Peter Howard, 37-53. London: Routledge.

McGuire, Randall H. 2007. „Foreword: Politics is a dirty word, but then archaeology is a dirty business“. In Archaeology and Capitalism. From Ethics to Politics, edited by Yannis Hamilakis and Philip Duke, 1-10. Walnut Creek, CA: Left Coast Press.

Megil, Alan 2015. „Istorija, sećanje, identitet“. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 227–253. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Meskell, Lynn 2002. „The intersections of identity and politics in archaeology“. Annual Review of Anthropology 31: 279–301. https://doi.org/10.1146/annurev.anthro.31.040402.085457

Mihajlović, Vladimir V. 2018. „Stećci kao (inter)nacionalno nasleđe: tri studije slučaja“. Etnoantropološki problemi 13 (3): 677–693. https://doi.org/10.21301/eap.v13i3.6

Mijić, Emilija. 2012. Recentna spomenička kultura Zapadnog Balkana: Pop-heroji i tradicija. Beograd: Filozofski fakultet, Odeljenje za etnologiju i antropologiju i Centar za proučavanje folklora i popularne kulture. eMonografije knj. 6, http://www.anthroserbia.org/Content/PDF/Publications/540ccaf21a79471eb8af9ec79a3e4e52.pdf

Milosavljević, Monika. 2020. Osvit arheologije. Geneza kulturno-istorijskog pristupa u arheologiji Srbije, Beograd: Dosije studio.

Milosavljević, Monika i Natalija Ćosić. 2016. „Arheolog kao pisac: kritička beleška o proizvodnji znanja”. Biblid 0350–6428 48 (160): 181–197.

Milosavljević, Monika i Aleksandar Palavestra. 2017. „Zloupotreba prirodnih nauka u (pseudo)arheologiji“. Etnoantropološki problemi 12 (3): 825–851. https://doi.org/10.21301/EAP.V12I3.8

Moshenska, Gabriel. 2009. „What is Public Archaeology?“. Present Pasts 1 (1): 46–48. http://doi.org/10.5334/pp.7

Palavestra, Aleksandar. 2011. „U službi kontinuiteta. Etno-arheologija u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 579–594. https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.2

Palavestra, Aleksandar. 2017. „All Shades of Gray: the Case of ‘Vinča Script’“. Arhaika 5:43–165.

Pavlaković, Vjeran. 2012. „Osporavana istorija i monumentalna prošlost: hrvatska kultura sećanja“. U Monumenti. Promenljivo lice sećanja. Changing face of remembrance, uredili Daniel Brumund i Christian Pfeifer, 22–25.Beograd: Forum Ziviler Friedensdienst.

Peitler-Selakov, Mirjana. 2012. „Memorijalna plastika u Srbiji od balkanskih ratova do danas“. U Monumenti. Promenljivo lice sećanja. Changing face of remembrance, uredili Daniel Brumund i Christian Pfeifer, 14–17. Beograd: Forum Ziviler Friedensdienst,

Russell, Miles. 2018. „Facing up to Constantine: Reassessing the Stonegate Monumental Head from York“. Britannia 49: 211–224. https://doi.org/10.1017/S0068113X18000090

Sandis, Constantine (ed.). 2014. Cultural Heritage Ethics: Between Theory and Practice. Cambridge: Open Book Publishers. http://dx.doi.org/10.11647/OBP.0047

Schrader, Lutz. 2012. „Spomenici i politika identiteta na zapadnom Balkanu = Monuments and Politics of Identity in the Western Balkans“. U Monumenti. Promenljivo lice sećanja. Changing face of remembrance, uredili Daniel Brumund i Christian Pfeifer, 6–9. Beograd: Forum Ziviler Friedensdienst,

Sládeček, Michal i Jelena Vasiljević. 2015. „Predgovor“. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 7–25. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Smith, Laurajane. 2004. Archaeological Theory and the Politics of Cultural Heritage, London: Routledge.

Smit, Entoni D. 2015. „Legende i pejzaži“. U Kolektivno sećanje i politike pamćenja, uredili Michal Sládeček, Jelena Vasiljević i Tamara Petrović Trifunović, 255–281. Beograd: Zavod za udžbenike i Institut za filozofiju i društvenu teoriju.

Srejović, Dragoslav i Aleksandrina Cermanović-Kuzmanović. 1979. Rečnik grčke i rimske mitologije, Beograd: Srpska književna zadruga.

Subotić, Irina. 2020. Javni spomenici nekad i sad. http://www.centaronline.org/userfiles/files/preuzimanje/blog/fcd-cod-blog-irina-subotic-javni-spomenici-nekad-i-sad.pdf

Serjeantson, Dale and James Morris. 2011. „Ravens and crows in Iron age and Roman Britain“. Oxford Journal of Archaeology 30(1): 85–107. https://doi.org/10.1111/j.1468-0092.2010.00360.x

Timotijević, Miroslav. 2002-2003. „Naučnik kao nacionalni heroj i podizanje spomenika Josifu Pančiću“. Godišnjak grada Beograda XLIX–L: 211–244.

Tunbridge, John. E. and Gregory J. Ashworth. 1996. Dissonant Heritage: The Management of the Past as a Resource in Conflict. Chichester: Wiley.

Vranić, Ivan. 2011. „'Ranoantička naselja' i gvozdeno doba centralnog Balkana: pitanja etničkog identiteta“. Etnoantropološki problemi 6 (3): 659–679. https://doi.org/10.21301/eap.v6i3.7

Vuković, Jasna i Miroslav Vujović. 2014. „Od informacije do poruke: arheologija i mediji u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 9 (3): 609–624.

https://doi.org/10.21301/EAP.v9i3.4

Waterton, Emma and Steve Watson (eds). 2015. The Palgrave Handbook of Contemporary Heritage Research, Palgrave McMilan.

Zanker, Paul. 2016. Roman Portraits: Sculptures in Stone and Bronze in the Collection of The Metropolitan Museum of Art, Metropoliten Museum of Art: New York.

Zotović, Ljubica 1973. Mitraizam na tlu Jugoslavije, Beograd: Arheološki institut.

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-12-01

Kako citirati

Cvjetićanin, Tatjana B. 2022. „Identitetske Krize I Konfuzije: Metamorphosis Constantiniana“. Etnoantropološki Problemi 17 (3):1011–1034. https://doi.org/10.21301/eap.v17i3.10.

Broj časopisa

God. 17 Br. 3 (2022): Etnoantropološki problemi: Tematski broj - Arheologija

Sekcija

Tematski članci

Licenca

Creative Commons License

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.

Crossref
Scopus
Google Scholar
Europe PMC