Konstituisanje ansambla „Kolo“ i koreografije tradicionalnog plesa – antropološka interpretacija i društveno-politički kontekst
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v19i2.7Ključne reči:
ansambl , koreografija, tradicionalni ples, Jugoslavija, kulturne politike, ideologijaApstrakt
Cilj ovog rada je da predstavi razvoj prvog profesionalnog ansambla narodnih igara i pesama u bivšoj Jugoslaviji, te da, dekonstruišući njegovu delatnost, ukaže na ideološke poruke utkane u ovaj umetnički izraz. Ansambl „Kolo“ osnovan je u Beogradu 1948. godine i predstavljao je važnu državnu instituciju, sa zadatakom da kroz svoje nastupe širi ideološki bitne poruke koje su bile u skladu s idejama bratstva i jedinstva i slike multikulturalne Jugoslavije. Od osnivanja Ansambla, razvija se i specifičan umetniči žanr – koreografija tradicionalnog plesa. Slično Ansamblu, ovaj umetnički žanr poslužio je kao osnova za implementaciju kulturnih politika FNR i SFR Jugoslavije. Rad je baziran na građi prikupljanoj putem kvalitativnog i arhivskog istraživanja. Tokom istraživanja, obavio sam intervjue sa plesačima koji su u različitom vremenskom periodu bili zaposleni u „Kolu“, a ujedno sam pregledao arhivsku građu Ansambla, Arhiva Jugoslavije i lične arhive plesača.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Aksik, Nina. 2018. „Amaterizam kako način za očuvanje/transformacii na tradicionalnite obrasci – kulturno-umetničkite društva na teritorijata na Novi Pazar“. Makedonski folklor XL(74): 201-216.
Antonijević, Dragana. 2023. Antropologija folklora. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju i Dosije studio.
Althusser, Louis. 1997. „Ideology and ideolocical state apparatuses“. Lenin and Philosophy and other Essays, edited by Louis Althusser, 127-189. New York: Monthly Review Press.
Bajić-Stojiljković, Vesna. 2019. Scenska narodna igra i muzika. Procesi (re)definisanja strukturalnih, dramaturških i estetskih aspekata u scenskom prikazivanju tradicionalne muzike za igru u Srbiji. Beograd: Muzikološki institut SANU.
Baruh Vahtel, Endru. 2001. Stvaranje nacije, razaranje nacije. Književnost i kulturna politika u Jugoslaviji. Beograd: Stubovi kulture.
Benson, Leslie. 2004. Yugoslavia: A Concise History. London: Palgrave MacMillan.
Calic, Marie-Janine. 2019. A History of Yugoslavia. West Lafayette, Indiana: Purdue University Press.
Dimić, Ljubodrag. 1988. Agitprop kultura: agitpropovska faza kulturne politike u Srbiji: 1945-1952. Beograd: Rad.
Doknić, Branka. 2021. Kulturna politika Jugoslavije 1946-1963. Beograd: Službeni glasnik.
Herzfeld, Majkl. 2004. Kulturna intimnost. Beograd: Biblioteka XX vek.
Hofman, Ivan. 2021. „Folklorna diplomatija“ – uloga muzičkog folklora u spoljnoj politici Jugoslavije 1949-1971. Arhiv 22 (1/2): 137-162.
Janković, Danica i Ljubica Janković. 1934. Narodne igre 1. Beograd: Autorsko izdanje.
Laušević, Mirjana. 1996. „The Ilahiya as a Symbol of Bosnian Muslim National Identity“. In Returning Culture: Musical Changes in Central and Eastern Europe, edited by Mark Slobin, 117-135. Durham, London: Duke University Press.
Krasin, Maja i Vesna Bajić Stojiljković. 2014. Desanka Desa Đorđević. Beograd: Agencija Koreos.
Krasin Matić, Maja i Vesna Bajić Stojiljković. 2017. Maestro Branko Marković. Beograd: Agencija Koreos.
Kastratović, Veselinka. 2016. Ko je Soko, taj je Jugosloven. Beograd: Muzej Jugoslavije.
Kragujević, Gabrijela. 2017. „Methodology of the Sokol Physical Exercises for all Times“. Physical education and sport through the centuries 4(2): 88-99. http://dx.doi.org/10.1515/spes-2016-0030
Magazinović, Maga. 2000. Moj život. Beograd: Clio.
Maners, Lynn. 1995. „The Social Lives of Dance in Bosnia and Herzegovina: Cultural Performance and the Anthropology of Aesthetic Phenomena“, PhD dissertation. Los Angeles: University of California.
Maners, Lynn. 2007. „Utopia, Eutopia and E.U.-topia. Performance and Memory in Former Yugoslavia“. In Dancing from Past to Present. Nation, Culture, Identities, edited by Theresa J. Buckland, 75-97. London: University of Wisconsin Press.
Malešević, Siniša and Ian MacKenzie. 2002. Ideology After Poststructuralism: Experiences of Identity in a Global World. London, Sterling, Virginia: Pluto Press.
Mladenović, Olivera. 1962. „Scensko izvođenje partizanskih igara“. Narodno stvaralaštvo – Folklor 1: 21-26.
Nahachewsky, Andriy. 2012. Ukrainian Dance: A Cross-Cultural Approach. McFarland & Company: North Carolina.
Njaradi, Dunja. 2018. Knjiga o plesu: Tradicije, teorije i metodi. Beograd: Ansambl narodnih igara i pesama Srbije „Kolo“.
O’ Shae, Janet. 2007. At Home in the World: Bharata Natyam on the Global Stage. Middletown, Connecticut: Wesleyan University Press.
Petkovski, Filip. 2023. Od seljaštva do čovječanstva: ples kao nematerijalna kulturna baština. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Rakočević, Selena. 2004. „Šta je to igra? Etnokoreološki pogled na terminološka i konceptualna određenja pojma“. U Dani Vlade Miloševića, uredio Dimitrije Golemović, 96-118. Banja Luka i Beograd: Academy of Arts & Vedes.
Rakočević, Selena. 2013. „Tracing the discipline: eighty years of ethnochoreology in Serbia“. New Sound 41(1): 58-86. https://doi.org/10.5937/newso1341058R
Rihtman, Cvjetko. 1975. „O mjestu i ulozi tradicionalne narodne umjetnosti u našem savremenom društvu“. Narodno stvaralaštvo – Folklor XIV: 53-56.
Rašić, Miloš. 2021. „Koreografisanje tradicionalnih plesova u sistemu komodifikujućih praksi: Primer srpskih klubova u Beču“. Narodna umjetnost: hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 58(2): 221-239. https://doi.org/10.15176/vol58no212
Rašić, Miloš. 2022. Zamišljena domovina: klubovi, identitet i integracija srpskih gastarbajtera u Beču. Beograd: Etnografski institut SANU.
Shay, Anthony. 2002. Choreographic Politics: State Folk Dance Companies, Representation, and Power. Middletown, Connecticut: Wesleyan University Press.
Shay, Anthony. 2023. Folk Dance and the Creation of National Identities. Staging the Folk. Claremont: Palgrave Macmillan.
Sremac, Stjepan. 2010. Povijest i praksa scenske primjene folklornog plesa u Hrvata. Između društvene i kulturne potrebe, politike, kulturnog i nacionalnog identiteta. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku.
Supek, Rudi. 1974. „Sociološki značaj amaterizma“. Kultura 26: 8-16.
Vasiljević, Maja. 2015. „Od očuvanja bliskosti s ’revolucionarnim masama’ do predstavljanja SFRJ u svetu: Davni ansambl narodnih igara i pesama Srbije/Ansambl ’Kolo’“ (1948-1955)“. U Ustanove, politika in glasba v Sloveniji in Srbiji 1945-1963 / Institucije, politika i muzika u Srbiji i Sloveniji 1945-1963, uredili Matković, Tanja i Štefanija Leon, 137-156. Ljubljana: Filozofski fakultet. https://doi.org/10.5281/zenodo.3723660
Wilcox, Emily. 2018. Revolutionary Bodies: Chinese Dance and the Socialist Legacy. Oakland, California: University of California Press.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
