Sociologija i književnost: beleške o jednoj ambivalentnoj srodnosti

Autori

DOI:

https://doi.org/10.21301/eap.v19i4.10

Ključne reči:

sociologija kao nauka, sociologija književnosti, narativ, interpretacija, disciplinarna samorefleksija

Apstrakt

Polazeći od šireg okvira samorazumevanja sociologije kao nauke, u radu se razmatra pitanje bliskosti sociologije s književnošću, onako kako se ono manifestuje u disciplinarnim praksama i samorefleksiji, od nastanka discipline do danas. Prepoznaju se četiri osnovna načina na koje se ta veza uspostavlja: 1) preko predmeta: i književnost i sociologija bave se sudbinom čoveka u društvenim okolnostima; 2) preko društvene lokacije i društvene uloge: obe su intelektualne prakse koje se odvijaju u povlašćenim odeljcima društvenog prostora i nose posebnu društvenu odgovornost; 3) kroz kategoriju „pisanja“: i sociološki proizvodi imaju formu teksta i karakter (ko)autorskog dela; 4) preko kognitivne strukture: i sociologija i književnost teže da prodru kroz površinski sloj svakodnevnih banalnosti kako bi doprle do dubljih uvida. Svaki od ovih oblika se kratko kritički predstavlja i izvlače se njegove implikacije po metateorijsko i metametodološko pozicioniranje sociologije. U zaključku se obrazlaže stanovište da je sociologiji, kao nauci smeštenoj između književne i prirodnonaučne kulture, potrebno da u većoj meri osvesti svoju višeslojnu bliskost s književnošću i da joj dosledno promišljanje ove veze može pomoći da se revitalizuje

##plugins.generic.usageStats.downloads##

##plugins.generic.usageStats.noStats##

Reference

Abbott, Andrew. 2001. Chaos of Disciplines. Chicago and London: University of Chicago Press.

Abbott, Andrew. 2016. Processual Sociology. Chicago: University of Chicago Press.

Alexander, Jeffrey. (1988) 1999. „Središnji značaj klasika”. U Tekst i kontekst, uredio Aljoša Mimica, 281-329. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Alexander, Jeffrey. 2003. The Meanings of Social Life: A Cultural Sociology. New York/Oxford: Oxford University Press.

Avramović, Zoran. 2008. Sociologija i književnost. Beograd: Raška škola.

Becker, Howard. 1982. Art Worlds. Berkeley: University of California Press.

Becker, Howard. 2007. Telling about Society. Chicago: University of Chicago Press.

Berger, Peter. 1984. „Robert Musil and the salvage of the self”. Partisan Review 51-52 (4-1): 638-650.

Bielsa, Esperanza 2011. „Some remarks on the sociology of translation: A reflection on the global production and circulation of sociological works”. European Journal of Social Theory 14 (2): 199–215. https://doi.org/10.1177/136843101140346

Birešev, Ana 2007. „Polje književne proizvodnje: sociološki imperijalizam ili estetizacija sociologije?” Filozofija i društvo 18 (1): 177–211. https://doi.org/10.2298/FID0732177B

Blagojević, Marina and Gad Yair. 2010. „The Catch 22 syndrome of social scientists in the semiperiphery: Exploratory sociological observations”. Sociologija 52 (4): 337–358. https://doi.org/10.2298/SOC1004337B

Boltanski, Luc. 2012. Énigmes et complots. Une enquête à propos d'enquêtes. Paris: Gallimard.

Bourdieu, Pierre. 1997. Méditations pascaliennes. Paris: Seuil.

Bourdieu, Pierre. (1992) 2003. Pravila umetnosti: geneza i struktura polja književnosti. Novi Sad: Svetovi.

Bourdieu, Pierre. 2003a. „Participant Objectivation”. The Journal of the Royal Anthropological Institute 9 (2): 281-294. https://doi.org/10.1111/1467-9655.00150

Bourdieu, Pierre and Gunter Grass. 1999. „The ’progressive’ restoration”. New Left Review 14 (March-April 2002).

https://newleftreview.org/issues/ii14/articles/pierre-bourdieu-gunter-grass-the-progressive-restoration

Burawoy, Michael. 2005. „For public sociology”. American Sociological Review 70 (1): 4-28. https://doi.org/10.1177/000312240507000102

Casanova, Pascale. (1999) 2007. The World Republic of Letters. Cambridge, MA: Harvard University Press.

Clifford, James and George E. Marcus (eds). 1986. Writing Culture: The Poetics and Politics of Ethnography. Berkeley: University of California Press.

Collins, Patricia Hill. 2019. Intersectionality as Critical Social Theory. Durham and London: Duke University Press.

Demeulenaere, Pierre (ed). 2011. Analytical Sociology and Social Mechanisms. Cambridge: Cambridge University Press.

Dromi, Shai and Eva Illouz. 2010. „Recovering Morality: Pragmatic Sociology and Literary Studies”. New Literary History 41 (2): 351-369. https://doi.org/10.1353/nlh.2010.0004

Escarpit, Robert. (1958) 1970. Sociologija književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.

Felski, Rita. 2016. Namjene književnosti. Prev. V.Cvetković Sever. Zagreb: Jesenski i Turk.

Gerc, Kliford. (1988) 2010. Antropolog kao pisac. Beograd: XX vek.

Goldmann, Lucien. (1964) 1967. Za sociologiju romana. Beograd: Kultura.

Goldmann, Lucien. 1962. Dijalektička istraživanja. Sarajevo: Veselin Masleša.

Hall, John R. 1999. Cultures of Inquiry: From Epistemology to Discourse in Sociohistorical Research. Cambridge: Cambridge University Press.

Hanafi, Sari. 2011. „University systems in the Arab East: Publish globally and perish locally vs publish locally and perish globally”. Current Sociology 59 (3): 291–309.

https://doi.org/10.1177/0011392111400782

Harrington, Austin. 2002. „Robert Musil and classical sociology”. Journal of Classical Sociology 2 (1): 59–76. https://doi.org/10.1177/1468795X02002001683

Hauser, Arnold. (1974) 1986. Sociologija umjetnosti 1-2. Zagreb: Školska knjiga.

Heilbron, Johan. 1999. “Towards a Sociology of Translation: Book Translations as a Cultural World System.” European Journal of Social Theory 2 (4): 429–44. https://doi.org/10.1177/136843199002004002

Heinich, Nathalie. 2000. Être écrivain. Création et identité. Paris: La Decouverte.

Heinich, Nathalie. (2005) 2023. Umetnička elita: Izvrsnost i posebnost u demokratiji. Beograd: Službeni glasnik.

Janković, Stefan. 2019. „Sociološko polje, fraktalne distinkcije i moral: o povoju analitičke sociologije”. Sociologija 61 (1): 5-31. https://doi.org/10.2298/SOC1901005J

Knöchelmann, Marcel, and Cornelia Schendzielorz. 2022. “Writing in the Sciences: Scientists as Writers, Scientific Writing, and the Persuasive Story.” SocArXiv. April 13. https://doi.org/10.31235/osf.io/fmcsp.

Knöchelmann, Marcel. 2024. “Cultural Intermediation and Civil Society: Towards a Hermeneutically Strong Conception”. Cultural Sociology online first https://doi.org/10.1177/17499755241228891

Lahire, Bernard. 2006. La condition littéraire: La double vie des écrivains. Paris: La découverte.

Lahire, Bernard. 2010. Franz Kafka. Éléments pour une théorie de la création littéraire. Paris: La Decouverte.

Latour, Bruno. (1998) 2006. Paris: Invisible City. (Translated from Bruno Latour. and Emilie Hermant (1998). Paris ville invisible. Paris: La Découverte-Les Empêcheurs de penser en rond.) https://web.archive.org/web/20180422085105id_/http:/www.bruno- latour.fr/sites/default/files/downloads/viii_paris-city-gb.pdf. Pristupljeno 13.9.2024.

Lepenies, Wolf. (1985) 1992. Between Literature and Science: The Rise of Sociology. Cambridge: Cambridge University Press.

Longo, Mariano. 2015. Fiction and Social Reality: Literature and Narrative as Sociological Resource. Farnham: Ashgate

Lukács, György. 1989. Roman i povijesna zbilja. Priredili H.Burger i V.Mikecin. Zagreb: Globus.

Milenković, Pavle. 2013. Uvod u sociologiju srpskog nadrealizma. Novi Sad: Mediterran Publishing.

Moretti, Franco. 1998. Atlas of the European Novel 1800-1900. London and New York: Verso.

Moretti, Franco. 2005. Graphs, Maps, Trees: Abstract Models for Literary History. London and New York: Verso.

Pasco, Allan H. 2016. Balzac, Literary Sociologist. Palgrave Macmillan.

Petrović, Sreten (ur.) 1990. Sociologija književnosti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.

Reed, Isaac and Jeffrey Alexander. 2009. „Social Science as Reading and Performance: A Cultural-Sociological Understanding of Epistemology”. European Journal of Social Theory 12(1): 21–41. https://doi.org/10.1177/1368431008099648

Resanović, Milica. 2023. „Simboličke granice i borbe u polju književne proizvodnje u Srbiji danas”. Doktorska disertacija. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Ricoeur, Paul. 1973. „The Model of the Text: Meaningful Action Considered as a Text”. New Literary History 5 (1): 91-117. https://doi.org/10.2307/468410

Ricoeur, Paul. 1993. Vreme i priča, t.1. Sremski Karlovci: IK Zorana Stojanovića.

Sapiro, Gisèle. 2003. „The Literary Field between the State and the Market.” Poetics 31 (5–6): 441–61. https://doi.org/10.1016/j.poetic.2003.09.001

Sapiro, Gisèle (ed.) 2008. Translatio. Le Marché de la traduction en France à l’heure de la mondialisation. Paris: CNRS Editions.

Sapiro, Gisèle. (2014) 2023. The Sociology of Literature. Stanford: Stanford University Press.

Savić, Dalibor. 2021. „Uspon performativnih društvenih nauka: ka novim formama praksisa”. Društvo i politika 2 (2): 211-231. https://doi.org/10.7251/FPNDP2102211S

Smith, Philip. 2005. Why War? The Cultural Logic of Iraq, the Gulf War, and Suez. Chicago: University of Chicago Press.

Snou, Čarls. 1971. Dve kulture. Prev. A.I.Spasić. Beograd: NU Braća Stamenković.

Spasić, Ivana. 2012. „Elementi jedne sociologije prevođenja”. Treći program 155/156: 9–29.

Spasić, Ivana. 2015. „O detektivima, špijunima i sociolozima: prikaz knjige Luc Boltanski, Mysteries and Conspiracies”. Sociologija 57 (3): 531-537.

Spasić, Ivana. 2019. „Društvena konstrukcija stvarnosti i konstrukcionizam: nesporazum koji to (možda) nije”. Glasnik Etnografskog instituta SANU 67 (1): 15–32. https://doi.org/10.2298/GEI1901015S

Spasić, Ivana. 2021. „Lociranost znanja: novije kritike slepih mrlja društvene teorije”. U Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji. Zbornik radova u čast Marine Blagojević Hughson, uredile Sanja Ćopić i Zorana Antonijević, 89-118. Beograd: Institut za kriminološka i sociološka istraživanja.

Váňa, Jan. 2020. „Theorizing the Social Through Literary Fiction: For a New Sociology of Literature”. Cultural Sociology 14 (2) 180–200. https://doi.org/10.1177/1749975520922469

Váňa, Jan. 2022. „The Sociological Truth of Fiction: The Aesthetic Structure of a Novel and the Iconic Experience of Reading”. U The Cultural Sociology of Reading, uredila Maria A. Thumala Olave, 111-139. Cham: Palgrave Macmillan https://dx.doi.org/10.1007/978-3-031-13227-8_5.

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-12-28

Broj časopisa

Sekcija

Druge humanističke i društvene nauke