Kameni cvijet Nikole Borote i natpisi na stećcima kao inspiracija: semantička i poetska ravan
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v13i2.5Ključne reči:
stećci, jugoslovenska popularna muzika, balada, folklorni motivi, world music, kameni cvet, Nikola Borota, art rock, Procol Harum, scriptura continuaApstrakt
Тeme umetnosti u kamenu i simbolike samog kamena aktuelizovane su u sferi poezije, likovnih umetnosti i umetničke muzike u SFR Jugoslaviji u drugoj polovini XX veka, s jedne strane verovatno pod uticajem pojačanog interesovanja za ove teme u SSSR neposredno pre i u periodu posle Drugog svetskog rata i, s druge strane, kao rezultat naučne i umetničke fascinacije srednjovekovnim nadgrobnim spomenicima, stećcima (pretežno sa prostora Hercegovine i Bosne). Opšte teme kamena, sa simbolikom večnog života i vrline, otpora prolaznosti i zaboravu, prevladavanja smrti, ostavile su traga i u delima popularne muzike tog doba – ranim jugoslovenskim reprezentima (poli)žanra world music. Balada Kameni cvijet sarajevskog kompozitora i producenta Nikole Borote zasnovana je na južnoslovenskim folklornim muzičkim predlošcima i na aranžmanskim i produkcijskim principima britanskog sastava Procol Harum. Studija je posvećena temi intertekstualnosti na relaciji simbolike kamena, muzičko-folklornih modela i popularne muzike u ovoj kompoziciji, o čemu svedoče rezultati analize muzičko-strukturnih komponenata.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Antonijević, Dragana. 1991. Značenje srpskih bajki. Beograd: Etnografski institut SANU. Izdanja Etnografskog instituta, Posebna izdanja, knjiga 33.
Bažov, Pavel. 1939. Malahitovaya shkatulka. Skazy starogo Urala. Sverdlovsk: Sverdlovskoe oblastnoe izdatel’stvo.
Benac, Alojz. 1967. Stećci. Beograd: Jugoslavija.
Bešlagić, Šefik. 2004. Leksikon stećaka. Sarajevo: Svjetlost.
Bezić, Jerko. 1981. Stilovi folklorne glazbe u Jugoslaviji. Zvuk 3: 33-50.
Borota, Nikola Alexander alias Radovan. 2014. „Noć u kojoj smo tražili blues (Svjedočanstvo iz prve ruke)“. U Knjiga Bijelo dugme 1974–1988, Želimir Babogredac, 174-177. Zagreb: Croatia Records.
Chevalier, Jean i Gheerbrant, Alain. 1983. „Kamen“. U Rječnik simbola – mitovi, sni, običaji, geste, oblici, likovi, boje, brojevi, Branimir Donat, ur. 245-250. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Dević, Dragoslav. 1997. „Stilsko-genetska osobitost tonalnog odnosa u srpskim narodnim pesmama“. U Izuzetnost i sapostojanje – V međunarodni simpozijum Folklor – muzika – delo, ur. Miško Šuvaković, 216-244. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
Dopuđa, Jelena. 1953. Narodne igre Kupreškog Polja. Sarajevo [s.n.].
Dunin, Elsie Ivancich. 2011. “In Search of Continuity: Tombstones and Dance in the Dubrovnik Area”. In Imaging Dance. Visual Representations of Dancers and Dancing, Eds. Barbara Sparti and Judy Van Zile with Elsie Ivancich Dunin, Nancy G. Heller & Adrienne L. Kaeppler, 53-76. Hildesheim – Zürich – New York: Olms – Weidmann.
Jovanović, Jelena. 2014a. Folklorni motivi u ranim kompozicijama Nikole Borote Radovana. Muzikologija 16: 173-192.
Jovanović, Jelena. 2014b. Pojava koncept albuma u popularnoj muzici Jugoslavije: LP ploče Kamen na kamen. Muzikologija 17: 167-194.
Kotevska, Cveta (ur.) 1963. Uralske narodne bajke. Beograd: Narodna knjiga. Biseri 27.
Miletić, Nada i Benac, Alojz. 1965. Umjetnost stećaka. Sarajevo: Zemaljski muzej Sarajevo.
Solovjev, Aleksandar. 1956. Simbolika srednjevekovnih grobnih spomenika u Bosni i Hercegovini. Godišnjak Istorijskog društva Bosne i Hercegovine VIII: 5-67 + table.
Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine I – VII. (1950, 1951, 1952, 1954, 1962), ur. Alojz Benac, Sarajevo [s.n.].
Subotić, Milan. 2013. Ruske teme. Mesijanstvo, inteligencija, nacija. Beograd: Logos.
Suvajdžić, Boško. 2005. „Na baštini, na plemenitoj – biografije na stećcima“. U Junaci i maske – tumačenja srpske usmene epike, ur. Zona Mrkalj, Bosiljka MIlić, Veljko Brborić, 185-200. Beograd: Društvo za srpski jezik i književnost Srbije.
Suvajdžić, Boško. 2012. „Od kamena nikom ni kamena. Reči u kamenu Rajka Petrova Noga“. U Dnovide vode. Folklorni elementi u srpskoj književnosti, ur. Aleksandra Vraneš i Selimir Radulović, 335-358. Novi Sad – Beograd: ORPHEUS – Filološki fakultet. Biblioteka „Kolesa“.
Trifunović, Đorđe. 1990. Azbučnik srpskih srednjovekovnih književnih pojmova. Beograd: Nolit.
Vasić, Olivera. 2006. „Šta doznajemo sa predstava kola na stećcima i freskama“. U Istorija i misterija muzike, u čast Roksande Pejović, ur. Ivana Perković Radak, Dragana Stojanović-Novičić, Danka Lajić, 169-180. Beograd: Fakultet muzičke umetnosti, Katedra za muzikologiju. Muzikološke studije – monografije, Sveska 2/2006.
Wencel, Marian. 1965. Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo: Veselin Masleša.
Zečević, Slobodan. 1964. Ljeljenovo kolo. Narodno stvaralaštvo–folklor 9-10: 702-710.
Zemcovski, Izalij. 1964. Prilog pitanju strofike narodnih pesama (iz južnoslovensko-ruskih paralela). Narodno stvaralaštvo – folklor 25: 62-65.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2018 Autori

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


