Kakva nam arheologija treba?
DOI:
https://doi.org/10.21301/EAP.v8i3.1Ključne reči:
arheološka epistemologija, promena paradigme, društvena odgovornost arheologaApstrakt
Od vremena konstituisanja arheologije kao akademske discipline do danas, dogodile su se dve radikalne revizije teorijskih polazišta, ciljeva, metoda, odnosa prema drugim poljima istraživanja. Međutim, potencijalno dalekosežne posledice ovih dubokih preispitivanja nisu imale jednakog odjeka u svim akademskim sredinama. Kritičko preispitivanje epistemoloških osnova arheologije u Srbiji ukazuje da je naša profesionalna zajednica u velikoj meri ostala rezistentna na promene paradigme u širem disciplinarnom okruženju, te još uvek preovlađuje kulturno-istorijski pristup, prvi put podvrgnut temeljnoj kritici još sredinom XX veka. Hvatanje u koštac sa ovim značajnim zakašnjenjem otvara mnoga ozbiljna pitanja, počevši od selekcije između različitih, ponekad međusobno suprotstavljenih teorijskih stanovišta koja su već decenijama deo arheološkog istraživanja i sa sobom nose određene konsekvence u pogledu metodoloških i metodskih aspekata discipline. Parcijalno, nekritičko i nedovoljno teorijski utemeljeno preuzimanje pojedinih elemenata istraživanja može dovesti do jednako loših rezultata kao i potpuno zatvaranje za uticaje iz drugih arheoloških sredina. Stoga je nužno u disciplinu uvesti svest o društvenoj odgovornosti arheologa, značaju akademskih narativa koje proizvodimo i načinima njihovog stvaranja. Ovaj zadatak neminovno počinje već tokom osnovnog akademskog obrazovanja, ali uključuje i pitanje različitih odnosa prema široj društvenoj zajednici.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Babić, Staša. 2002. „Still innocent after all these years? – Sketches for a social history of archaeology in Serbia“. In Archäologien Europas: Geschichte, Methoden und Theorien/Archeologies of Europe: History, Methods and Theories, eds. Peter F. Biehl, Alexander Gramsch and Arkadiusz Marciniak, 309–322. Tübinger Archäologische Taschenbücher 3. Münster: Waxmann.
Babić, Staša. 2006. “Archaeology in Serbia – A Way Forward?” In Homage to Milutin Garašanin ed. by Nikola Tasić and Cvetan Grozdanov, 655 – 659. Belgrade: Serbian Academy of Sciences and Arts.
Babić, Staša. 2009. Jezik arheologije II, ili: Kako sam preživela promenu paradigme. Etnoantropološki problemi 4/1: 123–132.
Babić, Staša. 2010. Priča o dva grada – Šta je to svetski kongres arheologa? Etnoantropološki problemi 5/3: 283–286.
Babić, Staša. 2013. “Identity, integration, power relations and the study of the European Iron Age: Implications from Serbia”. In Figerprinting the Iron Age. Approaches to Identity in the European Iron Age. Integrating South-Eastern Europe into the Debate, ed. by Simon Stoddard and Catalin Popa. Cambridge: Cambridge Unievrsity Press (u pripremi).
Bourdieu, Pierre. 1988. Homo Academicus. Cambridge: Polity Press.
Daniel, Glyn. 1976. A Hundred and Fifty Years of Archaeology. Cambridge, Mass.: Harvard University Press.
Draaisma, Douwe. 2013. Tvornica nostalgije. Pamćenje, vrijeme, starost. Zagreb: Ljevak.
Džonson, Metju. 2008. Arheološka teorija. Beograd: Clio.
Gibbon, Guy. 1989. Explanation in Achaeology. Oxford: Basil Blackwell.
Jones, Andrew. 2002. Archaeological Theory and Scientific Practice. Cambridge: Cambridge University Press.
Kun, Tomas. 1974. Struktura naučnih revolucija. Beograd: Nolit
Kuzmanović, Zorica. 2012. Refleksivna priroda arheološkog zaključivanja. Studija slučaja korpusa helenističkih nalaza u Srbiji. Doktorska disertacija. Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet.
Latour, Bruno. 2004. Nikada nismo bili moderni. Ogled iz simetrične antropologije. Zagreb: Arkzin.
Lucas, Gavin. 2001. Critical Approaches to Fieldwork – Contemporary and Historical Archaeological Practice. London: Routledge
Milosavljević, Monika. 2011. Arheologija nad moštima. Antropologija 11, sv. 2: 115–140.
Olsen, Bjornar. 2002. Od predmeta do teksta. Teorijske perspektive arheoloških istraživanja. Beograd: Geopoetika.
Palavestra, Aleksandar. 2010. Izmišlјanje tradicije: “vinčansko pismo”. Etnoantropološki problemi 5/2: 241–258.
Palavestra, Aleksandar. 2011. Kulturni konteksti arheologije. Beograd: Filozofski fakultet.
Palavestra, Aleksandar. 2012. Vasić pre Vinče. Etnoantropološki problemi 7/3: 649–679.
Palavestra, Aleksandar. 2013. Čitanja Miloja M. Vasića u srpskoj arheologiji. Etnoantropološki problemi 8/3:
Stoczkowski, Wiktor. 2008. „How to Benefit from Received Ideas“. In Histories of Archaeology, ed. by Tim Murray and Christopher Evans, 346–359. Oxford: Oxford University Press.
Thomas, Julian. 2004. Archaeology and Modernity. London: Routledge.
Yoffee, Norman and Andrew Sherratt (eds) 1993. Archaeological Theory: who sets the agenda? Cambridge: Cambridge University Press.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
