Ethnic and regional stereotypes in the TV series “Konak kod Hilmije”
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v17i1.4Keywords:
TV series, Konak kod Hilmije, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina, ethnic humor, ethnic stereotypes, regional stereotypesAbstract
Ethnic and regional stereotypes as simplified views of a people within a certain community based on their ethnic and regional affiliation are observed in this paper through the TV series “Konak kod Hilmije” (konak, local small private hotel with a restaurant), broadcast in 2018 and 2019 in Bosnia and Herzegovina, Serbia, Montenegro, North Macedonia, as well as in the diaspora countries of the former Yugoslavia. Ethnic and regional stereotypes were found during the analysis of the series’ rhetoric and discourse. The series is set in Sarajevo during World War II, more precisely in a restaurant with an overnight stay run by a local Sarajevo host. A handful of different characters moving through the tavern and konak has produced ethnic and regional stereotypes, in addition to their personal interests and allegedly reduced national tensions. These stereotypes run through the series as an important part of ethnic humor, whose content is primarily on an ethnic/national basis, but also contain geographical/regional or social foundations. Humor at the expense of various social groups, religious and other greetings, cultural background of the inhabitants of the old part of Sarajevo, retraditionalization in the domain of religion and language, indicates that the TV series “Konak kod Hilmije” is critical of these phenomena and processes in public discourse, mostly towards the simplified view of ethnic/regional communities in Bosnia and Herzegovina.
Downloads
References
Ajduk, Marija. 2016. „‘Vesele’ osamdesete kroz prizmu televizijske serije Crno-bijeli svijet“. Antropologija 16 (2): 9-25.
Antonijević, Dragana i Ana Banić Grubišić. 2013. „‘Mape stereotipa’ kao duhovito-opaki proizovd: folklorizacija i komercijalizacija etničkih predrasuda u internet prostoru“. Antropologija 13 (1): 137-153.
Antonijević, Dragana. 2013. Stranac ovde, stranac tamo: Antropološko istraživanje kulturnog identiteta gastarbajtera. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Banić Grubišić, Ana. 2013. „Antropološki pristup medijima – kratak pregled (sa posebnim osvrtom na igrani film)“. Antropologija 13 (2): 135-152.
Banovac, Boris. 1996. „Etničnost i regionalizam u Istri: povijesni rakurs i suvremeni kontekst“. Migracijske i etničke teme 12 (4): 267-288.
Cvijetićanin, Tatjana. 2010. „Čiji „rođak sa sela“? Ideološko čitanje jednog medijskog teksta“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 58 (1): 57-68. https://doi.org/10.2298/GEI1001057C.
Čengić, Almedina. 2014. „Karađoz – teatarski izraz kroz vijekove“. Univerzitetska misao – časopis za nauku, kulturu i umjetnost 13 (3): 83-99.
Donia, Robert J. 2006. Sarajevo: biografija grada. Sarajevo: Institut za istoriju u Sarajevu.
Dražeta, Bogdan. 2021. Etnička identifikacija i granice u Bosni i Hercegovini: primeri Mostara i Sarajeva. Beograd: Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Dosije studio.
Đurković, Miša. 2005. „Prva petoletka: domaće serije: domaće televizijske serije i transformacija sistema vrednosti u tranziciji“. Sociološki pregled 39 (4): 357-381.
Erdei, Ildiko. 2017. „Fragmenti jugoslovenske socijalističke modernosti 1970-ih u TV seriji ‘Pozorište u kući’“. Etnoantropološki problemi 12 (2): 537-563. https://doi.org/10.21301/eap.v12i2.9.
Eskenazi, Žan-Pjer. 2013. Televizijske serije: budućnost filma?. Beograd: Clio.
Gačanović, Ivana. 2019. „O moći (dobre) priče: Zašto je serija Igra prestola morala (tako) da se završi i šta nam Žižek može reći o tome.“ Etnoantropološki problemi 14 (2): 461-486. https://doi.org/10.21301/eap.v14i2.3.
García Avis, Isadora. 2015. Adapting Landscape and Place in Transcultural Remakes: The case of Bron/Broen, The Bridge and The Tunnel. Series 1 (2): 127-138. http://dx.doi.org/10.6092/issn.2421-454X/5898.
Gavrilović, Ljiljana. 2005. „Preludijum za antropologiju medija“. U Etnologija i antropologija: stranje i perspektive, uredile Dragana Radojičić i Ljiljana Gavrilović, 143-150. Beograd: Etnografski institut SANU.
Gavrilović, Ljiljana. 2011. „Bafi ubica vampira: superheroina, ali ne u Srbiji“. Etnoantropološki problemi 6 (2): 413-428. https://doi.org/10.21301/eap.v6i2.7.
Gezeman, Gerhard. 1968. Čojstvo i junaštvo starih Crnogoraca. Cetinje: Obod.
Guja, Zorana. 2021. „Prilog proučavanju romanijskog stila pjevanja uz gusle kroz prizmu guslara Milovana Srdanovića“. U Muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine, uredile Tamara Karača Beljak i Jasmina Talam, 81-100. Sarajevo: ICTM Nacionalni komitet u Bosni i Hercegovini.
Hayden, Robert M., Tuğba Tanyeri-Erdemir, Timothy D. Walker, Aykan Erdemir, Devika Rangachari, Manuel Aguilar-Moreno, Enrique López-Hurtado, and Milica Bakić-Hayden. 2016. Antagonistic Tolerance: Competitive Sharing of Religious Sites and Spaces. London: Routledge.
Hodžić, Jasmin. 2014. „Sintaksički ambigvitet kao izvor bosanskog humora“. U Zbornik radova: 5. Međunarodni naučno-stručni skup: „Kulturni identitet u digitalnom dobu“, uredio Muhamed Arnaut, 371-379. Zenica: Filozofski fakultet Univerziteta u Zenici.
Hromadžic, Azra. 2017. Samo Bosne nema: mladi i stvaranje države u posleratnoj Bosni i Hercegovini. Beograd: XX vek.
Janković, Nenad. 2014. Fajront u Sarajevu. Beograd: Laguna i Novosti.
Karača Beljak, Tamara. 2014. Zvučni krajolici: pogled na vokalne fenomene Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Muzička akademija u Sarajevu, Institut za muzikologiju.
Kovačević, Ivan i Marija Brujić. 2014. „‘Ljubav na prvi pogled’ – TV serije: uvod u antropološku analizu“. Etnoantropološki problemi 9 (2): 395-415. https://doi.org/10.21301/eap.v9i2.7.
Kovačević, Ivan. 2018. „O antropologiji TV serija“. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu 33: 97-112.
Krel, Aleksandar. 2014. Mi smo Nemci. Etnički identitet pripadnika nemačke nacionalne manjine u Vojvodini na početku 21. veka. Beograd: Etnografski institut SANU.
Krstić, Marija. 2009a. „‘Kursadžije’ - terapeutska uspavanka? Analiza popularne domaće humorističke serije“. Antropologija 7: 137-152.
Krstić, Marija. 2009b. „Srbi, narod najluđi – humoristička serija “Kursadžije” Grand produkcije“. Etnoantropološki problemi 4 (1): 87-105. https://doi.org/10.21301/eap.v4i1.4.
Krstić, Marija. 2012. “The TV Series Kursadžije: A Ventriloquist for a Serbian Group Identity.” In Landscapes of (Un)Belonging. Reflections on Strangeness and Self, edited by Orla McGarry and Agnieszka Stasiewicz-Bieńkowska, 145-152. Oxford: Inter-Disciplinary Press. https://doi.org/10.1163/9781848881099_014.
Lovrenović, Ivan. 2017. Unutarnja zemlja: kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine. Zagreb – Sarajevo: Synopsis d.o.o., Zagreb, Synopsis d.o.o., Sarajevo i GS – Tvornica mašina Travnik.
Ljuboja, Gordana. 2001. Etnički humor XX veka u humorističkoj štampi Srbije. Beograd: Etnografski muzej u Beogradu.
Milaković, Hrvoje. 2019. „Recenzija: Konak kod Hilmije (2018-), prve dvije sezone“. Svijet filma. Pristupljeno 31. oktobra 2021. https://svijetfilma.eu/recenzija-konak-kod-hilmije-2018-prve-dvije-sezone/.
Mutabdžija, Goran. 2016. “Sarajevo-Romanija Region: A Fluid Space between the Rural and Urban.” European Countryside 8 (3): 296-303. https://doi.org/10.1515/euco-2016-0021.
Nedeljković, Saša. 2007. Čast, krv i suze: ogledi iz antropologije etniciteta i nacionalizma. Beograd: Zlatni zmaj i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.
Par, Miro. 2020. „‘Konak kod Hilmije’ je karikatura - niti je nova serija, niti je humoristična“. Večernji list. Pristupljeno 31. oktobra 2021. https://www.vecernji.hr/showbiz/konak-kod-hilmije-je-karikatura-niti-je-nova-serija-niti-je-humoristicna-1411395.
Petrović, Aleksandar and Marija Stepanović. 2015. “Ethnic Stereotypes in the Discourse of Former-Yugoslav TV and Cinema”. U Jezik, književnost, diskurs: književna istraživanja, uredile Vesna Lopičić i Biljana Mišić Ilić, 217-228. Niš: Filozofski fakultet u Nišu.
Popadeva, Tatjana i Bogdan Dražeta. 2021. Jezička politika i identitet: slučaj Bosne i Hercegovine. Zbornik Matice srpske za društvene nauke 180 (4): 653-668.
Predojević, Branislav. 2018. „Počelo emitovanje serije “Konak kod Hilmije”: Zezanje na račun partizana, ustaša i četnika“. Srpska info EUROBLIC. Pristupljeno 31. oktobra 2021. https://srpskainfo.com/pocelo-emitovanje-serije-konak-kod-hilmije-zezanje-na-racun-partizana-ustasa-i-cetnika/.
Simeunović Bajić, Nataša, Marija Vujović i Dragana Pavlović. 2020. „Devedesetih na ekranima RTS-a: analiza ponude domaćih televizijskih serija i stavova publike“. Etnoantropološki problemi 15 (2): 93-109. https://doi.org/10.21301/eap.v15i2.5.
Simeunović Bajić, Nataša. 2015a. „Domaće igrane TV serije u jugoslovenskoj i postjugoslovenskoj popularnoj kulturi“. PhD diss., Faculty of Political Sciences, University of Belgrade.
Simeunović Bajić, Nataša. 2015b. „Istraživanje publike domaćih televizijskih serija“. CM: Communication and Media 35: 5-32. https://doi.org/10.5937/comman10-9308.
Simeunović Bajić, Nataša. 2016. „Reprezentovanje urbanih heroja rata u popularnoj TV seriji Otpisani“. Etnoantropološki problemi 11 (1): 47-61. https://doi.org/10.21301/eap.v11i1.2.
Simeunović Bajić, Nataša. 2018. „Posleratni bildungsroman jedne generacije kao vrhunsko delo jugoslovenske popularne televizijske estetike – TV serija Grlom u jagode“. Etnoantropološki problemi 13 (1): 93-109. https://doi.org/10.21301/eap.v13i1.5.
Sotirović, Vladislav. 2009. „Bosanski jezik, Bošnjaci i Bosna i Hercegovina“. Nova srpska politička misao, 2. jul 2009. Pristupljeno 31. oktobra 2021. http://www.nspm.rs/sudbina-dejtonske-bih-i-republika-srpska/bosanski-jezik-bosnjaci-i-bosna-i-hercegovina.html.
Spitulnik, Debra. 1993. “Anthropology and Mass Media.” Annual Review of Anthropology 22: 293-315. https://doi.org/10.1146/annurev.an.22.100193.001453.
Stefansson, Anders. 2007. “Urban Exile: Locals, Newcomers and the Cultural Transformation of Sarajevo.” In The New Bosnian Mosaic: Identities, Memories and Moral Claims in a Post-War Society, edited by Xavier Bougarel, Elissa Helms and Ger Duijzings, 59-77. Aldershot: Ashgate Publishing Limited.
Stevanović, Mihailo. (1953) 2011. „Karakter razlika u književnom jeziku Srba i Hrvata“. U Letopis Matice srpske 129 (372/3), 127-141. Novi Sad: Matica srpska. U Srpski pogledi na odnose između srpskog, hrvatskog i bošnjačkoga jezika I/3, uredili Branko Tošović i Arno Wonisch, 195-208. Graz-Beograd: Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga. Citati se odnose na izdanje Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz – Beogradska knjiga.
Šavija-Valha, Nebojša. 2013. Raja: ironijski aspekt svakodnevne komunikacije u Bosni i Hercegovini i raja kao strategija života. Zagreb: Jesenski i Turk.
Tomašević, Milan. 2014. „Cunami, Katrina i Fukušima. Kultura straha i savremeni end times narativi u naučno-popularnim serijama“. Antropologija 14 (2): 117-147.
Toshovich, Branko. 2012. „Osobennosti bosnijskogo/boshnjackogo jazyka po otnosheniju k serbskomu i horvatskomu“. In Slavia Islamica: Language, Religion and Identity, edited by Robert D. Greenberg and Motoki Nomachi, 9-64. Sapporo: Slavic Research Center, Hokkaido University.
Trifunović, Vesna i Jovana Diković. 2018. „‘Mile protiv tranzicije’: društvene promene i sukobi vrednosnih orijentacija kroz prizmu jedne televizijske serije“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 62 (2): 141-152. https://doi.org/10.2298/GEI1402141T.
Trifunović, Vesna. 2009a. „Konceptualizacija gubitnika i dobitnika tranzicije u popularnoj kulturi.“ Etnoantropološki problemi 4 (1): 107-121. https://doi.org/10.21301/eap.v4i1.5.
Trifunović, Vesna. 2009b. „Tipizacija privatnika u periodu prve tranzicije: primer domaćih serija“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 57 (1): 135-146. https://doi.org/10.2298/GEI0901135T.
Vuletić, Vladimir i Nemanja Zvijer. 2018. „Modernizacijski karakter TV serija – sitkomi RTB s kraja 1960-ih i početka 1970-ih godina“. Zbornik radova Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu 33: 113-131.
Zlatanović, Sanja. 2018. Etnička identifikacija na posleratnom području: srpska zajednica jugoistočnog Kosova. Beograd: Etnografski institut SANU.
Zlatković, Ivan R. 2015. „Tipologija humora u srpskoj usmenoj prozi“. PhD diss., Faculty of Philology, University of Belgrade.
Žikić, Bojan. 2010. „Antropološko proučavanje popularne kulture“. Etnoantropološki problemi 5 (2): 17-39. https://doi.org/10.21301/eap.v5i2.1.
Žikić, Bojan. 2012. „Popularna kultura: nadkulturna komunikacija“. Etnoantropološki problemi 7 (2): 315-341. https://doi.org/10.21301/eap.v7i2.1.
Živković, Marko. 1997. “Violent Highlanders and Peaceful Lowlanders: Uses and Abuses of Ethnogeography in the Balkans from Versailles to Dayton.” Replika (Special issue: Ambigous Identities in the New Europe): 107-119.
Živković, Marko. 2001. „Nešto između: simbolička geografija Srbije“. Filozofija i društvo 18: 73–110.
Živković, Marko. 2011. Serbian Dreambook: National Imaginary in the Time of Milošević. Bloomington: Indiana University Press.
Downloads
Published
How to Cite
Issue
Section
License
This work is licensed under a Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 International License.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
