« Du turbo folk à casser la baraque!»: nouvelles lectures du turbo folk

Auteurs

  • Nina Kulenović Institute and Department of Ethnology and Anthropology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia
  • Ana Banić Grubišić Institute of Ethnology and Anthropology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Serbia https://orcid.org/0000-0003-4563-8481

DOI :

https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.2

Mots-clés :

turbo-folk, turbotronik, contre-élitisme, postmodernisme, bricolage, héritage culturel

Résumé

L’objet de ce travail est de faire un mapping ethnographique des débuts de la nouvelle scène alternative au centre de laquelle repose turbo-folk. Cette scène alternative, située principalement à Belgrade, apparaît dans ces quelques dernières années comme un cénacle d’exécutants (Mangulica FM, Lenhart Tapes, Mega Denke, Gianni Druid, Bombe devedesetih et autres) qui combinent librement le turbo-folk avec d’autres formes musicales (la musique électronique, le rap etc.) pour les besoins d’un public urbain. Dans cette recherche nous allons nous appuyer sur l’idée que le terme de « turbo folk » n’est pas exclusivement un moyen pour la description d’un genre musical, mais aussi un « signifiant flottant » axiologiquement connoté qui emprunte son contenu au répertoire symbolique d’une communauté donnée. Le turbo folk, comme moyen de l’inclusion/l’exclusion culturelle, a montré sa forcé symbolique dans le discours académique et non-académique au cours de la dernière décennie du XXe et de la première décennie du XXIe siècle lorsqu’il a été instrumentalisé comme altérité constitutive de la population « urbaine » (« d’élite », « civilisée », « cultivée », « cosmopolite », etc.). La principale hypothèse de ce travail est que le conflit autour des classifications au centre desquelles se trouve le turbo folk est réhabilité, recontextualisé et revalorisé. Dans cet article nous allons réexaminer l’hypothèse que la nouvelle scène alternative, qui fait l’objet de cette recherche, tente d’instrumentaliser le turbo folk comme un levier de la critique culturelle de l’ « élite urbaine », de son autorité et de la légitimité de ses catégories de classification.

Téléchargements

Les données relatives au téléchargement ne sont pas encore disponibles.

Références

Archer, Rory. 2012. Assessing Turbofolk Controversies: Popular Music between the Nation and the Balkans. Southeastern Europe 36: 178-207.

Baker, Catherine. 2006. The Politics of Performance: Transnationalism and its Limits in Former Yugoslav Popular Music, 1999-2004. Ethnopolitics 5(3): 275-293.

Baker, Catherine. 2007. „The concept of turbofolk in Croatia: inclusion/exclusion in the construction of national musical identity“. In Nation in formation: inclusion and exclusion in central and eastern Europe, ed. Catherine Baker, Christopher J Gerry, Barbara Madaj, Liz Mellish and Jana Nahodilová. London: SSEES Publications.[dostupno na: https://pdfs.semanticscholar.org/b372/c1621b4463120b6f399165917d49f33cc795.pdf]

Banić Grubišić, Ana i Nina Kulenović. 2019. Turbotronik – na granici između lokalne muzičke scene i žanra u nastajanju. Etnoantropološki problemi 14(1):

Bauman, Zygmunt. 1995. The Dream of Purity. Theoria: A Journal of Social and Political Theory 86: 49-60.

Bourdieu, Pierre. 1996[1979]. Distinction. A Social Critique of the Judgment. Cambridge: Harvard University Press.

Cvetičanin, Neven. 2018. Slepe ulice istorije: elita. Beograd: Arhipelag.

Ćirjaković, Zoran. 2004. Turbofolk – naš a svetski. NIN, 21.10. 2004.

Ćirjaković, Zoran 2012. Muški snovi, neoliberalne fantazije i zvuk oklevetane modernosti. Sarajevske sveske 39/40: 89-114.

Čolović, Ivan. 2000. Divlja književnost. Beograd: XX vek.

Čolović, Ivan. 2004. Balkan u naraciji o World muzici u Srbiji. Zvuk 24: 59-62.

Čvoro, Uroš. 2012. Remember the Nineties? Turbo-folk as the Vanishing Mediator of Nationalism. Cultural Politics 8(1): 121-137.

Dimitrijević, Branislav. 2002. Globalni turbo-folk. NIN, 20.7.2002.

Dragićević – Šešić, Milena. 1994. Neofolk kultura: publika i njene zvezde. Sremski Karlovci: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.

Đerić, Gordana. 2009. Stereotip i studije o Balkanu. Antropologija 9: 11-26.

Đorđević, Ivan. 2010. Identitetske politike u ritmu „lakih nota“. Recepcija neo-folk muzike u Sloveniji. Traditiones 39(1): 137-153.

Đurić, Ljubica i Mladen Ćirić. 2015. Metaforička i metonimijska konceptualizacija ljubavi u tekstovima turbo-folk pesama ženskih izvođača. Jezici i kulture u vremenu i prostoru 4(1): 55-67.

Đurković, Miša. 2002. Ideologizacija turbo-folka. Kultura 102: 19-33

Đurković, Miša. 2005. Ideološki i politički sukobi oko turbo-folka. Filozofija i društvo 25: 271-284.

Đurković, Miša. 2009. Slika, zvuk i moć. Ogledi iz pop-politike. Beograd: Krug Commerce.

Đurković, Miša. 2013. Rokenrol i nova narodna muzika u Srbiji i Jugoslaviji. Sociološki pregled XLVII(2); 231-247.

Frith, Simon. 1996. „Music and Identity“. In Questions of Cultural Identity, eds. Stuart Hall and Paul du Gay, 108-127. London: SAGE

Grujić, Marija. 2009. Community and the Popular: Women, Nation and Turbo-Folk in Post-Yugoslav Serbia. CEU, Budapest: PhD Thesis.

Gotthardi Pavlovsky, Aleksej. 2014. Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj. Zašto ih (ne) volimo? Zagreb: Naklada Ljevak.

Gordy, Erik. 1999. The Culture of Power in Serbia. Nationalism and the Destruction of Alternatives. Pennsylvania: Pennsylvania State University Press.

Gordy, Erik. 2005. Reflecting on The Culture of Power, Ten Years On. Facta Universitatis 4(1): 11-19.

Hofman, Ana. 2013. „Ko se boji šunda još? Muzička cenzura u Jugoslaviji“. U Socijalizam na klupi: Jugoslovensko društvo u očima nove jugoslavenske humanistike, Lada Duraković i Andrea Matošević ur., 281-316. Pula – Zagreb: Srednja Evropa.

Jansen, Stef. 2005. Antinacionalizam. Etnografija otpora u Beogradu i Zagrebu. Beograd: Biblioteka XX vek.

Kovačević, Ivan i Marija Ristivojević. 2014. Antropologija muzike: od folka do roka. Etnoantropološki problemi 9(4): 1067-1083.

Kronja, Ivana. 2001. Smrtonosni sjaj: masovna psihologija i estetika turbo-folka. Beograd: Tehnokratia.

Kronja, Ivana. 2011. Naknadna razmatranja o turbo-folku. Kultura 102: 8-18.

Kronja, Ivana. 2004. Turbo Folk and Dance Music in 1990s Serbia: Media, Ideology and the Production of Spectatle. The Anthropology of East Europe Review 22(1): 103-114.

Krstić, Predrag. 2014. Spor oko prosvetiteljstva: istorija i savremenost jedne kontroverze. Doktorska disertacija, Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu.

Lamont, Michèle and Virág Molnár. 2002. The Study of Boundaries in the Social Sciences. Review of Sociology 28: 167-195.

Lindholm, Charles. 1997. Logical and Moral Dilemmas of Postmodernism. The Journal of the Royal Anthropological Institute 3(4): 747/760.

Mijatović, Brana. 2008. „Throwing Stones at the System“: Rock Music in Serbia During the 1990s. Music and Politics 2(2): 1-20.

Milanović, Nevena. 2018. Novi život kafane: disolucija „sjajnog trećeg mesta“. Etnoantropološki problemi 13(4): 971-985.

Mitrović, Marijana. 2011. „Nepodnošljiva lakoća“ (subverzije) nacionalizma: estradna tela u postsocijalističkoj Srbiji. Glasnik Etnografskog instituta SANU 59(2): 125-148.

Mitrović, Marijana. 2017. Uloga popularne muzike u konstruisanju rodnih identiteta u postsocijalističkoj Srbiji. Doktorska disertacija.

Pišev, Marko. 2011. „Balkanizam i osmansko kulturno nasleđe u savremenoj Srbiji: između negacije i autoegzotizacije“. U: Kulturno nasleđe: zbornik radova sa naučnog skupa Kulturni identiteti u XXI veku, Bojan Žikić (ur.), 73-92. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Prica, Ines. 1988. Mitsko poimanje naroda u kritici novokomponovane narodne muzike. Kultura 80/81: 80-93.

Radović, Srđan. 2010. Juče na Balkanu, danas u vašem stanu. Nekoliko zapažanja o neofolk muzici među publikom u Sloveniji. Traditiones 39(1): 123-135.

Raković, Aleksandar. 2011. Bit moda, rokenrol i generacijski sukob u Jugoslaviji 1965-1967. Etnoantropološki problemi 6(3): 745-762.

Rašić, Miloš. 2018. Turbotronik: studija slučaja Lenharta Tapesa i Mirjane Raić. Etnoantropološki problemi 13(4): 951-969.

Ristivojević, Marija. 2012. Proučavanje muzike u antropologiji. Etnoantropološki problemi 7(2): 471-486.

Ristivojević, Marija. 2013. Muzika kao kulturni fenomen. Etnoantropološki problemi 8(2): 441-451.

Simić, Marina. 2006. Exit u Evropu: popularna muzika i politike identiteta u savremenoj Srbiji. Kultura 116-117: 98-122.

Spasić, Ivana. 2006. „Distinkcija na domaći način: diskursi statusnog diferenciranja u današnjoj Srbiji“. U Nasleđe Pjera Burdijea, Miloš Nemanjić i Ivana Spasić (prir.), 137-171. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.

Spasić, Ivana and Tamara Petrović. 2013. „Varieties of „Third Serbia““. In: Us and Them; Symbolic Divisions in Western Balkan Societies, Ivana Spasić i Predrag Cvetičanin (eds.), 219-244. Niš: Centre for Empirical Cultural Studies of South-East Europe – The Institute for Philosophy and Social Theory of the University of Belgrade.

Thornton, Sarah. 1995. Club Cultures. Music, Media and Subcultural Capital. Polity Press.

Žikić, Bojan. 2009. „Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razvrstavanje i razgraničavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture“. U Strukturalna antropologija danas, Dragana Antonijević (ur.), 326-361. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Žikić, Bojan i Miloš Milenković. 2018. Muzika kao sredstvo proizvođenja sociokulturne drugosti. Etnoantropološki problemi 13(2): 295-325.

Živković, Marko. 1998. Too Much Character, To Little Kultur: Serbian Jeremiads 1994-1995. Balkanologie II(2): 1-16.

Živković, Marko. 2011. „Serbian Turbo-Epics: Genres, Intertextuality and the Play of Ironies“. In Balkan Epic: Song, History, Modernity, P. V. Bohlman and N. Petković (eds.). Lanham: Scarecrow.

Vidić Rasmussen, Ljerka. 1995. From Source to Commodity: Newly-Composed Music of Yugoslavia. Popular Music 14(2): 241-256.

Izvori

https://video.vice.com/rs/video/turbotronik/5878b400c929d68b4e6bd1e5

https://www.youtube.com/watch?v=tBxnAiRs8vU&list=PLwUKeKWNyhzVdpOspvKfpVcJcZ0jV1Wta&pbjreload=10

https://www.youtube.com/watch?v=tGSG4VidRw0&list=PLj9amER5BmhiJMlVXQXKSJbmBhMR1JKSG

https://www.youtube.com/watch?v=grCwWSYae5c

http://ukparobrod.rs/otvoreni-studio-aleksandra-duricica-sta-je-krug-dvojke/

https://www.blic.rs/kultura/vesti/nikola-djuricko-krug-dvojke-je-podvala-miloseviceve-vlasti/353bshl)

Vesna Pešić, Ko to tamo širi mržnju (Peščanik, 14.11.2017, . https://pescanik.net/ko-to-tamo-siri-mrznju/)

Svetislav Basara, Zemlja golema (Danas, 16.11.2017, https://www.danas.rs/kolumna/svetislav-basara/zemlja-golema/)

Svetislav Basara, Kvadratura kruga dvojke (Danas, 17.11.2017, https://www.danas.rs/kolumna/svetislav-basara/kvadratura-kruga-dvojke/)

Vesna Pešić, Odgovor Basari o krugu dvojke (Peščanik, 23.11.2017, https://pescanik.net/odgovor-basari-o-krugu-dvojke/)

Svetislav Basara, Kubatura kruga dvojke (Danas, 28.11.2017, https://www.danas.rs/kolumna/svetislav-basara/kubatura-kruga-dvojke/)

Borka Pavićević, Krug dvojke (Danas, 3.12.2017, https://www.danas.rs/kolumna/borka-pavicevic/druga-srbija/)

Téléchargements

Publiée

2019-02-25

Comment citer

Kulenović, Nina, et Ana Banić Grubišić. 2019. « « Du Turbo Folk à Casser La baraque!»: Nouvelles Lectures Du Turbo Folk ». Problèmes d’ethnologie Et d’anthropologie 14 (1):47-78. https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.2.

Articles les plus lus par le même auteur ou la même autrice

1 2 3 4 > >>