Turbotronik – na granici između lokalne muzičke scene i žanra u nastajanju
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v14i1.1Ključne reči:
muzička scena, muzički žanr, turbotronik, turbo-folkApstrakt
Ovaj rad predstavlja preliminarne rezultate etnografskog istraživanja savremenog muzičkog fenomena koji okuplja „autore sa srpske scene“ čije je stvaralaštvo zasnovano na kombinaciji novokomponovane narodne muzike i turbo-folka sa različitim alternativnim muzičkim žanrovima i stilovima. Istraživanje je sprovedeno uz pomoć tehnike polustrukturiranog intervjua s izvođačima i organizatorima, te posetama različitim dešavanjima (nastupi izvođača, promocija kompilacije, festivali Zasram i FESRAM), kao i korišćenju pisane i audio-vizuelne građe dostupne na internetu. Jedan od osnovnih ciljeva rada jeste formalno određenje turbotronik fenomena u kontekstu muzičkog žanra i scene, kao i prepoznavanje njegovih karakteristika. Kroz analizu različitih procesa koji utiču na formiranje jednog muzičkog žanra – naziv žanra, narativ o poreklu žanra, vizuelni identitet, karakterističan zvuk, tematika pesama i karakteristike publike žanra – turbotronik se posmatra kao svojevrsni lokalni „žanr u nastajanju“.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Alper, Garth. 2000. Making sense out of postmodern music? Popular Music and Society Volume 24(4):1-14.
Arnold, Metju. 2008. „Kultura i anarhija“. U Studije kulture, ur. Jelena Đorđević, 37-42. Beograd: Službeni glasnik.
Cohen, Sara. 1993. Ethnography and Popular Music Studies. Popular Music 12(2) :123-138.
Đorđević, Jelena. 2009. Postkultura. Beograd: Clio.
Hebdidž, Dik. 2008. „Potkulture značenje stila“. U Studije kulture, ur. Jelena Đorđević, 286-313. Beograd: Službeni glasnik.
Hesmondhalgh, David. 2005. Subcultures, Scenes or Tribes? None of the Above. Journal of Youth Studies 8(1):21-40.
Holt, Fabian. 2007. Genre in popular music. Chicago: The University of Chicago Press.
Kovačević, Ivan i Ristivojević, Marija. 2014. Antropologija muzike: od folka do roka. Etnoantropološki problemi 9(4): 1037-1053.
Kozorog, Miha i Dragan Stanojević. 2013. Towards a Definition of the Concept of Scene: Communicating on the Basis of Things That Matter. Sociologija LV (3): 353-374.
Kulenović, Nina i Ana Banić Grubišić. 2019. „Cepaće se neki narodnjaci!“: nova čitanja turbo-folka. Etnoantropološki problemi 14 (1):
Lena, Jennifer. 2012. Banding Together. How Communities Create Genres in Popular Music. Princeton: Princeton University Press.
Livis, Frenk Rejmond. 2008. „Masovna civilizacija i manjinska kultura“. U Studije kulture, ur. Jelena Đorđević, 43-50. Beograd: Službeni glasnik.
McLeod, Kembrew. 2001. Genres, Subgenres, Sub-Subgenres and More: Musical and Social Differentiation Within Electronic/Dance Music Communities. Journal of Popular Music Studies 13:59 – 75.
Ognjanović, Mirjana. 2006. „Korak dalje od Burdijea: pojam potkulturnog kapitala i proučavanje potkultura“. U Nasleđe Pjera Burdijea, Miloš Nemanjić i Ivana Spasić (prir.), 173-199. Beograd: Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Zavod za proučavanje kulturnog razvitka.
Papović, Jovana and Pejović, Astrea. 2016a. „Revival without Nostalgia: The ‘Dizel’ Movement, Serbian 1990s Cultural Trauma and Globalised Youth Cultures“. In Eastern European Youth Cultures in a Global Context. Schwartz, Matthias, Winkel, Heike (Eds.), 81-93. New York: Palgrave Macmillan.
Papović, Jovana and Pejović, Astrea. 2016b. The Potential of Popular Culture for the Creation of Left Populism in Serbia. The Case of the Hip-Hop Collective “The Bombs of the Nineties”. Contemporary Southeastern Europe 3(2): 107-126.
Peterson, Richard and Beal, Bruce. 2001. Alternative Country: Origins, Music, Worldview, Fans, and Taste in Genre Formation. Popular Music and Society 25: 233-249.
Peterson, Richard and Bennett, Andy. 2004. „Introducing Music Scenes“. In Music scenes: Local, Translocal and Virtual, Andy Bennett and Richard A. Peterson (eds.), 1-15. Nashville: Vanderbilt University Press.
Rašić, Miloš. 2018. Turbotronik: studija slučaja Lenharta Tapesa i Mirjane Raić. Etnoantropološki problemi 13(4): 951-969.
Richardson, John. 2009. „Televised Live Performance, Looping Technology and the ‘Nu Folk’: KT Tunstall on Later…with Jools Holland.” In The Ashgate Research Companion to Popular Musicology, Derek B. Scott (ed.) 85-101. Farnham: Ashgate.
Sahlins, Marshall. 1999. What is Anthropological Enlightenment. Annual Review of Anthropology 28: i-xxiii.
Stanojević, Dragan. 2007. Od potkulture do scene i plemena. Postbirmingemski pristupi u analizama odnosa omladine, muzike i stila. Sociologija XLIX (3): 263-282.
Shuker, Roy. 2005. Popular Music: The Key Concepts. London/New York: Routledge.
Straw, Will. 1991. Systems of articulation, logics of change: communities and scenes in popular music. Cultural studies 5(3):368-388.
Straw, Will. 2006. Scenes and Sensibilities. E-Compós 6:1-16. dostupno na http://www.e-compos.org.br/e-compos/article/download/83/83
Swirski, Peter, and Tero Eljas Vanhanen. 2017. „Introduction—Browbeaten into Pulp“. In When Highbrow Meets Lowbrow: Popular Culture and the Rise of Nobrow. Swirski, Peter, Vanhanen, Tero Eljas (eds.) 1-9. New York: This Palgrave Macmillan.
Thornton, Sarah. 1995. Club Cultures. Music, Media and Subcultural Capital. Polity Press.
Thornton, Sarah. 1997. The Social Logic of Subcultural Capital. In: Ken Gelder and Sarah Thornton (eds.), The Subcultures Reader, 200-213. London: Routledge.
Toynbee, Jason. 2000. Making Popular Music: Musicians, Creativity and Institutions. London: Arnold.
Vučinić Nešković, Vesna. 2013. Metodologija terenskog istraživanja u antropologiji. Od normativnog do iskustvenog. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
Webb, Peter. 2007. Exploring the Networked Worlds of Popular Music: Milieu Cultures. London/New York: Routledge.
Žikić, Bojan. 2009. „Za šta su dobri žanrovi? Deljenje, razgraničavanje i razvrstavanje u strukturalnoj i kognitivnoj antropologiji na primeru muzičke kulture”. U: Strukturalna antropologija danas. Tematski zbornik u čast Kloda Levi-Strosa, Dragana Antonijević (ur.) 326-361. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2019 Ana Banić Grubišić, Nina Kulenović

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


