Odnos između tradicije, turizma i gastronomije: gastronomska ponuda i kulinarsko nasleđe u salašarskom turizmu
DOI:
https://doi.org/10.21301/EAP.v8i4.10Ključne reči:
salaši, turizam, tradicija, etno kuhinja, slow food, kulturni identitet, VojvodinaApstrakt
U radu se razmatra odnos između tradicije i turizma na primeru gastronomske ponude u okviru tzv. „salašarskog turizma“. U poslednjoj deceniji salaši u Vojvodini su postali veoma popularna turistička destinacija i atrakcija kao vrsta ruralnog i kulturnog turizma. Salaši, koji su revitalizovani za potrebe turizma, u medijima i u turističkim brošurama predstavljeni su kao „mesta povratka tradiciji“, kao „autentični čuvari kulinarskog nasleđa Vojvodine“, stvarajući tako romantizovanu i idealizovanu predstavu o prošlosti vojvođanskih paora. U radu se ispituje na koji način su elementi tradicionalne kulture inkorporirani u turističku ponudu. Gastronomska politika restorana-salaša dovodi se u vezu sa globalnim aktivističkim „pokretom spore hrane“ (slow food movement) koji se zasniva na prehrambenim namirnicama koje se lokalno proizvode/gaje i na tradicionalnim tehnikama pripreme hrane. Rad je rezultat terenskih istraživanja salaša u Bačkoj i Banatu, koji su revitalizovani za potrebe turizma i ugostiteljstva, kao i analize sadržaja medijskih predstavljanja salašarskog turizma.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Bandić, Dušan. 2004. Narodna religija Srba u 100 pojmova. Beograd: Nolit.
Bauzinger, Herman. 2002. Etnologija. Beograd: XX vek.
Čomić, Ljiljana. 2002. Ruralni turizam u Srbiji - mogućnosti i perspektive. Turizam: Časopis Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 6:119-120.
Čurčić, Nevena, Nataša Pavlović i Aleksandra Stanojlović. 2010. Aktiviranje bečejskih salaša na turističkom tržištu. Glasnik srpskog geografskog društva 2 (2): 225-235.
DeSoucey, Michaela. 2010. Gastronationalism: Food Traditions and AuthenticityPolitics in the European Union. American Sociological Review 75 (3): 432–455.
Dragićević, Vanja. 2007. Turizam kao faktor revitalizacije salaša – primer Cvetnog i Majkinog salaša na Paliću. Zbornik radova Geografskog instituta „Jovan Cvijić“ SANU 57: 223-231.
Đukić Dojčinović, Vesna. 2005. Kulturni turizam. Beograd: Clio.
Gavrilović, Lijana. 2008. Etno-kuće u potrazi za identitetom. Muzeji 1:135-146.
Ivkov, Anđelija, Aleksandra Maletin i Vojislav Dragin. 2003. Gastronomija kao pokretač razvoja manifestacionog turizma Vojvodine. Turizam: Časopis Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 7: 99-101.
Ivkov, Anđelija. 2006. Folklorno nasleđe u turizmu Vojvodine. Beograd: Zadužbina Andrejević.
Ковачевић, Иван. 2007. Антропологија транзиције.. Београд: Српски генеалошки центар – Одељење за етнологију и антропологију Филозофског факултета, Етнолошка библиотека 28.
Nedeljković Angelovska, Vesna. 2006. Salaši kao simbol idilične vojvođanske prošlosti. Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 70: 291-309.
Pajović, Tatjana i Kristina Pavlica. 2002. Mužljanski salaši i mogućnost njihovog uključivanja u seoski turizam Vojvodine. Turizam: Časopis Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo 6:160-161.
Simonetti, Luca. 2012. The ideology of Slow Food. Journal of European Studies 42 (2): 168-189.
Šljukić, Marica i Srđan Šljukić. 2007. Vojvođanski salaši – tradicija i transformacija. Godišnjak Filozofskog fakulteta, Novi Sad, 32:107-118.
Todorović, Marina i Željko Bjeljac. 2007. Osnove razvoja ruralnog turizma u Srbiji. Glasnik Srpskog geografskog društva 87(1):135-148.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


