Priča o Dorćolu: manifestacija „Jevremova – ulica susreta“ i multikulturna konstrukcija mesta sećanja
DOI:
https://doi.org/10.21301/EAP.V8I1.7Ključne reči:
Dorćol, mesto sećanja, multikulturna prošlost,Apstrakt
U radu se razmatra manifestacija Jevremova – ulica susreta kao novi običaj koji je uvela beogardska opština Stari grad u nameri da promoviše duh dobrosusedstva i tolerancije, ali i izazove kolektivno sećanje na nekadašanji multietnički i multikonfesionalni sastav stanovnoštva najstarijeg dela grada - Dorćola. Očigledna namera da se ide u korak sa globalnim trendom multikulturnih politika inicirala je ne samo pokretanje ove manifestacije već i svojevrsno „brendiranje“ Dorćola kroz niz različitih akcija i publikacija posvećenih isticanju kulturne posebnosti ovog dela grada, koga karakteriše specifična topografija, starost gradskog jezgra i multikulturna prošlost. Nastojanje adminstrativne vlasti i nekih kulturnih organizacija na opštini Stari grad da promovišu Dorćol i revitalizuju njegov značaj kao „mesta sećanja“ i atraktivnu turističku, kulturnu, obrazovnu i komercijalnu lokaciju koja „odiše“ urbanim duhom i multietničkim miljeom, bilo je podstaknuto, po autorovom mišljenju, političkim razlozima koji bi trebalo da iskažu duh demokratskih i građanskih promena u Srbiji nakon 2000-te godine. Etnografskom metodom posmatranja s učestvovanjem opisane su glavne karakteristike manifestacije Jevremova - ulica susreta i analizirane njene funkcije u kontekstu istorijskih i etničko-konfesionalnih osobenosti Dorćola, uključujući i urbano-semiotičku analizu ovog kvarta.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Barth, F. 1969. „Introduction“. In Ethnic Groups and Boundaries. The Social Organisation of Cultural Difference, Frederic Barth (ed), 9-38. Boston: Little and Brown.
Barthes, R. 1997. „Semiology and the Urban“. In Rethinking Architecture: A Reader in Cultural Theory, Neil Leach (ed.), 166-172. London: Routledge.
Belgrade: maps and plans from the 18th – 21st century. 2008. Belgrade. Avaliable at: http://www.urbel.com/documents/monografija-web1.pdf
Carlson, M. A. 1993. Places of Performance: The Semiotics of Theatre Architecture. Cornell University Press.
Dorćol. Manuel for lost, found & around. 2010. Belgrade: Supermarket Concept Store & Designed.rs.
Đorđević Jovanović, J. 2004. Grci u Beogradu. In Skrivene manjine na Balkanu, Biljana Sikimić (ed.), 157-176. Beograd, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 82. [Greeks in Belgrade, in Hidden Minorities in the Balkans, Biljana Sikimić (ed.)].
Gottdiener, M. 1983. „Urban Semiotics“. In Remaking the City: Social Science Perspectives on Urban Design, Pipkin, John, Mark La Gory and Judith R. Blau (eds), 101-114. State University of New York Press.
Greimas, A. J. 1990. The Social Sciences: A Semiotic View. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Handelman, D. 1998. Models and Mirrors: Towards an Anthropology of Public Events. New Yotk – Oxford: Berghahn Books.
Istorija Beograda. 1974. „Etnički odnosi u XIX veku“, vol. 2. Vasa Čubrilović (ed.). Beograd: Prosveta.
Janjetović, Z. 2002. „Uloga Cincara u stvaranju srpske elite i modernizaciji srpskog društva“. In Dijalog Povjesničara-istoričara 6, Hans-Georg Fleck, Igor Graovac (eds.), 173-189. Zaklada Friedrich Naumann.
Jordan, J. A. 2006. Memorial Projects as Sites of Social Inetgration in Post-1989 Berlin? German Politics and Society 24 (81-4): 77-94.
Kanitz F. 1985. Srbija. Zemlja i stanovništvo, knj. 1. Beograd: Srpska književna zadruga – Rad. [Felix Kanitz, Das Königreich Serbien und das Serbenvolk von der Römerzeit bis zur Gegenwart, 1904, Leipzig: Verlag von Bernh. Meyer].
Kuljić, T. 2006. Kultura sećanja. Teorijska objašnjenja upotrebe prošlosti. Beograd: Čigoja. [Memory Culture: Theoretical Explanations of the Use of the Past].
Lagopoulos, A. Ph. 2009. The social semiotics of space: Metaphor, ideology, and political economy. Semiotica 173 (1/4): 169–213.
Malešević, S. 2011. Ethnicity in Time and Space: A Conceptual Analysis. Critical Sociology 37 (1): 67-82.
Mišković, N. 2010. Bazari i bulevari. Svet života u Beogradu 19. veka. Beograd: Muzej grada Beograda. [Basare und Boulevards. Belgrad im 19. Jahrhundert. 2008. Wien: Böhlau Verlag].
Nedeljkovič, S. 2007. Čast, krv i suze. Ogledi iz antropologije etniciteta i nacionalizma. Beograd: Zlatni zmaj. [Honor, Blood and Tears: Essays on Anthropology of Ethnicity and Nationalism].
Nora, P. 1989. Between memory and History: Les Lieux de Mémoire. Representations 26: 7-24.
Plasković, Z. 2004. „Status i etnički identitet Cincara između očekivanja i stvarnosti“. In Skrivene manjine na Balkanu, Biljana Sikimić (ed.), 147-156. Beograd, Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 82. [Status and Ethnic Identity of Tzintzars: Between Expactations and Reality, in Hidden Minorities in the Balkans, Biljana Sikimić (ed.)].
Popović, D. J. 2008. [1937]. O Cincarima. Prilozi pitanju postanka našeg građanskog društva. Treće izdanje. Beograd: Prometej. [On Tzintzars. Contributions to Considerations of the Foundation of Our Civil Society].
Promicer, K. 2004. „(Ne-)Vidljivost skrivenih manjina na Balkanu. Neka teorijska zapažanja“. In Skrivene manjine na Balkanu, Biljana Sikimić (ur.), 11-24. Beograd: Balkanološki institut SANU, Posebna izdanja 82. [(In-) Visibilities of Hidden Minorities in the Balkans: Some Theoretical Remarks, in Hidden Minorities in the Balkans, Biljana Sikimić (ed.)].
Stojković, B. 2004. „Multikulturalizam, Balkan i planetarna kultura“. Pogovor u Multikulturalizam, A. Semprini, 147-159. Beograd: Clio. [Multiculturalism, the Balkans and Planetary Culture. Afterword to A. Semprini’s Multiculturalisme].
Wertsch, J. 2009. Collective remembering. Semiotica 173 (1/4): 233-247.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.
ERIH PLUS - European Reference Index for the Humanities
World Cat
AnthroSerbia
