Аматерски кошаркашки тим мултинационалне компаније Ernst Young у Београду као фолклорна група
DOI:
https://doi.org/10.21301/eap.v16i1.8Ključne reči:
кошарка, аматеризам, Ernst Young, мултинационална компанија, фолклорна група, фолклорни дијамант, концепт идиокултуре, БеоградApstrakt
Предмет анализе нашег рада јесте друштвена и културна пракса аматерског играња кошарке од стране запослених у мултинационалној компанији Ernst Young у Београду. Њих посматрамо као фолклорну групу, а њихово учешће у спортској дисциплини не тумачимо само као физичку активност, већ као модалитет обликовања ставова, вредности и веровања везаних за поменуту компанију, значајних за јачање кохезије међу запосленима и јачање њихове мотивације за обављање радних задатака. Кошарка као спорт у коме се сваки играч усклађује на појединачном нивоу спрам колективне стратегије тима јесте нешто што подсећа на делатност запослених у компанији Ernst Young, а то су тимски рад, лични и професионални развој, као и делатност организационе културе ради развоја и раста компаније на тржишту. Грађа у овом раду је прикупљена техником разговора полуструктурираног типа са члановима аматерског кошаркашког тима Ernst Young, који се такмичи у Рекреатив лиги Београда и састављен је углавном од запослених у овој организацији. Користећи концепт идиокултуре америчког социолога, социјалног психолога и фолклористе Герија Алана Фајна (Gary Alan Fine), анализирана је и интерпретирана грађа у вези са стварањем, испољавањем и одржавањем идентитета групe (састављене махом од кошаркаша аматера), помоћу кога чланови ове игровне заједнице разликују себе од осталих запослених у мултинационалној компанији. Група је као таква препозната од стране других запослених у овој организацији, што је показала даља анализа извршена у складу са теоријско методолошким оквиром „фолклорног дијаманта“ који је успоставио Гери Алан Фајн.
##plugins.generic.usageStats.downloads##
Reference
Alam, Awais, Asim Muhammad, and Babar Hayat. 2015. “Exercise at Workpalce”. International Researches 4(1): 15-21.
Antonijević, Dragana. 2005. „Antropologija folklora – perspektive istraživanja“. U Etnologija i antropologija: stanje i perspektive, uredile Dragana Radojičić i Ljiljana Gavrilović, 245-251. Beograd: Etnografski institut SANU.
Antonijević, Dragana. 2006a. „Antropološki pristup modernim oblicima folklorne komunikacije: Grafiti i formulativne SMS i imejl poruke“. U Svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu, uredila Dragana Radojičić, 279-297. Beograd: Etnografski institut SANU.
Antonijević, Dragana. 2006b. „Treći pravac u folkloristici: Sociološki pristup Gerija Alana Fajna“. Etnoantropološki problemi 1 (2): 125-156. https://doi.org/10.21301/eap.v1i2.8.
Antonijević, Dragana. 2007. „Merkantilne legende postindustrijskog društva“. U Antropologija savremenosti, uredio Saša Nedeljković, 76-91. Beograd: Srpski genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakuteta, Etnološka biblioteka 23.
Antonijević, Dragana. 2010. Ogledi iz antropologije i semiotike folklora. Beograd: Srpski genealoški centar – Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakuteta, Etnološka biblioteka 51.
Ben-Amos, Dan. 1971. “Toward a Definition of Folklore in Context”. The Journal of American Folklore 84(331): 3-15.
Blanchard, Kendall. 1995. The Anthropology of Sport: An Introduction. Westport and London: Greenwood Publishing Group.
Bokan, Božo. 2007. Prikaz knjige Stanislava M. Paunića “Geneza i razvoj košarke”. Fizička kultura 61(1-2): 156-165.
Božović, Ratko R. 2008. „Amaterizam i profesionalizam u sportu“. Sociološka luča 2(2): 36-48.
Dražeta, Bogdan, and Lazar Dražeta. 2020. “Organizational Culture in Ernst Young Serbia: From Proclaimed to Perceived Values”. Etnoantropološki problemi 15(2): 507-521. https://doi.org/10.21301/eap.v15i2.7.
Dundes, Alan. 1980. Interpreting folklore. Bloomington: Indiana University Press.
Đoković, Jelena. 2016. „GCC (Global Corporate Challenge) kao model podsticanja zaposlenih na fizičku aktivnost“. Godišnjak Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja 21: 6-20.
Đorđević Boljanović, Jelena, Lazar Dražeta, Lepa Babić i Gordana Dobrijević. 2019. Razvoj karijere i poslovnih veština. Beograd: Univerzitet Singidunum.
Đorđević, Ivan. 2009. „Umeju li antropolozi da igraju fudbal? Sport i identitet u savremenoj Srbiji“. Antropologija 9: 89-103.
Fine, Gary Alan. 1979. “Small Groups and Culture Creation: The Idioculture of Little League Baseball Teams”. American Sociological Review 44(5): 733-745. https://doi.org/10.2307/20945255.
Fine, Gary Alan. 1982. “The Manson Family: The Folklore Traditions of a Small Group”. Journal of the Folklore Institute 19(1): 47-60. https://doi.org/10.2307/3813962.
Fine, Gary Alan. 1992. Manufacturing Tales: Sex and Money in Contemporary Legends. Knoxville: University of Tennessee Press.
Habić, Vesna i Milovan Mitić. 2015. „Organizacija korporativnog sportsko – rekreativnog događaja“. U Zbornik radova sa Desete međunarodne naučne konferencije Izazovi savremenog menadžmenta u sportu, uredili Životić Dragan et al., 109-114. Beograd: Fakultet za menadžment u sportu, Alfa univerzitet, Beograd.
Harrington, Brooke, and Gary Alan Fine. 2000. “Opening the “Black Box”: Small Groups and Twenty-First-Century Sociology”. Social Psychology Quarterly. Special Millenium Issue on the State of Sociological Social Psychology, 63 (4): 312-323.
Joksić, Đorđe. 2013. „Primena igre 1:1 u napadu kod košarkaša uzrasta 15 i 16 godina.“ Diplomski rad, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu.
Mavrić, Fahrudin, Kahrović Izet, Murić Benin i Oliver Radenković. 2014. „Efekti redovne fizičke aktivnosti na organizam čoveka“. Fizička kultura 68(1): 29-38. https://doi.org/10.5937/fizkul1401029M.
Milačić, Jasmina. 2011. „Stavovi o rekreaciji zaposlenih (Corporate Wellness) u periodu tranzicije“. Godišnjak Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja 17: 5-22.
Mitić, Dušan. 1997. „Rekreacija – kvalitet slobodnog vremena“. Fizička kultura 51(4): 561-568.
Mitić, Dušan i Ćirić, Dragan. 1992. „Rekreacija u GENEX korporaciji“. Godišnjak Fakulteta za fizičku kulturu 4.
Mojić, Dušan. 2016. „To sjajno treće mesto za najlepše treće poluvreme: kafana i veteranski fudbal“. Kultura 151: 184-203. https://doi.org/10.5937/kultura1651184M.
Perica, Ante, Trninić Slavko i Igor Jelaska. 2011. „Uvod u sistem analize stanja u košarkaškoj utakmici“. Fizička kultura 65(2): 51-78. https://doi.org/10.5937/fizkul1102051P.
Sands, Robert R., ed. 1999. Anthropology, sport, and culture. Westport: Bergin & Garvey.
Žikić, Bojan. 2016. „Rekreativni (mali) fudbal u Beogradu: maskulinitet sredovečnih muškaraca“. Glasnik Etnografskog instituta SANU 64(2): 239-255. https://doi.org/10.2298/GEI1602239Z.
Извори
Biznis liga Beograda. 2021. „Istorijat“. Pristupljeno 6. februara 2021. http://www.biznisliga.info/biz/.
Košarkaški savez Srbije. 2020. „Istorijat – istorija košarke“. Pristupljeno 6. februara 2021. https://kss.rs/istorijat/.
Rekreativ liga Beograda. 2021. „Istorijat/propozicije/timovi/rezultati/tabela“. Pristupljeno 6. februara 2021. http://www.biznisliga.info/rek/.
##submission.downloads##
Objavljeno
Kako citirati
Broj časopisa
Sekcija
Licenca
Sva prava zadržana (c) 2021 Bogdan Dražeta, Lazar Dražeta

Ovaj rad je pod Creative Commons Autorstvo-Deli pod istim uslovima 4.0 Internacionalna licenca.


